U Hrvatskoj je mišljenje da multinacionalke uništavaju lokalne biznise rašireno kao rijetko gdje u svijetu
Velike multinacionalne kompanije nisu baš najpopularnije društvene institucije. Brojni ljudi diljem svijeta doživljavaju ih kao agresivne centre ekonomske moći koji svojom financijskom snagom i svojim ekonomskim utjecajem uništavaju lokalnu konkurenciju, devastiraju prirodni okoliš, utječu na političke procese i djeluju izvan standardnog demokratskog nadzora. No, s druge strane, one otvaraju nova radna mjesta, potiču tehnološki napredak…
Dob, brak, djeca i razvodi: neke konture hrvatskog demografskog portreta
Eurostat je prije par dana objavio interaktivnu publikaciju Demografija Europe – izdanje 2026., u kojoj su predstavljeni najnoviji podaci o stanovništvu EU. U 2025. godini EU je imala 451 milijun stanovnika, milijun više nego 2024. Šest posto stanovništva imalo 80 ili više godina, a medijalna dob je iznosila 44,9 godina. Oko…
Izbjegavanje vijesti u Hrvatskoj raširena je pojava
Prema podacima istraživanja koje je u travnju ove godine provela Agencija za medije[1], u Hrvatskoj gotovo 60% građana do vijesti u pravilu dolazi slučajno, a ne traži ih ciljano. Aktivna potraga za vijestima o političkim i društvenim zbivanjima znatno manje je svojstvena mlađim osobama. Naime, čak 70% pripadnika generacije Z…
Usklađeno kultiviranje: učinkovit mehanizam reprodukcije srednjih i viših klasa u Hrvatskoj
Počevši od osamdesetih godina prošlog stoljeća, rezultati brojnih istraživanja upućuju na to da je hrvatskom društvu svojstvena ograničena međugeneracijska društvena pokretljivost. Jedan od ključnih empirijskih dokaza koji idu u prilog toj konstataciji onaj je o povezanosti između obrazovanja roditelja i obrazovnih ishoda djece, a na što ukazuje veći broj istraživanja.…
Sat vremena do objavljenog znanstvenog rada
Prije nekoliko mjeseci ekonomist Joshua Gans sjeo je za računalo i započeo razgovor s najnovijim OpenAI modelom o ideji koju je razvijao od 2008. godine. Zanimalo ga je može li hipoteza efikasnih tržišta preživjeti u scenariju putovanja kroz vrijeme. Pet minuta poslije, AI je isporučio formalni matematički dokaz. Gans ga…
Hrvati se vraćaju knjigama!?
Rezultati istraživanja kojeg agencija Karika za Zajednicu nakladnika i knjižara tradicionalno provodi u povodu manifestacije Noć knjige ove godine ugodno iznenađuju: broj hrvatskih građana koji su pročitali barem jednu knjigu prošle godine je porastao! Na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika, metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima (CAPI) provedenom od 1. do…
Agensnost i struktura u strateškom planiranju: prema europskoj strateškoj autonomiji
U posljednje su vrijeme učestale lamentacije o tome kako suvremenim političkim liderima nedostaje strateškog promišljanja. I sâm sam pridonio tim raspravama u ranijem tekstu na temu politike Zapada u vezi s Ukrajinskim ratom. U kontekstu recentnog rata u Iranu, nedavno je Financial Times primijetio da je američki predsjednik zanemario dugoročno…
U Hrvatskoj jača osjećaj nacionalnog ponosa
Pripadati nekoj naciji u suvremenom svijetu gotovo je pa univerzalna norma. Bez obzira gdje živjeli, većina ljudi nacionalnu pripadnost smatra kao jednu od ključnih, ako ne i najvažniju, formu kolektivne pripadnosti, a identifikaciju s vlastitom nacijom kao jedan od najvažnijih oblika društvene identifikacije. Istaknuti teoretičar nacija i nacionalizma, britanski sociolog…
Obnova članstva u Hrvatskom sociološkom društvu za 2026. godinu
Hrvatsko sociološko društvo poziva sve svoje članice i članove da obnove članarinu za 2026. godinu i time aktivno doprinesu radu strukovne udruge. Uplata godišnje članarine ujedno uključuje pretplatu na Reviju za sociologiju, stručno glasilo HSD-a, a članovima su na raspolaganju i dodatne pogodnosti: popust na pretplatu časopisa Socijalna ekologija, povoljniji…
Jedan koridor i sedamdeset i jedna regija: prostorna koncentracija hrvatske dijaspore u Europskoj uniji
Migracije iz Hrvatske već su dulje vrijeme u središtu javnog i znanstvenog interesa, osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Upravo to razdoblje označava početak najnovijeg (i po intenzitetu najznačajnijeg iseljeničkog vala), obilježenog povećanom mobilnošću radne snage prema državama zapadne i srednje Europe (OECD, 2025). U javnom diskursu…