Dobrodošli na sociologija.hr, digitalno odredište koje tematizira ključna područja znanstvenog proučavanja hrvatskog društva kroz prenošenje, predstavljanje, analiziranje i komentiranje rezultata i spoznaja istraživanja hrvatskih društvenih znanstvenika.

Zašto SOCIOLOGIJA.HR?

Tko je dosegnuo zvjezdane vrhunce sociologije: Weber ili Durkheim, možda Bauman ili Goffman?

Jedan od najpoznatijih popularizatora prirodnih znanosti Neil deGrasse Tyson na pitanje tko je najznačajniji fizičar svih vremena, rezolutno je odgovorio: Isaac Newton! Ima li smisla postaviti ovakvo pitanje i za sociologa? Imamo li mi svoga Newtona?  I dok je odgovor na prvo pitanje prema mojem mišljenju nedvojbeno afirmativan, u slučaju…

Po broju tehnooptimista Hrvatska je pri dnu ljestvice EU zemalja

Ludizam je vjerojatno najpoznatiji povijesni primjer otpora uvođenju novih tehnologija u proizvodne procese. Od tada pa do danas brojne tehnološke inovacije kontinuirano i intenzivno su mijenjale sva područja društvenog života – od načina na koji radimo do načina na koji se obrazujemo, komuniciramo, zabavljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Iako su…

Koliko je u Hrvatskoj raširen potrošački etnocentrizam?

Kao teorijski koncept, potrošački etnocentrizam već je duže vrijeme poznat u marketingu. Koristi se kako bi se objasnila pristranosti potrošača prema lokalno proizvedenim dobrima; domaćim proizvodima i uslugama. Pozitivni stavovi američkih potrošača prema domaćim markama automobila kao i lojalnost japanskih potrošača japanskim proizvodima među najpoznatijim su primjerima ove vrste etnocentrizma.…

Postjugoslavenska razmimoilaženja

Jugoslavija je nastala kao državni okvir koji je u jednom specifičnom povijesnom trenutku predstavljao kompromis za ostvarenje tada glavnih nacionalnih interesa  Hrvata, Slovenaca i Srba. Stoga je država koja je nastala 1. prosinca 1918. godine u svom imenu sadržavala nazive upravo ova tri naroda. Oni su ključni kolektivni akteri njenog…

Većina stranih radnika zadovoljna je životom u Hrvatskoj

Zadnjih nekoliko godina Hrvatska se iz dominantno iseljeničke, sve više transformira u useljeničku zemlju o čemu smo na sociologija.hr već pisali u člancima Promišljanja o hrvatskoj imigracijskoj politici: bolje spriječiti nego liječiti, Počinje li povratak iseljenika i može li Hrvatskoj donijeti trajan gospodarski rast? Jedno od obilježja tog procesa je…

Sociološke skice: od digitalizacije društva ka digitalnoj solidarnosti

U vremenu intenzivne proizvodnje slika i drugih sadržaja,sjetim se priče iz Goldingovih Nasljednika, gdje likovi preko cijelih stranica pokušavaju komunicirati o svijetu oko njih bez jezika. No, osim prikaza napora koji je nekad bio potreban kako bi se sporazumijevalo, to je primarno priča o dolasku novih ljudi u svijet, njihovim…

Zbog čega mladi razmišljaju o iseljavanju? Zbog boljih ekonomskih mogućnosti ili zbog korupcije?

Odlazak ljudi iz Hrvatske u posljednjih desetak godina apostrofira se kao jedan od važnijih društveno-političkih problema. Raspravu su intenzivirali statistički pokazatelji – popis stanovništva koji je pokazao  gubitak od oko 400 000 stanovnika između 2011. i 2021. godine, kao i migracijske statistike koje pokazuju negativan saldo sve do zadnje dvije…

SocMeet-up: most između sociologije i tržišta rada

U organizaciji Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija i Udruge studenata sociologije Anomija, na Fakultetu hrvatskih studija u utorak, 7. siječnja održan je “3. SocMeet-up: Naši alumni u HR-u”, posvećen ulozi sociologa u upravljanju ljudskim potencijalima (HR). SocMeet-up je pokrenut u listopadu 2024. godine kao prvo događanje takve vrste u Hrvatskoj,…

Josip Pandžić: Ikona jedne ideologije. Život i djelo Rudija Supeka (Školska knjiga, 2024.)

Hrvatsko društvo u dvadesetom stoljeću nije obilježeno samo promjenama političko-ekonomskih i državnih ustroja već i izrazitim ideološkim diskontinuitetima. Jedno od područja na kojima su oni ostavili snažnu rezonancu su društvene znanosti. Stoga je za hrvatsku sociologiju knjiga Ikona jedne ideologije. Život i djelo Rudija Supeka, dr. sc. Josipa Pandžića s…

Hrvatska je po sigurnosti i miroljubivosti u samom svjetskom vrhu

Prema novom izvješću Global Peace Index (GPI) koji rangira zemlje prema njihovoj sigurnosti i „miroljubivosti“ na temelju 23 kvantitativna i kvalitativna indikatora koji pokrivaju tri dimenzije (domeći i međunarodni konflikti, društvena sigurnost, stupanj militarizacije društva), Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu: na 15 mjestu od 163 analizirane zemlje. Od…