U Hrvatskoj jača osjećaj nacionalnog ponosa
Pripadati nekoj naciji u suvremenom svijetu gotovo je pa univerzalna norma. Bez obzira gdje živjeli, većina ljudi nacionalnu pripadnost smatra kao jednu od ključnih, ako ne i najvažniju, formu kolektivne pripadnosti, a identifikaciju s vlastitom nacijom kao jedan od najvažnijih oblika društvene identifikacije. Istaknuti teoretičar nacija i nacionalizma, britanski sociolog Anthony D. Smith, u djelu…
Obnova članstva u Hrvatskom sociološkom društvu za 2026. godinu
Hrvatsko sociološko društvo poziva sve svoje članice i članove da obnove članarinu za 2026. godinu i time aktivno doprinesu radu strukovne udruge. Uplata godišnje članarine ujedno uključuje pretplatu na Reviju za sociologiju, stručno glasilo HSD-a, a članovima su na raspolaganju i dodatne pogodnosti: popust na pretplatu časopisa Socijalna ekologija, povoljniji…
Jedan koridor i sedamdeset i jedna regija: prostorna koncentracija hrvatske dijaspore u Europskoj uniji
Migracije iz Hrvatske već su dulje vrijeme u središtu javnog i znanstvenog interesa, osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Upravo to razdoblje označava početak najnovijeg (i po intenzitetu najznačajnijeg iseljeničkog vala), obilježenog povećanom mobilnošću radne snage prema državama zapadne i srednje Europe (OECD, 2025). U javnom diskursu…
Platonisti iz Cambridgea, sljedbenici Jacobusa Arminiusa, romantizam i zapadni kapitalizam
Neograničena želja za zaradom nije nešto što je moralno upitno. Stalna želja za gomilanjem materijalnog bogatstva nije vrijednosno sporna. Ove konstatacije mogle bi se tumačiti kao jedno od ključnih mjesta u objašnjenju geneze, a zatim i legitimacije kapitalizma. Najpoznatije objašnjenje kako su ovakve vrijednosne norme u zapadnom civilizacijskom krugu u…
Broj Hrvata u SAD: između procjena i popisnih podataka
Koliko Hrvata danas živi u Americi? Često se u javnosti čuje kako u Sjedinjenim Američkim Državama danas živi između 1,2 i 1,5 milijuna stanovnika hrvatskog podrijetla, ili u nešto blažoj varijanti, potomaka iseljenih Hrvata. Približavanjem ovogodišnjega Svjetskog nogometnog prvenstva u Sjevernoj Americi, a koje će se većim dijelom, s udjelom…
Moderna Tuđmanova djeca ili mit o tradicionalizmu jedne generacije
Jedna od tajni zavodljivosti znanosti svakako je njezino nastojanje da propituje uvriježene istine i dovodi u pitanje ono što se smatra očitim. Nažalost, u eri konfekcijske znanstvene hiperprodukcije u kojoj je publiciranje znanstvenih radova nešto kao business as usual, sve su rjeđi slučajevi znanstvenih istraživanja kojima znanstvenici bacaju rukavice u…
Sociologija obrazovanja i generativna umjetna inteligencija u obrazovanju
Generativna umjetna inteligencija (GenAI) postala je dio svakodnevice. Tomu u prilog ide podatak da se GenAI alat ChatGPT koristi većinom u privatne svrhe i to u oko 70% slučajeva, dok poslovno korištenje iznosi približno 30% (Chatterji i sur. 2025). Uz to, najčešći oblici korištenja ove tehnologije odnose se na potragu…
Otpornost ili ravnodušnost: kako Hrvati vide globalne prijetnje?
Najnovije istraživanje Eurobarometra objavljeno uoči Minhenske sigurnosne konferencije pokazuje da je u Europskoj uniji među Hrvatima, uz Slovence, najmanji udio onih koji smatraju da je u postojećim međunarodnim okolnostima sigurnost države ugrožena. Drugačije govoreći, Hrvatska je jedna od dvije države u EU u kojima najmanji broj građana aktualne geopolitičke okolnosti…
Gotovo svaki drugi Europljanin smatra da je antisemitizam u porastu
Antisemitizam kao korpus predrasuda i diskriminacijsko ponašanje prema Židovima nije samo pojava iz minulih vremena. Riječ je o fenomenu koji u velikoj mjeri ima obilježja strukture dugog trajanja. Kao i mnoge druge predrasude i ovo je kulturno inertni fenomen koji ima sposobnost prilagodbe novim sociokulturnim i političkim okolnostima te shodno…
Geopolitika u očima hrvatskih građana – novi uvidi u javno mnijenje
Prije nekoliko mjeseci sociologija.hr predstavila je stavove hrvatskih građana o tome kako pozicioniraju Hrvatsku u međunarodnom poretku. No, obilje geopolitičkih događaja i intenzivna dinamika međunarodnih odnosa istraživače suočava s potrebom češćeg ažuriranja ovakvih podataka. Zahvaljujući projektu “Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske“ (HREUURBRUR) kojeg provodi Institut za društvena…