Ivan BurićU Hrvatskoj jača osjećaj nacionalnog ponosa
Pripadati nekoj naciji u suvremenom svijetu gotovo je pa univerzalna norma. Bez obzira gdje živjeli, većina ljudi nacionalnu pripadnost smatra kao jednu od ključnih, ako ne i najvažniju, formu kolektivne pripadnosti, a identifikaciju s vlastitom nacijom kao jedan od najvažnijih oblika društvene identifikacije. Istaknuti teoretičar nacija i nacionalizma, britanski sociolog…
Platonisti iz Cambridgea, sljedbenici Jacobusa Arminiusa, romantizam i zapadni kapitalizam
Neograničena želja za zaradom nije nešto što je moralno upitno. Stalna želja za gomilanjem materijalnog bogatstva nije vrijednosno sporna. Ove konstatacije mogle bi se tumačiti kao jedno od ključnih mjesta u objašnjenju geneze, a zatim i legitimacije kapitalizma. Najpoznatije objašnjenje kako su ovakve vrijednosne norme u zapadnom civilizacijskom krugu u…
Moderna Tuđmanova djeca ili mit o tradicionalizmu jedne generacije
Jedna od tajni zavodljivosti znanosti svakako je njezino nastojanje da propituje uvriježene istine i dovodi u pitanje ono što se smatra očitim. Nažalost, u eri konfekcijske znanstvene hiperprodukcije u kojoj je publiciranje znanstvenih radova nešto kao business as usual, sve su rjeđi slučajevi znanstvenih istraživanja kojima znanstvenici bacaju rukavice u…
Otpornost ili ravnodušnost: kako Hrvati vide globalne prijetnje?
Najnovije istraživanje Eurobarometra objavljeno uoči Minhenske sigurnosne konferencije pokazuje da je u Europskoj uniji među Hrvatima, uz Slovence, najmanji udio onih koji smatraju da je u postojećim međunarodnim okolnostima sigurnost države ugrožena. Drugačije govoreći, Hrvatska je jedna od dvije države u EU u kojima najmanji broj građana aktualne geopolitičke okolnosti…
Gotovo svaki drugi Europljanin smatra da je antisemitizam u porastu
Antisemitizam kao korpus predrasuda i diskriminacijsko ponašanje prema Židovima nije samo pojava iz minulih vremena. Riječ je o fenomenu koji u velikoj mjeri ima obilježja strukture dugog trajanja. Kao i mnoge druge predrasude i ovo je kulturno inertni fenomen koji ima sposobnost prilagodbe novim sociokulturnim i političkim okolnostima te shodno…
Projektivne tehnike i njihova primjena u fokus grupama
Fokus grupe bez sumnje su jedna od najkorištenijih kvalitativnih metoda istraživanja u akademskim i primijenjenim društvenim istraživanjima. Podaci koji se prikupljaju fokus grupama mogu se na različite načine iskoristiti u analizi brojnih istraživačkih problema. Također, fokus grupe se lako organiziraju i brzo provode te u pravilu ne zahtijevaju značajno velika…
U Hrvatskoj je udio djece s nezadovoljenim medicinskim potrebama najmanji u EU
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, u 2024. godini 95,7% djece mlađe od 16 godina u EU imalo je vrlo dobro ili dobro opće zdravstveno stanje. Po kriteriju zdravlja djece, Hrvatska je iznad prosjeka EU. Procijenjeni broj djece s vrlo dobrim ili dobrim percipiranim zdravstvenim stanjem u Hrvatskoj iznosi 97.8%. Predstavljeni…
81% stranih radnika u Zagrebu ima pozitivno iskustvo s lokalnim stanovništvom, a 77% ih želi ostati živjeti u Hrvatskoj
Hrvatski mediji o imigrantima iz azijskih zemalja u brojnim slučajevima izvještavaju povodeći se isključivo profitnom logikom pri čemu je ona, shodno imperativu što većeg broja klikova, često pogonjena autošovinizmom. Pa tako prema pojedinim medijskim prezentacijama uglavnom izgleda da je netrpeljivost prema stranim radnicima dominantni sentiment u svim društvenim slojevima, da…
U čemu je tajna ženske religioznosti i zašto su žene u Hrvatskoj religioznije od muškaraca?
Žene su religioznije od muškaraca. Bez obzira koji se indikator religioznosti analizira, bez obzira o kojem je istraživačkom projektu riječ, rezultati istraživanja su gotovo uvijek unisoni: žene su religioznije od muškaraca i to u velikoj većini društava, pogotovo u onima u kojima je kršćanstvo dominantna religija. Tu pravilnost potvrđuju i…
Broj građana Hrvatske koji se osjećaju siromašnim značajno se smanjio u posljednjih deset godina
Prema nedavnoj objavi Eurostata, u Hrvatskoj se 19,8% građana smatra subjektivno siromašnim što je više od prosjeka Europske unije (17,4%). Stopa subjektivnog siromaštva, prema Eurostatu, poseban je pokazatelj koji nadopunjava uobičajene statističke mjere siromaštva na način da u obzir uzima samoprocjenu ljudi o njihovoj financijskoj situaciji. Eurostat subjektivno siromaštvo mjeri…