Ne bojimo se da će nam roboti uzeti posao, ali ne želimo da nas voze i operiraju
Kada bismo se željeli našaliti, rekli bismo da je pojedinim građanima Hrvatske djelo Osvalda Spenglera Čovjek i tehnika omiljeno štivo prije spavanja. Prema nekim podacima izgleda kao da je određeni broj naših sunarodnjaka prihvatio tezu ovog njemačkog filozofa da se tehnika okreće protiv čovjeka, pa tako gospodar svijeta postaje rob stroja. No, šalu na stranu.…
Hrvati su nacija navijača, a ne rekreativaca
Uoči ovogodišnjeg Svjetskog nogometnog prvenstva u članku Nogomet! Igra koja prevladava sve hrvatske demografske specifičnosti pokazali smo koliko je u Hrvatskoj široko rasprostranjen interes za nogomet. Prema Ipsosovu istraživanju BrandPuls, provedenom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1800 ispitanika, gotovo svaki drugi građanin Hrvatske (45%) u dobi od 16 do 64…
Od životnog opredjeljenja do sociološke ostavštine Ernesta Milera: zaključni osvrt
Ernest Miler potječe iz nacionalno i konfesionalno mješovitog braka. Djetinjstvo provodi u Pakracu, a školovanje nastavlja u Požegi, na periferiji Austro-Ugarske Monarhije, dok visoko obrazovanje i stručno usavršavanje stječe u većim, kozmopolitskim sredinama. Kao prvo, živeći u multinacionalnim i multikonfesionalnim državnim zajednicama, postupno oblikuje vlastiti osobni i nacionalni identitet, koji…
Teorijsko utemeljenje i osnovna obilježja sociologije Ernesta Milera
Ernest Miler, kao jedan od pionira hrvatske akademske sociologije i kriminologije, oblikovao je svoje teorijsko-metodološke stavove u kontekstu europskih pravno-socioloških škola s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kroz pravničku praksu u Zagrebu, studij prava u Beču i Zagrebu te daljnje usavršavanje u Berlinu i Parizu, a potom i nastavnički…
Raison d’être sociologije Ernesta Milera
Ernest Miler[1] (Pakrac, 28. svibnja 1866. – Zagreb, 9. listopada 1928.), hrvatski pravnik i sociolog nije posve nepoznato ime, osobito ne u dijelu suvremene akademsko-pravne javnosti koja se bavi institucionalnom historiografijom Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Pavić 1996–1999), utemeljenjem i razvojem njegovih katedri (Ravlić 2008; Maršavelski 2014), kao i znanstvenom…
Puna zaposlenost, a mnogi nisu radili: sistemske neracionalnosti jugoslavenskog tržišta rada
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija često se opisuje kao gospodarski sustav koji je predstavljao srednji put između planske ekonomije Sovjetskog Saveza i tržišnog kapitalizma zapadnih zemalja. Zahvaljujući modelu radničkog samoupravljanja, jugoslavenska poduzeća imala su veću autonomiju nego u drugim socijalističkim državama, a građani su mogli relativno slobodno putovati i raditi u…
Talcott Parsons, AGIL i evolucija društava
Po utjecaju na razvoj sociološke teorije, Talcott Parsons zauzima jedno od centralnih mjesta u 20. stoljeću. Kao temeljni predstavnik funkcionalizma njegov značaj prvotno se pokazao kroz utjecaj na sociološke doktorande Odjela za sociologiju Sveučilišta Harvard, Roberta Mertona, Kingsley Davisa te mnoge druge. Njegova akademska i šira popularnost doživjet će uzlet…
17. međunarodna konferencija Europskog sociološkog društva „Jačanje demokracije: društveno djelovanje, solidarnost i održiva budućnost“
Sedamnaesta međunarodna konferencija Europskog sociološkog društva (European Sociological Association – ESA), pod naslovom „Jačanje demokracije: društveno djelovanje, solidarnost i održiva budućnost“ (Strengthening democracies: Social action, solidarity and sustainable futures), održana je od 25. do 28. kolovoza 2026. godine u Varšavi, Poljska. Najveća europska sociološka konferencija odvija se u vrijeme kada…
Kultura, tehnologija i rast (VI): Hrvatski razvojni problem
Razvojno približavanje Hrvatske prema europskom prosjeku nakon završetka Domovinskog rata bilo je sve prije nego glatko i predvidivo. Prva faza realne konvergencije (stručan termin za stvarno razvojno približavanje) 1995. – 2008. bila je obilježena poslijeratnom obnovom, državnim investicijama u autoceste i sportske dvorane, povećanjem javnog i privatnog duga koji je…
Indeks izoliranosti naselja: Hrvatska nije svima jednako dostupna
Kad govorimo o „izoliranim“ naseljima, najčešće zamišljamo udaljene planinske zaselke ili rubne (vanjske) jadranske otoke. U svakodnevnom jeziku izoliranost je zapravo neodređena, intuitivna kategorija. Izolirano je naselje „daleko“ od svega, prometno loše povezano, a stanovnici „teško dolaze do grada“. Ali u društvenim znanostima takve slike nisu dovoljne. Ako izoliranost shvaćamo…