Nije Beč, nije Pešta, nije Krakow ni Ljubljana. Prva katedra za sociologiju u Habsburškoj Monarhiji utemeljena je u Zagrebu
Premda hrvatska sociološka literatura sadrži publikacije posvećene društvenim uvjetima i institucionalnom razvoju hrvatske sociologije, njezinoj sveučilišnoj i izvansveučilišnoj rasprostranjenosti, teorijskim i istraživačkim dosezima, disciplinarnoj razgranatosti i profesionalnom statusu, „povijest hrvatske sociologije nije napisana, pa je to svakako jedan od važnih zadataka ne samo profesionalnog razvoja, nego i potreba koja proistječe…
Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?
Pedeset godina nakon što je George Ritzer definirao sociologiju kao multiparadigmatsku znanost, to određenje i dalje se gotovo zdravorazumski prihvaća (npr. vidi Day, 2025). Prema Ritzeru, multiparadigmatičnost označava koegzistenciju više temeljnih teorijskih perspektiva unutar discipline, koje nerijetko nemaju zajednički epistemološki okvir niti teže integraciji. Ta raznolikost, kako je sugerirano, prikazana…
Zanimljive pozitivne veze između roditeljstva i kvalitete života u starijoj dobi
Kretanje nataliteta dobar je primjer za razumijevanje Weberovog koncepta metodološkog individualizma. Ono dobro zrcali činjenicu da su društvene pojave posljedica individualnog djelovanja pojedinaca, njihovih odluka i motiva, vrijednosti i aspiracija, tj. pokazuje da se makro-socijalne pojave mogu tretirati kao posljedica smislenog djelovanja pojedinaca. Drugim riječima, suštinski individualne i duboko intimne…
Hoće li imigracija postati goruća politička tema u Hrvatskoj?
Na nedavnim izborima za Bundestag u Njemačkoj, AfD, stranka koja svoj program temelji na anti-imigrantskim pozicijama, osvojila je dosad najviše glasova u svojoj povijesti i time postala druga najpopularnija stranka u državi. Ovaj događaj nipošto nije nov razvoj već ga treba shvatiti kao novi vrh krivulje uspjeha anti-imigracijskih pozicija u…
Siniša Malešević: nacionalizam je dominantna operativna ideologija modernosti; može biti destruktivna ali može funkcionirati i kao progresivna sila protiv statusa quo
INTERVJU: prof. SINIŠA MALEŠEVIĆ U drugom dijelu intervjua razgovaramo o fenomenu nacionalizma kao ideologije, modela političke prakse i oblika moderne subjektivnosti koji nastaje kroz procese organizacijskog, ideološkog i mikro-interakcijskog utemeljenja.Profesor Malešević objašnjava zašto je nacionalizam u zadnjih 250 godina postao značajna društvena sila, kako oblikuje način na koji većina ljudi…
Siniša Malešević: Ljudi po prirodi nisu nasilni, ali s geopolitičkim promjenama raste vjerojatnost međudržavnih ratova i povratka masovnih vojski
INTERVJU: prof. SINIŠA MALEŠEVIĆ U prvom dijelu intervjua razgovaramo o ratovima, sadašnjim i prošlim. Razgovaramo o društvenoj genezi ratova i ključnim društvenim procesima koji ih potiču. Profesor Malešević objašnjava zašto organizirano nasilje ne opada tijekom povijesti te zašto, unatoč tome što ljudska bića nisu inherentno nasilna, svijet u posljednja tri…
Tko je dosegnuo zvjezdane vrhunce sociologije: Weber ili Durkheim, možda Bauman ili Goffman?
Jedan od najpoznatijih popularizatora prirodnih znanosti Neil deGrasse Tyson na pitanje tko je najznačajniji fizičar svih vremena, rezolutno je odgovorio: Isaac Newton! Ima li smisla postaviti ovakvo pitanje i za sociologa? Imamo li mi svoga Newtona? I dok je odgovor na prvo pitanje prema mojem mišljenju nedvojbeno afirmativan, u slučaju…
Po broju tehnooptimista Hrvatska je pri dnu ljestvice EU zemalja
Ludizam je vjerojatno najpoznatiji povijesni primjer otpora uvođenju novih tehnologija u proizvodne procese. Od tada pa do danas brojne tehnološke inovacije kontinuirano i intenzivno su mijenjale sva područja društvenog života – od načina na koji radimo do načina na koji se obrazujemo, komuniciramo, zabavljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Iako su…
Koliko je u Hrvatskoj raširen potrošački etnocentrizam?
Kao teorijski koncept, potrošački etnocentrizam već je duže vrijeme poznat u marketingu. Koristi se kako bi se objasnila pristranosti potrošača prema lokalno proizvedenim dobrima; domaćim proizvodima i uslugama. Pozitivni stavovi američkih potrošača prema domaćim markama automobila kao i lojalnost japanskih potrošača japanskim proizvodima među najpoznatijim su primjerima ove vrste etnocentrizma.…
Postjugoslavenska razmimoilaženja
Jugoslavija je nastala kao državni okvir koji je u jednom specifičnom povijesnom trenutku predstavljao kompromis za ostvarenje tada glavnih nacionalnih interesa Hrvata, Slovenaca i Srba. Stoga je država koja je nastala 1. prosinca 1918. godine u svom imenu sadržavala nazive upravo ova tri naroda. Oni su ključni kolektivni akteri njenog…