Ivan BurićU pogledu budućnosti svoje zemlje Hrvati su među najoptimističnijima u EU
Hrvati su među optimističnijim narodima u EU. Na to upućuju rezultati proljetnog Eurobarometra 2026. (Posebni Eurobarometar 105.3). U odnosu na prosjek EU u Hrvatskoj je veći broj optimista u pogledu budućnosti svijeta i budućnosti EU, a posebice u pogledu budućnosti zemlje u kojoj žive. Kao i rezultati Europskog društvenog istraživanja…
Zbogom intervjueri i moderatori, dobrodošli AI chatbotovi!
Umjetna inteligencija neumorno preuzima sve veći broj različitih znanstvenih poslova. U društvenim istraživanjima koja se provode kvantitativnim metodama, primjerice metodom ankete, brojna su područja u kojima je moguće koristiti AI. Tako AI može pomoći istraživačima u fazi pregleda literature, konceptualizaciji istraživanja, operacionalizaciji teorijskih koncepata, u procesu skaliranja, uzorkovanja, a o…
Stariji hrvatski građani zabrinutiji su zbog klimatskih promjena od mlađih
Ekstremne vrućine koje su zadnjih tjedana zahvatile Europu ponovno su u prvi plan snažno istakle problematiku klimatskih promjena. Pitanja o tome što se događa s klimom i zašto je toplinski val toliko snažno pogodio stari kontinent uzrokujući mnoge tragične posljedice preplavila su medijski prostor. Posebice je zanimljivo da je uslijed…
Eurobarometar: europski adolescenti pred ekranima vikendom provedu u prosjeku 6 sati
Europska komisija objavila nalaze Flash Eurobarometra 579 o tome koliko vremena adolescenti troše na digitalne aktivnost, tj. koliko vremena provode pred ekranima te koliko koriste društvene medije. Istraživanje je provedeno u travnju 2026. godine na uzorku adolescenata u svim članicama EU, uz paralelno anketiranje njihovih roditelja. Rezultati istraživanja dostupni su…
Diljem svijeta sve je manji interes za vijesti, pada povjerenje u vijesti, a društvene mreže i digitalne platforme postaju dominantni kanali informiranja
Prošli utorak Reuters Institute for the Study of Journalism objavio je petnaesto izdanje Digital News Reporta, izvješća s rezultatima istraživanja o navikama u konzumiranju vijesti i stavovima prema medijima. Prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja interes za vijesti nastavlja opadati, povjerenje u vijesti palo je na najnižu razinu od kada se mjeri,…
Nogomet! Igra koja prevladava sve hrvatske demografske specifičnosti
Prvi članak na sociologija.hr, Veseli festival banalnog nacionalizma, objavili smo prije točno dvije godine, na sam početak Europskog nogometnog prvenstva 2024. Članak smo posvetili nogometu i konceptu banalnog nacionalizma engleskog sociologa Michaela Billiga. Ključna teza bila je da su velika međunarodna nogometna natjecanja događaji u kojima ono što Billig naziva…
U Hrvatskoj je mišljenje da multinacionalke uništavaju lokalne biznise rašireno kao rijetko gdje u svijetu
Velike multinacionalne kompanije nisu baš najpopularnije društvene institucije. Brojni ljudi diljem svijeta doživljavaju ih kao agresivne centre ekonomske moći koji svojom financijskom snagom i svojim ekonomskim utjecajem uništavaju lokalnu konkurenciju, devastiraju prirodni okoliš, utječu na političke procese i djeluju izvan standardnog demokratskog nadzora. No, s druge strane, one otvaraju nova…
Dob, brak, djeca i razvodi: neke konture hrvatskog demografskog portreta
Eurostat je prije par dana objavio interaktivnu publikaciju Demografija Europe – izdanje 2026., u kojoj su predstavljeni najnoviji podaci o stanovništvu EU. U 2025. godini EU je imala 451 milijun stanovnika, milijun više nego 2024. Šest posto stanovništva imalo 80 ili više godina, a medijalna dob je iznosila 44,9 godina. Oko…
Izbjegavanje vijesti u Hrvatskoj raširena je pojava
Prema podacima istraživanja koje je u travnju ove godine provela Agencija za medije[1], u Hrvatskoj gotovo 60% građana do vijesti u pravilu dolazi slučajno, a ne traži ih ciljano. Aktivna potraga za vijestima o političkim i društvenim zbivanjima znatno manje je svojstvena mlađim osobama. Naime, čak 70% pripadnika generacije Z…
Usklađeno kultiviranje: učinkovit mehanizam reprodukcije srednjih i viših klasa u Hrvatskoj
Počevši od osamdesetih godina prošlog stoljeća, rezultati brojnih istraživanja upućuju na to da je hrvatskom društvu svojstvena ograničena međugeneracijska društvena pokretljivost. Jedan od ključnih empirijskih dokaza koji idu u prilog toj konstataciji onaj je o povezanosti između obrazovanja roditelja i obrazovnih ishoda djece, a na što ukazuje veći broj istraživanja.…