Siniša Malešević: nacionalizam je dominantna operativna ideologija modernosti; može biti destruktivna ali može funkcionirati i kao progresivna sila protiv statusa quo
INTERVJU: prof. SINIŠA MALEŠEVIĆ U drugom dijelu intervjua razgovaramo o fenomenu nacionalizma kao ideologije, modela političke prakse i oblika moderne subjektivnosti koji nastaje kroz procese organizacijskog, ideološkog i mikro-interakcijskog utemeljenja.Profesor Malešević objašnjava zašto je nacionalizam u zadnjih 250 godina postao značajna društvena sila, kako oblikuje način na koji većina ljudi…
Tko je dosegnuo zvjezdane vrhunce sociologije: Weber ili Durkheim, možda Bauman ili Goffman?
Jedan od najpoznatijih popularizatora prirodnih znanosti Neil deGrasse Tyson na pitanje tko je najznačajniji fizičar svih vremena, rezolutno je odgovorio: Isaac Newton! Ima li smisla postaviti ovakvo pitanje i za sociologa? Imamo li mi svoga Newtona? I dok je odgovor na prvo pitanje prema mojem mišljenju nedvojbeno afirmativan, u slučaju…
Postjugoslavenska razmimoilaženja
Jugoslavija je nastala kao državni okvir koji je u jednom specifičnom povijesnom trenutku predstavljao kompromis za ostvarenje tada glavnih nacionalnih interesa Hrvata, Slovenaca i Srba. Stoga je država koja je nastala 1. prosinca 1918. godine u svom imenu sadržavala nazive upravo ova tri naroda. Oni su ključni kolektivni akteri njenog…
Sociološke skice: od digitalizacije društva ka digitalnoj solidarnosti
U vremenu intenzivne proizvodnje slika i drugih sadržaja,sjetim se priče iz Goldingovih Nasljednika, gdje likovi preko cijelih stranica pokušavaju komunicirati o svijetu oko njih bez jezika. No, osim prikaza napora koji je nekad bio potreban kako bi se sporazumijevalo, to je primarno priča o dolasku novih ljudi u svijet, njihovim…
SocMeet-up: most između sociologije i tržišta rada
U organizaciji Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija i Udruge studenata sociologije Anomija, na Fakultetu hrvatskih studija u utorak, 7. siječnja održan je “3. SocMeet-up: Naši alumni u HR-u”, posvećen ulozi sociologa u upravljanju ljudskim potencijalima (HR). SocMeet-up je pokrenut u listopadu 2024. godine kao prvo događanje takve vrste u Hrvatskoj,…
Sistemski pristup složenim vezama društva i generativne umjetne inteligencije: primjer obrazovanja
Ideja da bi nešto, umjetno stvoreno, moglo postići i nadići kapacitete čovjeka, oduvijek je intrigirala ljudsku vrstu. Stoga se i zadnja zvučna globalna tehnološka inovacija, generativna umjetna inteligencija, sve više razmatra u kontekstu njenih mogućnosti da nadiđe čovjeka i njegove sposobnosti. Izgleda da smo u promišljanjima o generativnoj umjetnoj inteligenciji…
Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost
S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj…
Je li hrvatska sreća sve veća?
Što je sreća? Koji je njen smisao, o čemu ovisi, koje su sve vrste sreće, kako je pronaći, je li sreća vrlina? Sve su ovo pitanja o kojima ljudi raspravljaju od davnina. Vjerojatno nije pogrešno konstatirati da je pitanje sreće, njenog određenja i svrhovitosti, jedno od temeljnih mjesta ljudske refleksivnosti.…
Važnost sistemske teorije za suvremenu sociologiju
Sociološka teorija jedan je od stupova sociologije. Služi za konceptualizaciju istraživanja, ali i za interpretaciju te razumijevanje empirijskih podataka. Stoga, teorija i empirija stoje jedna uz drugu kao neizostavne komponente profesionalne sociologije. Ipak, u okviru sociološke teorije nailazimo na poteškoće kao što je teorijska neujednačenost, a vrlo često i proturječnost…
O normama, sustavima i ljudima: mertonovski pogled na jednu obrazovnu praksu
Obrazovanje predstavlja možda najveće vrelo sociološke imaginacije. Primjerice, svaki član društva nema potomstvo, nije zaposlen, ne ide u crkvu, niti je politički aktivan, no gotovo svi1 su pohađali i završili osnovnu i srednju školu. Kad se tome doda visoko obrazovanje i na neki način zaokruži autopojeza (samoproizvođenje) cijelog sustava javlja…