Nogomet! Igra koja prevladava sve hrvatske demografske specifičnosti
Prvi članak na sociologija.hr, Veseli festival banalnog nacionalizma, objavili smo prije točno dvije godine, na sam početak Europskog nogometnog prvenstva 2024. Članak smo posvetili nogometu i konceptu banalnog nacionalizma engleskog sociologa Michaela Billiga. Ključna teza bila je da su velika međunarodna nogometna natjecanja događaji u kojima ono što Billig naziva svakodnevnim, nevidljivim, banalnim ili dobrohotnim…
Od Platona do Marksa: Božidar Adžija i začetci marksističke sociološke misli u Hrvatskoj
Božidar Adžija (1890. – 1941.) hrvatskoj je kulturnoj javnosti ponajprije poznat kao istaknuta javna ličnost u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Osobito se afirmirao doprinosom razvoju socijalne politike, kao i sindikalnim, političkim i publicističkim djelovanjem koje je, zbog čestih društveno-političkih mijena, bilo podložno različitim interpretacijama, ovisno o ideološkim pozicijama interpretatora[1].…
U Hrvatskoj je mišljenje da multinacionalke uništavaju lokalne biznise rašireno kao rijetko gdje u svijetu
Velike multinacionalne kompanije nisu baš najpopularnije društvene institucije. Brojni ljudi diljem svijeta doživljavaju ih kao agresivne centre ekonomske moći koji svojom financijskom snagom i svojim ekonomskim utjecajem uništavaju lokalnu konkurenciju, devastiraju prirodni okoliš, utječu na političke procese i djeluju izvan standardnog demokratskog nadzora. No, s druge strane, one otvaraju nova…
Dob, brak, djeca i razvodi: neke konture hrvatskog demografskog portreta
Eurostat je prije par dana objavio interaktivnu publikaciju Demografija Europe – izdanje 2026., u kojoj su predstavljeni najnoviji podaci o stanovništvu EU. U 2025. godini EU je imala 451 milijun stanovnika, milijun više nego 2024. Šest posto stanovništva imalo 80 ili više godina, a medijalna dob je iznosila 44,9 godina. Oko…
Izbjegavanje vijesti u Hrvatskoj raširena je pojava
Prema podacima istraživanja koje je u travnju ove godine provela Agencija za medije[1], u Hrvatskoj gotovo 60% građana do vijesti u pravilu dolazi slučajno, a ne traži ih ciljano. Aktivna potraga za vijestima o političkim i društvenim zbivanjima znatno manje je svojstvena mlađim osobama. Naime, čak 70% pripadnika generacije Z…
Usklađeno kultiviranje: učinkovit mehanizam reprodukcije srednjih i viših klasa u Hrvatskoj
Počevši od osamdesetih godina prošlog stoljeća, rezultati brojnih istraživanja upućuju na to da je hrvatskom društvu svojstvena ograničena međugeneracijska društvena pokretljivost. Jedan od ključnih empirijskih dokaza koji idu u prilog toj konstataciji onaj je o povezanosti između obrazovanja roditelja i obrazovnih ishoda djece, a na što ukazuje veći broj istraživanja.…
Sat vremena do objavljenog znanstvenog rada
Prije nekoliko mjeseci ekonomist Joshua Gans sjeo je za računalo i započeo razgovor s najnovijim OpenAI modelom o ideji koju je razvijao od 2008. godine. Zanimalo ga je može li hipoteza efikasnih tržišta preživjeti u scenariju putovanja kroz vrijeme. Pet minuta poslije, AI je isporučio formalni matematički dokaz. Gans ga…
Hrvati se vraćaju knjigama!?
Rezultati istraživanja kojeg agencija Karika za Zajednicu nakladnika i knjižara tradicionalno provodi u povodu manifestacije Noć knjige ove godine ugodno iznenađuju: broj hrvatskih građana koji su pročitali barem jednu knjigu prošle godine je porastao! Na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika, metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima (CAPI) provedenom od 1. do…
Agensnost i struktura u strateškom planiranju: prema europskoj strateškoj autonomiji
U posljednje su vrijeme učestale lamentacije o tome kako suvremenim političkim liderima nedostaje strateškog promišljanja. I sâm sam pridonio tim raspravama u ranijem tekstu na temu politike Zapada u vezi s Ukrajinskim ratom. U kontekstu recentnog rata u Iranu, nedavno je Financial Times primijetio da je američki predsjednik zanemario dugoročno…
U Hrvatskoj jača osjećaj nacionalnog ponosa
Pripadati nekoj naciji u suvremenom svijetu gotovo je pa univerzalna norma. Bez obzira gdje živjeli, većina ljudi nacionalnu pripadnost smatra kao jednu od ključnih, ako ne i najvažniju, formu kolektivne pripadnosti, a identifikaciju s vlastitom nacijom kao jedan od najvažnijih oblika društvene identifikacije. Istaknuti teoretičar nacija i nacionalizma, britanski sociolog…