Platonisti iz Cambridgea, sljedbenici Jacobusa Arminiusa, romantizam i zapadni kapitalizam
Neograničena želja za zaradom nije nešto što je moralno upitno. Stalna želja za gomilanjem materijalnog bogatstva nije vrijednosno sporna. Ove konstatacije mogle bi se tumačiti kao jedno od ključnih mjesta u objašnjenju geneze, a zatim i legitimacije kapitalizma. Najpoznatije objašnjenje kako su ovakve vrijednosne norme u zapadnom civilizacijskom krugu u jednom povijesnom trenutku postala općeprihvaćene,…
Broj Hrvata u SAD: između procjena i popisnih podataka
Koliko Hrvata danas živi u Americi? Često se u javnosti čuje kako u Sjedinjenim Američkim Državama danas živi između 1,2 i 1,5 milijuna stanovnika hrvatskog podrijetla, ili u nešto blažoj varijanti, potomaka iseljenih Hrvata. Približavanjem ovogodišnjega Svjetskog nogometnog prvenstva u Sjevernoj Americi, a koje će se većim dijelom, s udjelom…
Moderna Tuđmanova djeca ili mit o tradicionalizmu jedne generacije
Jedna od tajni zavodljivosti znanosti svakako je njezino nastojanje da propituje uvriježene istine i dovodi u pitanje ono što se smatra očitim. Nažalost, u eri konfekcijske znanstvene hiperprodukcije u kojoj je publiciranje znanstvenih radova nešto kao business as usual, sve su rjeđi slučajevi znanstvenih istraživanja kojima znanstvenici bacaju rukavice u…
Sociologija obrazovanja i generativna umjetna inteligencija u obrazovanju
Generativna umjetna inteligencija (GenAI) postala je dio svakodnevice. Tomu u prilog ide podatak da se GenAI alat ChatGPT koristi većinom u privatne svrhe i to u oko 70% slučajeva, dok poslovno korištenje iznosi približno 30% (Chatterji i sur. 2025). Uz to, najčešći oblici korištenja ove tehnologije odnose se na potragu…
Otpornost ili ravnodušnost: kako Hrvati vide globalne prijetnje?
Najnovije istraživanje Eurobarometra objavljeno uoči Minhenske sigurnosne konferencije pokazuje da je u Europskoj uniji među Hrvatima, uz Slovence, najmanji udio onih koji smatraju da je u postojećim međunarodnim okolnostima sigurnost države ugrožena. Drugačije govoreći, Hrvatska je jedna od dvije države u EU u kojima najmanji broj građana aktualne geopolitičke okolnosti…
Gotovo svaki drugi Europljanin smatra da je antisemitizam u porastu
Antisemitizam kao korpus predrasuda i diskriminacijsko ponašanje prema Židovima nije samo pojava iz minulih vremena. Riječ je o fenomenu koji u velikoj mjeri ima obilježja strukture dugog trajanja. Kao i mnoge druge predrasude i ovo je kulturno inertni fenomen koji ima sposobnost prilagodbe novim sociokulturnim i političkim okolnostima te shodno…
Geopolitika u očima hrvatskih građana – novi uvidi u javno mnijenje
Prije nekoliko mjeseci sociologija.hr predstavila je stavove hrvatskih građana o tome kako pozicioniraju Hrvatsku u međunarodnom poretku. No, obilje geopolitičkih događaja i intenzivna dinamika međunarodnih odnosa istraživače suočava s potrebom češćeg ažuriranja ovakvih podataka. Zahvaljujući projektu “Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske“ (HREUURBRUR) kojeg provodi Institut za društvena…
Projektivne tehnike i njihova primjena u fokus grupama
Fokus grupe bez sumnje su jedna od najkorištenijih kvalitativnih metoda istraživanja u akademskim i primijenjenim društvenim istraživanjima. Podaci koji se prikupljaju fokus grupama mogu se na različite načine iskoristiti u analizi brojnih istraživačkih problema. Također, fokus grupe se lako organiziraju i brzo provode te u pravilu ne zahtijevaju značajno velika…
U Hrvatskoj je udio djece s nezadovoljenim medicinskim potrebama najmanji u EU
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, u 2024. godini 95,7% djece mlađe od 16 godina u EU imalo je vrlo dobro ili dobro opće zdravstveno stanje. Po kriteriju zdravlja djece, Hrvatska je iznad prosjeka EU. Procijenjeni broj djece s vrlo dobrim ili dobrim percipiranim zdravstvenim stanjem u Hrvatskoj iznosi 97.8%. Predstavljeni…
Je li minimalna plaća socijalni štit ili ekonomski uteg? Iskustvo EU
Malo je tema oko kojih ima toliko suprotstavljenih mišljenja i ukrštanja koplja poput pitanja minimalne plaće. U svom kapitalnom radu Ekonomija u jednoj lekciji, Hazlitt (1946, str. 116) jako razumljivo i uvjerljivo pojašnjava opasnost od minimalne plaće: Prva stvar koja se događa, na primjer, kada se donese zakon da nitko…