Kako danas živi narod: slike iz suvremenog ruralnog života
Gotovo stoljeće nakon što je Rudolf Bićanić opisao Kako živi narod, isto se pitanje vraća u novom kontekstu, u vremenu kada se suvremeno selo i seljaštvo oblikuju pod težinom starih i novih izazova: depopulacije, deagrarizacije, klimatskih promjena i općeg redefiniranja fizičkog i društvenog prostora. Već smo naviknuli da se o selu u medijima i javnosti…
Koliko se Hrvatska promijenila od 2013. godine? Pogled izvana
Uz 1990. i 1991. godinu i sve ono što su one značile za Hrvatsku, 2013. je vjerojatno godina koja će uz spomenute dvije, zasigurno zauzeti najistaknutije mjesto u našem kolektivnom pamćenju. Te godine Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih nacionalnih ciljeva postavljenih u samo praskozorje svoje samostalnosti: postala je…
Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku
Zatvoreni u našemu malom dvorištu Hrvatsku poimamo uz pomoć obrazaca koji se sporo mijenjaju. Dok jedni ističu uspjehe poput gospodarskog rasta 2021.-2025., visoke zaposlenosti, niske nezaposlenosti, rasta plaća i korištenja izdašnih europskih sredstava, drugi ističu inflaciju, korupciju, nepotizam i općenito institucionalne slabosti. Na dubljoj društvenoj razini tinjaju sukobi koji vuku…
Antun Radić iz pera Dinka Tomašića i međuratna hrvatska sociološka misao: između narodnog iskustva i univerzalnog humanizma
Premda je Antun Radić svoju etnološku koncepciju razvijao više u smjeru aktivne politike nego akademske discipline, zbog čega nikada nije oblikovao sustavnu teoriju društva, njegovi etnološki, kulturološki i ideološko-politički uvidi ostavili su dubok trag. Posebno na sociologe između dvaju svjetskih ratova, a najviše na Dinka Tomašića (1902. – 1975.)[1], koji…
Projekti profesionalnog usmjeravanja: putokazi za uspješan karijerni put
Početak je školske godine. Ocjenjivanje u školama još nije počelo, pa je upravo pravo vrijeme za podizanje svjesnosti o važnosti profesionalnog usmjeravanja. Ne trebate biti roditelj osmaša ili maturanta, da znate koliko je velik pritisak na djecu za visokim ocjenama, jer „s lošim se ocjenama nigdje ne može upisati.“ S…
Novi metodološki i paradigmatski krajolik društvenih znanosti (II dio)
Društvene znanosti proživljavaju metodološku revoluciju koja nadmašuje bilo koju transformaciju od kvantitativne revolucije sredinom 20. stoljeća (vidi Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)). Ova transformacija predstavlja više od tehnološke nadogradnje postojećih alata. Radi se o fundamentalnom preispitivanju načina na koji razumijemo društvo.…
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena vijestima, a informiraju se posredstvom društvenih mreža
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena praćenju vijesti, a veliki broj njih informacije o političkim i društvenim zbivanjima dobiva s društvenih mreža. Zapravo, mladi Hrvati su po broju minuta koje dnevno troše na informiranje na začelju europskih zemalja, dok su po broju onih koji koriste društvene mreže u svrhu informiranja…
Glas iz dijaspore: zadovoljstvo roditelja-iseljenika hrvatskom nastavom u inozemstvu
Nakon velikog vala iseljavanja iz Hrvatske u zemlje Europske unije između 2009. i 2013., u kojem su obitelji s djecom činile značajan udio, pitanje očuvanja hrvatskog jezika i kulture u dijaspori ponovno se aktualiziralo. Upravo s tim ciljem Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske provodi program Hrvatske nastave u…
Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)
Transformacija statističkih metoda u društvenim znanostima predstavlja jednu od najznačajnijih metodoloških revolucija u akademskom istraživanju tijekom posljednjih 175 godina. Počevši s rudimentarnom deskriptivnom statistikom i jednostavnim anketama iz sredine devetnaestog stoljeća, područje je evolviralo kroz jasno razgraničene razvojne faze, dosegnuvši današnje sofisticirane računalne analize koje pokreće umjetna inteligencija i veliki…
Sa zapadom i u dobru i u zlu? Geopolitičke orijentacije hrvatskih građana
„Tu pripadamo“ – bilo je to ljeto 2011. godine kad je ovaj slogan počeo odjekivati u sklopu kampanje hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. U samo dvije riječi, taj slogan dobro opisuje geopolitička stremljenja Hrvatske i njihovu pozadinu od osamostaljenja naovamo. Jak poriv “povratku na Zapad“ u Hrvatskoj se javio kao i…