Po broju tehnooptimista Hrvatska je pri dnu ljestvice EU zemalja
Ludizam je vjerojatno najpoznatiji povijesni primjer otpora uvođenju novih tehnologija u proizvodne procese. Od tada pa do danas brojne tehnološke inovacije kontinuirano i intenzivno su mijenjale sva područja društvenog života – od načina na koji radimo do načina na koji se obrazujemo, komuniciramo, zabavljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Iako su tehnološke inovacije u pravilu rezultirale podizanjem kvalitete i opće dobrobiti života ljudi, one su često izazivale i brojne socijalne i etičke sumnje. Danas se su takve sumnje prisutne u pogledu mnoštva promjena koje će sve šira upotreba umjetne inteligencije nedvojbeno donijeti u živote velikog broja ljudi.
Stoga će u godinama koje dolaze društvene znanosti biti prisiljene ulagati znatne napore upravo u analizu pojava i procesa koji će se uslijed sve intenzivnijeg širenja umjetne inteligencije pojavljivati na brojnim područjima društvenog života. Primjerice, obrazovanje, pitanje korisnih znanja i vještina, a shodno tome i promjene na tržištu rada zasigurno će biti pod snažnim utjecajem razvoja umjetne inteligencije. Posljedično tome, realno je za očekivati da će u doglednom vremenu uslijed djelovanja umjetne inteligencije doći do priličnih transformacija u društvenoj stratifikaciji suvremenih društava. Kako će se one manifestirati? Kako će AI strukturirati odnose između pojedinih društvenih slojeva, koji novi socioprofesionalni fragmenti će se pojavljivati i kako će sve to utjecati na dinamiku društvenih nejednakosti, samo su primjeri pitanja koja očekuju teorijske i empirijske odgovore.
Prvi korak u kretanju ovim analitičkim smjerom mogu predstavljati i podaci iz novog Special Eurobarometer 554 istraživanja (veljača 2025.) Artificial Intelligence and the future of work. Dvije su zanimljivosti koje je vrijedno istaknuti iz ovog izdanja Eurobarometra. Prva se odnosi na generalni zaključak istraživanja, a druga na Hrvatsku.
Prvo, većina ljudi u Europi vjeruje da digitalne tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, imaju pozitivan utjecaj na njihov posao, ekonomiju, društvo i kvalitetu života. 62% Europljana pozitivno gleda na robote i umjetnu inteligenciju na radnom mjestu, dok 70% smatra da poboljšavaju produktivnost. Iako većina podržava korištenje robota i umjetne inteligencije za donošenje odluka na poslu, 84% Europljana vjeruje da umjetna inteligencija zahtijeva pažljivo upravljanje kako bi se zaštitila privatnost i osigurala transparentnost na radnom mjestu.
Grafikon 1: Postotak Europljana koji gledaju pozitivno na upotrebu robota i umjetne inteligencije na poslu
Izvor: Special Eurobarometer 554
Drugo, dok podaci prikupljeni ovim Eurobarometrom generalno impliciraju da među Europljanima u pogledu upotrebe umjetne inteligencije u većini prevladavaju tehnooptimisti, oni također ukazuju da je Hrvatska u grupi zemalja među kojima je njihov broj najmanji. Dakle, udio tehnopesimista po ovom pitanju u Hrvatskoj nije baš zanemariv. Čak 44% građana ne iskazuje preveliki entuzijazam u pogledu onog što u poslovne proces donosi umjetna inteligencija.
No, ovakvi podaci ne iznenađuju. Naime, i Ipsosovo istraživanje Global Trends ukazuje na sličnu tendenciju o čemu svom pisali na sociologija.hr u tekstu Hrvati i Kinezi: narodi sa suprotnih strana svijeta i sa suprotnih strana grafikona. Naime, prema tom istraživanju čak 65% hrvatskih građana slaže s tvrdnjom Bojim se da tehnološki progres uništava naše živote. Dakle, Hrvati baš nisu skloni staviti ruku u vatru da tehnološki progres nužno donosi i bolju budućnost. Ili da se našalimo, izgleda da je među Hrvatima trenutno dosta onih koje se plaše da bi razvojni ishod umjetne inteligencije mogao završiti s nekim scenarijem nalik onom u kojem glavnu riječ ima robot T-800, tj. Arnold Schwarzenegger. I to prije reprogramiranja.
