Toni Pranić

Toni Pranić je viši predavač na Pravnom fakultetu Osijek. Rođen 1986. godine u Zagrebu, diplomirao je sociologiju te završio preddiplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima. Od 2014. godine radi na Pravnom fakultetu Osijek gdje sudjeluje u izvođenju nastave na studijima prava, socijalnog rada te na stručnom upravno studiju. Doktorski je student na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti, pod mentorstvom dr.sc. Pétera Bodora. Bio je mlađi je urednik u časopisu Pravni vjesnik od 2018 do 2024. Glavni istraživački interesi su mu pitanja pravednosti, društvene nejednakosti, pravna kultura, digitalizacija, kvalitativne metode istraživanja te naravno, sociološke teorije.

Američki vojnik i priča o društvenim znanostima

U rijetkim trenutcima povijesti dolazi do poklapanja okolnosti, ljudi i aktivnosti koje tvore nešto novo i značajno, poput Projekta Manhattan ili Misije Apolo. U društvenim znanostima jedan od takvih trenutaka zabilježen je u studiji Američki vojnik. U listopadu 1941. godine, dva mjeseca prije nego će se SAD uključiti u rat…

Završni osvrt na 10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva

Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva posvećen zdravlju, starenju i useljavanju, kao dominantnim dimenzijama društvene transformacije obuhvatio je ukupno 87 izlaganja. Od ukupnog broja autorstva tih priloga, 89 autora je bilo sa znanstvenih instituta, 95 sa fakulteta i 4 iz sektora civilnog društva. Osim prethodno spomenutih tema, o procesima društvenih…

10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: rasprave o tektonskim društvenim promjenama

Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva otvoren je jučer 16.5. u školi Narodnog zdravlja Andrija Štampar. Prema uvodnim riječima Marka Mustapića, predsjednika Hrvatskog sociološkog društva, riječ je o svojevrsnom povratku u Zagreb nakon šest godina izbivanja. Uistinu, u manje od 6 godina u hrvatskom društvu dogodile su se promjene koje…

Analitička sociologija kao korak ka profesionalizaciji? Između teorijskog formalizma i aktivizma

U članku Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?  dr. sc. Erik Brezovec otvorio je veći broj važnih i za sociologiju relevantnih tema poput pitanja o poteškoćama paradigmi, dihotomiji i između profesionalne i javne sociologije te potencijalnog rješenja u vidu analitičke sociologije. U skiciranju vlastitih razmišljanja o ovim temama krenut ću…

Sociološke skice: od digitalizacije društva ka digitalnoj solidarnosti

U vremenu intenzivne proizvodnje slika i drugih sadržaja,sjetim se priče iz Goldingovih Nasljednika, gdje likovi preko cijelih stranica pokušavaju komunicirati o svijetu oko njih bez jezika. No, osim prikaza napora koji je nekad bio potreban kako bi se sporazumijevalo, to je primarno priča o dolasku novih ljudi u svijet, njihovim…

Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost­­­

S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj…

O normama, sustavima i ljudima: mertonovski pogled na jednu obrazovnu praksu

Obrazovanje predstavlja možda najveće vrelo sociološke imaginacije. Primjerice, svaki član društva nema potomstvo, nije zaposlen, ne ide u crkvu, niti je politički aktivan, no gotovo svi1 su pohađali i završili osnovnu i srednju školu. Kad se tome doda visoko obrazovanje i na neki način zaokruži autopojeza (samoproizvođenje) cijelog sustava javlja…