Igra bez strategije ili strategija bez igre – analiza Ukrajinskog rata na razmeđi velike strategije i strateškog inkrementalizma – 2. dio
U hrvatskoj znanosti, a naročito sociologiji, Ukrajinski rat zasad nije izazvao odviše reakcija. U jednoj od rijetkih socioloških analiza, Mirko Bilandžić, Tihana Štimac i Josip Pandžić pokazali su analizom diskursa Putinovih govora da je uzroke ruske agresije na Ukrajinu prikladnije objašnjavati u okvirima socijalno konstruirane strateške kulture nego realističkog strateškog…
Igra bez strategije ili strategija bez igre – analiza Ukrajinskog rata na razmeđi velike strategije i strateškog inkrementalizma – 1. dio
Dana 24. veljače 2022. godine Rusija je, na čelu s Vladimirom Putinom, izvršila vojnu agresiju na susjednu Ukrajinu. Građani i političko vodstvo Ukrajine odlučili su se također vojnim sredstvima suprotstaviti ruskoj agresiji, na što, prema članku 51. Povelje UN-a, imaju pravo. SAD, NATO i EU, među ostalima, odlučili su podržati…
Optimistični Hrvati!
Nedvojbeno je da je s prvim srpnjem 2013. započela nova epoha u razvoju hrvatskog društva pa je stoga zanimljivo pratiti kakav je odnos građana prema političkoj i ekonomskoj uniji država kojoj smo tog dana pristupili. Posebice zbog brojnih ekonomskih, političkih i geopolitičkih izazova s kojima se unija tijekom zadnjih nekoliko…
Tko ga je osmislio, kako i gdje je nastao logo Hrvatskog sociološkog društva?
Mislim da je to bilo 1996. ili 1997. godine. Sigurno je bilo u jedno poslijepodne u Mesničkoj ulici, u zajedničkim prostorijama agencije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Studio Weber i antikvarijata Jesenski i Turk. Mala, neugledna, gornjogradska dvorišna prostorija ispunjena knjigama, s tri računala, pisačem i telefaxom. Uz nas,…
Važnost sistemske teorije za suvremenu sociologiju
Sociološka teorija jedan je od stupova sociologije. Služi za konceptualizaciju istraživanja, ali i za interpretaciju te razumijevanje empirijskih podataka. Stoga, teorija i empirija stoje jedna uz drugu kao neizostavne komponente profesionalne sociologije. Ipak, u okviru sociološke teorije nailazimo na poteškoće kao što je teorijska neujednačenost, a vrlo često i proturječnost…
O normama, sustavima i ljudima: mertonovski pogled na jednu obrazovnu praksu
Obrazovanje predstavlja možda najveće vrelo sociološke imaginacije. Primjerice, svaki član društva nema potomstvo, nije zaposlen, ne ide u crkvu, niti je politički aktivan, no gotovo svi1 su pohađali i završili osnovnu i srednju školu. Kad se tome doda visoko obrazovanje i na neki način zaokruži autopojeza (samoproizvođenje) cijelog sustava javlja…
Što su životinje društvenim znanstvenicima?
Gotovo su bezbrojne, ali u brojnim slučajevima presudne, uloge koje su životinje imale u ljudskoj povijesti. Toliko su važne da je zapravo nemoguće odvojiti brojna ljudska postignuća od četveronožnih ili ostalih dvonožnih, kao i beznožnih stvorenja. Jednostavno, životinje su oduvijek prisutne u svim sferama ljudskog djelovanja. Neizostavni su dionici ljudske…
JASP: elegantan softver za statističku obradu podataka
Zadnjih nekoliko godina sve češće statističke obrade podataka radim u JASP-u i moram ga pohvaliti.Ne želim upotrijebiti onu otrcanu frazu user friendly, ali stvarno je ugodno raditi s ovim softverom koji se slobodno može preuzeti sa sljedeće poveznice: https://jasp-stats.org/download/ JASP je baš „convenient“, prijateljskog sučelja, elegantnih outputa, nudi mogućnost provedbe…
Hrvatska radnička klasa: kolektivni heroj Domovinskog rata
Iako sam odrastao u naselju u kojem je činilo većinu stanovništva, sa socijalističkim radništvom zapravo sam se upoznao u oblačnom i olovnom studenom 1991. Idućih pola godine dijelio sam svakodnevnicu s muškarcima u dobi između dvadeset i pedeset godina, uglavnom industrijskim radnicima iz nekog od zagrebačkih industrijskih kombinata. Uz studente…
Postoji li još uvijek išta nalik Durkhemovoj općoj sociologiji?
Način na koji je Emil Durkheim shvaćao sociologiju ostavio je dubok trag u ovoj znanosti. To se ne odnosi samo na određenje predmeta njenog proučavanja, na „društvene činjenice“ koje treba promatrati kao „stvari“, već i na omeđivanje prostora njenog bavljenja kao i na uspostavljanje njenog odnosa s drugim znanostima. O…