Od životnog opredjeljenja do sociološke ostavštine Ernesta Milera: zaključni osvrt
Ernest Miler potječe iz nacionalno i konfesionalno mješovitog braka. Djetinjstvo provodi u Pakracu, a školovanje nastavlja u Požegi, na periferiji Austro-Ugarske Monarhije, dok visoko obrazovanje i stručno usavršavanje stječe u većim, kozmopolitskim sredinama. Kao prvo, živeći u multinacionalnim i multikonfesionalnim državnim zajednicama, postupno oblikuje vlastiti osobni i nacionalni identitet, koji do zrelije dobi jasno definira:…
Teorijsko utemeljenje i osnovna obilježja sociologije Ernesta Milera
Ernest Miler, kao jedan od pionira hrvatske akademske sociologije i kriminologije, oblikovao je svoje teorijsko-metodološke stavove u kontekstu europskih pravno-socioloških škola s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kroz pravničku praksu u Zagrebu, studij prava u Beču i Zagrebu te daljnje usavršavanje u Berlinu i Parizu, a potom i nastavnički…
Raison d’être sociologije Ernesta Milera
Ernest Miler[1] (Pakrac, 28. svibnja 1866. – Zagreb, 9. listopada 1928.), hrvatski pravnik i sociolog nije posve nepoznato ime, osobito ne u dijelu suvremene akademsko-pravne javnosti koja se bavi institucionalnom historiografijom Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Pavić 1996–1999), utemeljenjem i razvojem njegovih katedri (Ravlić 2008; Maršavelski 2014), kao i znanstvenom…
Puna zaposlenost, a mnogi nisu radili: sistemske neracionalnosti jugoslavenskog tržišta rada
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija često se opisuje kao gospodarski sustav koji je predstavljao srednji put između planske ekonomije Sovjetskog Saveza i tržišnog kapitalizma zapadnih zemalja. Zahvaljujući modelu radničkog samoupravljanja, jugoslavenska poduzeća imala su veću autonomiju nego u drugim socijalističkim državama, a građani su mogli relativno slobodno putovati i raditi u…
Talcott Parsons, AGIL i evolucija društava
Po utjecaju na razvoj sociološke teorije, Talcott Parsons zauzima jedno od centralnih mjesta u 20. stoljeću. Kao temeljni predstavnik funkcionalizma njegov značaj prvotno se pokazao kroz utjecaj na sociološke doktorande Odjela za sociologiju Sveučilišta Harvard, Roberta Mertona, Kingsley Davisa te mnoge druge. Njegova akademska i šira popularnost doživjet će uzlet…
17. međunarodna konferencija Europskog sociološkog društva „Jačanje demokracije: društveno djelovanje, solidarnost i održiva budućnost“
Sedamnaesta međunarodna konferencija Europskog sociološkog društva (European Sociological Association – ESA), pod naslovom „Jačanje demokracije: društveno djelovanje, solidarnost i održiva budućnost“ (Strengthening democracies: Social action, solidarity and sustainable futures), održana je od 25. do 28. kolovoza 2026. godine u Varšavi, Poljska. Najveća europska sociološka konferencija odvija se u vrijeme kada…
Kultura, tehnologija i rast (VI): Hrvatski razvojni problem
Razvojno približavanje Hrvatske prema europskom prosjeku nakon završetka Domovinskog rata bilo je sve prije nego glatko i predvidivo. Prva faza realne konvergencije (stručan termin za stvarno razvojno približavanje) 1995. – 2008. bila je obilježena poslijeratnom obnovom, državnim investicijama u autoceste i sportske dvorane, povećanjem javnog i privatnog duga koji je…
Indeks izoliranosti naselja: Hrvatska nije svima jednako dostupna
Kad govorimo o „izoliranim“ naseljima, najčešće zamišljamo udaljene planinske zaselke ili rubne (vanjske) jadranske otoke. U svakodnevnom jeziku izoliranost je zapravo neodređena, intuitivna kategorija. Izolirano je naselje „daleko“ od svega, prometno loše povezano, a stanovnici „teško dolaze do grada“. Ali u društvenim znanostima takve slike nisu dovoljne. Ako izoliranost shvaćamo…
Kultura, tehnologija i rast (II): Atenini darovi
Ovo je drugi iz ciklusa eseja o odnosu kulture, tehnologije i modernog ekonomskog rasta. Pisanje je potaknuto predavanjem ekonomskog povjesničara Joela Mokyra, dobtnika Nobelove nagrade za ekonomiju 2025., koje je održano početkom srpnja na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Svrha je trostruka: prvo, približiti Mokyrov rad čitateljima Ekonomskog laba; drugo,…
Kultura, tehnologija i rast (I): uvod
Na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta početkom srpnja predavanje je održao Joel Mokyr, povjesničar-ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade 2025. Mokyrove ideje sam u nekoliko navrata proteklih godina koristio u tekstovima na Ekonomskom labu, pa je njegovo predavanje u Zagrebu dalo poticaj za pisanje ljetnog serijala tekstova. Svrha je trostruka: prvo,…