17. međunarodna konferencija Europskog sociološkog društva „Jačanje demokracije: društveno djelovanje, solidarnost i održiva budućnost“
Sedamnaesta međunarodna konferencija Europskog sociološkog društva (European Sociological Association – ESA), pod naslovom „Jačanje demokracije: društveno djelovanje, solidarnost i održiva budućnost“ (Strengthening democracies: Social action, solidarity and sustainable futures), održana je od 25. do 28. kolovoza 2026. godine u Varšavi, Poljska. Najveća europska sociološka konferencija odvija se u vrijeme kada i sociologija kao znanost i…
Kultura, tehnologija i rast (VI): Hrvatski razvojni problem
Razvojno približavanje Hrvatske prema europskom prosjeku nakon završetka Domovinskog rata bilo je sve prije nego glatko i predvidivo. Prva faza realne konvergencije (stručan termin za stvarno razvojno približavanje) 1995. – 2008. bila je obilježena poslijeratnom obnovom, državnim investicijama u autoceste i sportske dvorane, povećanjem javnog i privatnog duga koji je…
Indeks izoliranosti naselja: Hrvatska nije svima jednako dostupna
Kad govorimo o „izoliranim“ naseljima, najčešće zamišljamo udaljene planinske zaselke ili rubne (vanjske) jadranske otoke. U svakodnevnom jeziku izoliranost je zapravo neodređena, intuitivna kategorija. Izolirano je naselje „daleko“ od svega, prometno loše povezano, a stanovnici „teško dolaze do grada“. Ali u društvenim znanostima takve slike nisu dovoljne. Ako izoliranost shvaćamo…
Kultura, tehnologija i rast (II): Atenini darovi
Ovo je drugi iz ciklusa eseja o odnosu kulture, tehnologije i modernog ekonomskog rasta. Pisanje je potaknuto predavanjem ekonomskog povjesničara Joela Mokyra, dobtnika Nobelove nagrade za ekonomiju 2025., koje je održano početkom srpnja na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Svrha je trostruka: prvo, približiti Mokyrov rad čitateljima Ekonomskog laba; drugo,…
Kultura, tehnologija i rast (I): uvod
Na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta početkom srpnja predavanje je održao Joel Mokyr, povjesničar-ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade 2025. Mokyrove ideje sam u nekoliko navrata proteklih godina koristio u tekstovima na Ekonomskom labu, pa je njegovo predavanje u Zagrebu dalo poticaj za pisanje ljetnog serijala tekstova. Svrha je trostruka: prvo,…
Seinfeld i sociologija svakodnevice
Naslovna fotografija: Rick Dikeman / Wikimedia Commons / GFDL, CC BY-SA 3.0 Teško je pisati o stvarima koje voliš. Za mene, Seinfeld je jedna od njih. Ali zanemariti sociološku genijalnost Seinfelda samo zato što postoji strah da članak neće biti na razini koju tema zaslužuje, također ne bi bilo opravdano.…
Je li poštivanje zakona važnije od etničkog podrijetla? Stavovi Hrvata o izvorištima nacionalnog identiteta
Prije nešto više od dva mjeseca, sociologija.hr predstavila je podatke iz International Social Survey Programme (ISSP) istraživanja o nacionalnom ponosu u Hrvatskoj i europskim zemljama. Pokazali smo da je Hrvatska europski prvak po rastu institucionalno-razvojnog nacionalnog ponosa u posljednjem desetljeću. Naime, ponos gospodarskim postignućima, razvojem demokracije i političkim utjecajem Hrvatske…
Kad odmor nije dovoljan: emocionalni rad kao skriveni put prema izgaranju na poslu
U sezoni smo godišnjih odmora. O odmoru i oporavku od rada na portalu sociologija.hr pisali smo i lani, pa da ponovimo najvažnije. Ukratko, trebate iskoristiti slobodno vrijeme i oporaviti se od posla. To je dobro ne samo za vašu radnu učinkovitost, nego i za prevenciju izgaranja na poslu. No, jeste…
Od parnog stroja do umjetne inteligencije: kako su tehnološke revolucije mijenjale tržište rada
Programeri, prevoditelji, novinari, računovođe, liječnici, financijski savjetnici, poslovni konzultanti, administratori i analitičari kao i mnogi drugi danas se pitaju hoće li algoritmi i veliki jezični modeli postupno preuzeti njihove poslove. No, čovječanstvo se sa sličnim pitanjem susrelo mnogo puta. Gotovo svaka velika tehnološka inovacija budila je strahove da će strojevi…
U pogledu budućnosti svoje zemlje Hrvati su među najoptimističnijima u EU
Hrvati su među optimističnijim narodima u EU. Na to upućuju rezultati proljetnog Eurobarometra 2026. (Posebni Eurobarometar 105.3). U odnosu na prosjek EU u Hrvatskoj je veći broj optimista u pogledu budućnosti svijeta i budućnosti EU, a posebice u pogledu budućnosti zemlje u kojoj žive. Kao i rezultati Europskog društvenog istraživanja…