Ivan Burić

Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić rođen je 1968. godine u Dubrovniku. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je stekao i titulu doktora znanosti. Od 1994. do 2014. radio je na poslovima istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta, najduže na poziciji direktora istraživanja u agenciji Ipsos. U tom periodu vodio je više stotina istraživačkih projekata za potrebe domaćih i međunarodnih institucija, organizacija i poslovnih subjekata. Od 2005. do 2014. kao vanjski predavač predavao je na Sveučilištu Vern. Od 2014. godine stalno je zaposlen na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor je triju knjiga i dobitnik nagrade Zaklade Hanžeković za 2016. godinu. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2024. godinu u području društvenih znanosti, polje sociologija, grana posebne sociologije.

U Hrvatskoj je mišljenje da multinacionalke uništavaju lokalne biznise rašireno kao rijetko gdje u svijetu

Velike multinacionalne kompanije nisu baš najpopularnije društvene institucije. Brojni ljudi diljem svijeta doživljavaju ih kao agresivne centre ekonomske moći koji svojom financijskom snagom i svojim ekonomskim utjecajem uništavaju lokalnu konkurenciju, devastiraju prirodni okoliš, utječu na političke procese i djeluju izvan standardnog demokratskog nadzora. No, s druge strane, one otvaraju nova…

Dob, brak, djeca i razvodi: neke konture hrvatskog demografskog portreta  

Eurostat je prije par dana objavio interaktivnu publikaciju Demografija Europe – izdanje 2026., u kojoj su predstavljeni najnoviji podaci o stanovništvu EU. U 2025. godini EU je imala 451 milijun stanovnika, milijun više nego 2024. Šest posto stanovništva imalo 80 ili više godina, a medijalna dob je iznosila 44,9 godina.  Oko…

Izbjegavanje vijesti u Hrvatskoj raširena je pojava

Prema podacima istraživanja koje je u travnju ove godine provela Agencija za medije[1], u Hrvatskoj gotovo 60% građana do vijesti u pravilu dolazi slučajno, a ne traži ih ciljano. Aktivna potraga za vijestima o političkim i društvenim zbivanjima znatno manje je svojstvena mlađim osobama.  Naime, čak 70% pripadnika generacije Z…

Usklađeno kultiviranje: učinkovit mehanizam reprodukcije srednjih i viših klasa u Hrvatskoj

Počevši od osamdesetih godina prošlog stoljeća, rezultati brojnih istraživanja upućuju na to da je hrvatskom društvu svojstvena ograničena međugeneracijska društvena pokretljivost. Jedan od ključnih empirijskih dokaza koji idu u prilog toj konstataciji onaj je o povezanosti između obrazovanja roditelja i obrazovnih ishoda djece, a na što ukazuje veći broj istraživanja.…

U Hrvatskoj jača osjećaj nacionalnog ponosa

Pripadati nekoj naciji u suvremenom svijetu gotovo je pa univerzalna norma. Bez obzira gdje živjeli, većina ljudi nacionalnu pripadnost smatra kao jednu od ključnih, ako ne i najvažniju, formu kolektivne pripadnosti, a identifikaciju s vlastitom nacijom kao jedan od najvažnijih oblika društvene identifikacije. Istaknuti teoretičar nacija i nacionalizma, britanski sociolog…

Platonisti iz Cambridgea, sljedbenici Jacobusa Arminiusa, romantizam i zapadni kapitalizam

Neograničena želja za zaradom nije nešto što je moralno upitno. Stalna želja za gomilanjem materijalnog bogatstva nije vrijednosno sporna. Ove konstatacije mogle bi se tumačiti kao jedno od ključnih mjesta u objašnjenju geneze, a zatim i legitimacije kapitalizma. Najpoznatije objašnjenje kako su ovakve vrijednosne norme u zapadnom civilizacijskom krugu u…

Moderna Tuđmanova djeca ili mit o tradicionalizmu jedne generacije

Jedna od tajni zavodljivosti znanosti svakako je njezino nastojanje da propituje uvriježene istine i dovodi u pitanje ono što se smatra očitim. Nažalost, u eri konfekcijske znanstvene hiperprodukcije u kojoj je publiciranje znanstvenih radova nešto kao business as usual, sve su rjeđi slučajevi znanstvenih istraživanja kojima znanstvenici bacaju rukavice u…

Otpornost ili ravnodušnost: kako Hrvati vide globalne prijetnje?

Najnovije istraživanje Eurobarometra objavljeno uoči Minhenske sigurnosne konferencije pokazuje da je u Europskoj uniji među Hrvatima, uz Slovence, najmanji udio onih koji smatraju da je u postojećim međunarodnim okolnostima sigurnost države ugrožena. Drugačije govoreći, Hrvatska je jedna od dvije države u EU u kojima najmanji broj građana aktualne geopolitičke okolnosti…

Gotovo svaki drugi Europljanin smatra da je antisemitizam u porastu

Antisemitizam kao korpus predrasuda i diskriminacijsko ponašanje prema Židovima nije samo pojava iz minulih vremena. Riječ je o fenomenu koji u velikoj mjeri ima obilježja strukture dugog trajanja. Kao i mnoge druge predrasude i ovo je kulturno inertni fenomen koji ima sposobnost prilagodbe novim sociokulturnim i političkim okolnostima te shodno…

Projektivne tehnike i njihova primjena u fokus grupama

Fokus grupe bez sumnje su jedna od najkorištenijih kvalitativnih metoda istraživanja u akademskim i primijenjenim društvenim istraživanjima. Podaci koji se prikupljaju fokus grupama mogu se na različite načine iskoristiti u analizi brojnih istraživačkih problema. Također, fokus grupe se lako organiziraju i brzo provode te u pravilu ne zahtijevaju značajno velika…