Projektivne tehnike i njihova primjena u fokus grupama
Fokus grupe bez sumnje su jedna od najkorištenijih kvalitativnih metoda istraživanja u akademskim i primijenjenim društvenim istraživanjima. Podaci koji se prikupljaju fokus grupama mogu se na različite načine iskoristiti u analizi brojnih istraživačkih problema. Također, fokus grupe se lako organiziraju i brzo provode te u pravilu ne zahtijevaju značajno velika…
Američki vojnik i priča o društvenim znanostima
U rijetkim trenutcima povijesti dolazi do poklapanja okolnosti, ljudi i aktivnosti koje tvore nešto novo i značajno, poput Projekta Manhattan ili Misije Apolo. U društvenim znanostima jedan od takvih trenutaka zabilježen je u studiji Američki vojnik. U listopadu 1941. godine, dva mjeseca prije nego će se SAD uključiti u rat…
Digitalni tragovi i AI – temelji nove metodologije u društvenim znanostima (III dio)
Desetljećima je metodološki krajolik društvenih istraživanja bio relativno stabilan, izgrađen na čvrstim temeljima anketnih upitnika, strukturiranih intervjua i udobnosti (point-and-click) padajućih izbornika statističkog softvera[1]. A onda su se dogodile dvije stvari, istovremeno! Prvo, milijarde ljudi počele su ostavljati digitalne tragove posvuda. Svaki klik, svako pretraživanje, svaki like, svaka geolokacija s…
Novi metodološki i paradigmatski krajolik društvenih znanosti (II dio)
Društvene znanosti proživljavaju metodološku revoluciju koja nadmašuje bilo koju transformaciju od kvantitativne revolucije sredinom 20. stoljeća (vidi Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)). Ova transformacija predstavlja više od tehnološke nadogradnje postojećih alata. Radi se o fundamentalnom preispitivanju načina na koji razumijemo društvo.…
Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)
Transformacija statističkih metoda u društvenim znanostima predstavlja jednu od najznačajnijih metodoloških revolucija u akademskom istraživanju tijekom posljednjih 175 godina. Počevši s rudimentarnom deskriptivnom statistikom i jednostavnim anketama iz sredine devetnaestog stoljeća, područje je evolviralo kroz jasno razgraničene razvojne faze, dosegnuvši današnje sofisticirane računalne analize koje pokreće umjetna inteligencija i veliki…
Što Hrvatima znači kultura i postoji li pogreška u mjerenju u zadnjem valu Eurobarometra?
U Hrvatskoj je duboko uvriježen narativ koji visoko vrednuje značenje kulture za hrvatski nacionalni identitet. Ponosimo se našom kulturnom baštinom, materijalnom i duhovnom kulturom te je smatramo važnom komponentom naše kolektivne opstojnosti. No što je s kulturom kada fokus premjestimo sa sfere kolektiviteta i idejnih koncepata o njegovom utemeljenju na…
Probabilistički online panel u Hrvatskoj
Istraživačka zajednica u Hrvatskoj odnedavno ima mogućnost koristiti probabilistički online panel. Agencija Ipsos jučer je predstavila Knowledegpanel – online panel utemeljen na slučajnom uzorkovanju. Panel trenutno uključuje 8.000 članova, a njegova izgradnja i dalje se nastavlja. Članovi su regrutirani kombinacijom slučajnog izbora telefonskih brojeva (RDD metoda) i slučajnim izborom brojeva…
Paul F. Lazarsfeld: čovjek koji je naumio izmjeriti društvo
U rujnu 1828. najveći njemački matematičar prvi je put napustio svoj zavičaj kako bi sudjelovao na kongresu prirodoslovaca u Berlinu. Naravno da nije htio nikamo otputovati. Mjesecima je to odbijao. Ovim riječima započinje Mjerenje svijeta, izvrstan roman njemačkog književnika Daniela Kehlmanna koji vrlo duhovito oslikava vjeru u razum i znanost,…
Dolazi li kraj empirijskih istraživanja u društvenim znanostima?
Budući da je kraj znanosti već odavno najavljen, vrijeme je zapitati se dolazi li i kraj empirijskih istraživanja u društvenim znanostima. Iako ovo pitanje u svjetlu sve većeg broja akademskih i primijenjenih empirijskih društvenih istraživanja može djelovati paradoksalno, smatramo ga važnim postaviti. Naime, naglašavajući „kraj“ ne mislimo na brojnost istraživanja,…
Praksa, praksa i samo praksa: kabinet za fokus grupe u Zadru
Adekvatna istraživačka infrastruktura i oprema jedan je od najvažnijih uvjeta za uspješan znanstveni rad kao i nužni uvjet učinkovitog akademskog obrazovanja. Stoga je za hrvatske društvene znanosti odlična vijest da Sveučilište u Zadru već godinu dana raspolaže s vrhunski uređenim kabinetom za provođenje grupnih diskusija. Njegovo opremanje provedeno je na…