SocMeet-up: most između sociologije i tržišta rada
U organizaciji Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija i Udruge studenata sociologije Anomija, na Fakultetu hrvatskih studija u utorak, 7. siječnja održan je “3. SocMeet-up: Naši alumni u HR-u”, posvećen ulozi sociologa u upravljanju ljudskim potencijalima (HR). SocMeet-up je pokrenut u listopadu 2024. godine kao prvo događanje takve vrste u Hrvatskoj,…
Sistemski pristup složenim vezama društva i generativne umjetne inteligencije: primjer obrazovanja
Ideja da bi nešto, umjetno stvoreno, moglo postići i nadići kapacitete čovjeka, oduvijek je intrigirala ljudsku vrstu. Stoga se i zadnja zvučna globalna tehnološka inovacija, generativna umjetna inteligencija, sve više razmatra u kontekstu njenih mogućnosti da nadiđe čovjeka i njegove sposobnosti. Izgleda da smo u promišljanjima o generativnoj umjetnoj inteligenciji…
Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost
S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj…
Je li hrvatska sreća sve veća?
Što je sreća? Koji je njen smisao, o čemu ovisi, koje su sve vrste sreće, kako je pronaći, je li sreća vrlina? Sve su ovo pitanja o kojima ljudi raspravljaju od davnina. Vjerojatno nije pogrešno konstatirati da je pitanje sreće, njenog određenja i svrhovitosti, jedno od temeljnih mjesta ljudske refleksivnosti.…
Važnost sistemske teorije za suvremenu sociologiju
Sociološka teorija jedan je od stupova sociologije. Služi za konceptualizaciju istraživanja, ali i za interpretaciju te razumijevanje empirijskih podataka. Stoga, teorija i empirija stoje jedna uz drugu kao neizostavne komponente profesionalne sociologije. Ipak, u okviru sociološke teorije nailazimo na poteškoće kao što je teorijska neujednačenost, a vrlo često i proturječnost…
O normama, sustavima i ljudima: mertonovski pogled na jednu obrazovnu praksu
Obrazovanje predstavlja možda najveće vrelo sociološke imaginacije. Primjerice, svaki član društva nema potomstvo, nije zaposlen, ne ide u crkvu, niti je politički aktivan, no gotovo svi1 su pohađali i završili osnovnu i srednju školu. Kad se tome doda visoko obrazovanje i na neki način zaokruži autopojeza (samoproizvođenje) cijelog sustava javlja…
Što su životinje društvenim znanstvenicima?
Gotovo su bezbrojne, ali u brojnim slučajevima presudne, uloge koje su životinje imale u ljudskoj povijesti. Toliko su važne da je zapravo nemoguće odvojiti brojna ljudska postignuća od četveronožnih ili ostalih dvonožnih, kao i beznožnih stvorenja. Jednostavno, životinje su oduvijek prisutne u svim sferama ljudskog djelovanja. Neizostavni su dionici ljudske…
Postoji li još uvijek išta nalik Durkhemovoj općoj sociologiji?
Način na koji je Emil Durkheim shvaćao sociologiju ostavio je dubok trag u ovoj znanosti. To se ne odnosi samo na određenje predmeta njenog proučavanja, na „društvene činjenice“ koje treba promatrati kao „stvari“, već i na omeđivanje prostora njenog bavljenja kao i na uspostavljanje njenog odnosa s drugim znanostima. O…
Veseli festival banalnog nacionalizma
Nadam se da ćemo u idućih mjesec dana, što je duže moguće, uživati u igri nogometne nacionalne reprezentacije i slaviti njene uspjehe. Naime, danas počinje Europsko prvenstvo u nogometu, događaj koji kao i svjetsko nogometno prvenstvo nadilazi okvire običnog sportskog događaja. Gledajući iz sociološke perspektive, moglo bi se konstatirati da…