Hrvatska radnička klasa: kolektivni heroj Domovinskog rata
Iako sam odrastao u naselju u kojem je činilo većinu stanovništva, sa socijalističkim radništvom zapravo sam se upoznao u oblačnom i olovnom studenom 1991. Idućih pola godine dijelio sam svakodnevnicu s muškarcima u dobi između dvadeset i pedeset godina, uglavnom industrijskim radnicima iz nekog od zagrebačkih industrijskih kombinata. Uz studente…
Postoji li još uvijek išta nalik Durkhemovoj općoj sociologiji?
Način na koji je Emil Durkheim shvaćao sociologiju ostavio je dubok trag u ovoj znanosti. To se ne odnosi samo na određenje predmeta njenog proučavanja, na „društvene činjenice“ koje treba promatrati kao „stvari“, već i na omeđivanje prostora njenog bavljenja kao i na uspostavljanje njenog odnosa s drugim znanostima. O…
Hrvati su jedan od najdruštvenijih naroda u Europi
Siguran sam da bi se većina građana složila s konstatacijom da se kao narod volimo družiti, da uživamo u veselicama, da nam nije mrsko feštati, da nam je ispijanje kava u bilo koje vrijeme nacionalno obilježje, tj. da je sklonost druženju upisana u naš nacionalni kulturni kod. Da nešto ima…
Visokoobrazovana je svaka druga žena u dobi između 25 i 40 godina
U visokoobrazovanom stanovništvu dominiraju žene u gotovo svim dobnim skupinama, osim u dobnim skupinama iznad 60 godina, u kojima je veći udio muškaraca. U dobnim skupinama 25–29 i 30-34 više od 50% žena ima visoko obrazovanje.
Jasna Baštić: Odlazak u noć
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2024 Kad mi je Mišo Nejašmić pokazao knjigu, prvo mi je na pamet pala istoimena pjesma rock sastava Azra. Pomislio sam da je riječ o još jednoj knjizi na temu Novog vala. No, u ovoj knjizi ne radi se o Zagrebu sedamdesetih i osamdesetih, niti…
Hrvatsko društvo je tolerantnije i manje nasilno
Za vrijeme mog odrastanja, 80-tih godina, nasilje je bilo puno raširenije. Bilo je gotovo sveprisutno. To u velikoj mjeri potvrđuje i broj najtežih kaznenih djela. Primjerice, ukoliko su podaci kojima raspolažem točni, 1987., u godini u kojoj je već debelo u tijeku vesela apokalipsa samoupravnog socijalizma u Hrvatskoj je počinjeno…
Brendirani svijet, njegovi tvorci i snaga hrvatskih brendova
Izvorno, brendovi su žigovi, a brendiranje je žigosanje stoke, tj. postupak kojim se užarenim željezom označava stoka. Normalno, ovo je do kraja pojednostavljeno tumačenje jednog od najvažnijih ekonomskih i sociokulturnih procesa našeg vremena. U suštini radi se o puno kompleksnijem postupku simboličke, prvenstveno emotivne i kulturne proizvodnje. Brendiranje predstavlja sržnu…
Što nisu fokus grupe i što je potrebno za njihovo uspješno prakticiranje?
Fokus grupe nisu šest, sedam ili osam individualnih intervjua provedenih u grupi. Prema mojem iskustvu, a u životu sam sigurno pripremio, vodio i obradio više od dvjesto grupa, pred istraživača se vrlo često postavlja zahtjev da umjesto grupne diskusije zapravo provodi individualne intervjue s pojedincima okupljenim na jednom mjestu. Pri…
STAVOVI GRAĐANA O NOVIM USELJENICIMA (2): Jasne konture podjela po pitanju koristi i troškova od useljavanja
Odnos prema daljnjem useljavanju te politika integracije postojećih useljenika već nekoliko desetljeća predstavljaju središnja pitanja koja dijele javnost useljeničkih država u Europi i Sjevernoj Americi. Podjele po tim pitanjima u značajnoj mjeri oblikovale su i glavne podjele u političkoj areni te omogućile pojavu i jačanje radikalno desnih stranaka, koje su…
Mali prilog medicinskoj sociologiji: izloženost zdravstvenim rizicima i socioekonomski status hrvatskih građana
Zdravstvene nejednakosti jedan su od vodećih problema na koje upućuju medicinski sociolozi i javnozdravstveni stručnjaci diljem svijeta. Dosadašnja istraživanja konzistentno pokazuju da su, bez obzira na stupanj gospodarskog prosperiteta i razvijenost države blagostanja u pojedinoj zemlji, pripadnici nižih društvenih slojeva lošijeg zdravlja, da su izloženiji većem riziku od raznih bolesti…