Kultura, tehnologija i rast (VI): Hrvatski razvojni problem
Razvojno približavanje Hrvatske prema europskom prosjeku nakon završetka Domovinskog rata bilo je sve prije nego glatko i predvidivo. Prva faza realne konvergencije (stručan termin za stvarno razvojno približavanje) 1995. – 2008. bila je obilježena poslijeratnom obnovom, državnim investicijama u autoceste i sportske dvorane, povećanjem javnog i privatnog duga koji je…
Kultura, tehnologija i rast (II): Atenini darovi
Ovo je drugi iz ciklusa eseja o odnosu kulture, tehnologije i modernog ekonomskog rasta. Pisanje je potaknuto predavanjem ekonomskog povjesničara Joela Mokyra, dobtnika Nobelove nagrade za ekonomiju 2025., koje je održano početkom srpnja na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Svrha je trostruka: prvo, približiti Mokyrov rad čitateljima Ekonomskog laba; drugo,…
Kultura, tehnologija i rast (I): uvod
Na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta početkom srpnja predavanje je održao Joel Mokyr, povjesničar-ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade 2025. Mokyrove ideje sam u nekoliko navrata proteklih godina koristio u tekstovima na Ekonomskom labu, pa je njegovo predavanje u Zagrebu dalo poticaj za pisanje ljetnog serijala tekstova. Svrha je trostruka: prvo,…
Kad odmor nije dovoljan: emocionalni rad kao skriveni put prema izgaranju na poslu
U sezoni smo godišnjih odmora. O odmoru i oporavku od rada na portalu sociologija.hr pisali smo i lani, pa da ponovimo najvažnije. Ukratko, trebate iskoristiti slobodno vrijeme i oporaviti se od posla. To je dobro ne samo za vašu radnu učinkovitost, nego i za prevenciju izgaranja na poslu. No, jeste…
Od parnog stroja do umjetne inteligencije: kako su tehnološke revolucije mijenjale tržište rada
Programeri, prevoditelji, novinari, računovođe, liječnici, financijski savjetnici, poslovni konzultanti, administratori i analitičari kao i mnogi drugi danas se pitaju hoće li algoritmi i veliki jezični modeli postupno preuzeti njihove poslove. No, čovječanstvo se sa sličnim pitanjem susrelo mnogo puta. Gotovo svaka velika tehnološka inovacija budila je strahove da će strojevi…
U Hrvatskoj je mišljenje da multinacionalke uništavaju lokalne biznise rašireno kao rijetko gdje u svijetu
Velike multinacionalne kompanije nisu baš najpopularnije društvene institucije. Brojni ljudi diljem svijeta doživljavaju ih kao agresivne centre ekonomske moći koji svojom financijskom snagom i svojim ekonomskim utjecajem uništavaju lokalnu konkurenciju, devastiraju prirodni okoliš, utječu na političke procese i djeluju izvan standardnog demokratskog nadzora. No, s druge strane, one otvaraju nova…
Je li minimalna plaća socijalni štit ili ekonomski uteg? Iskustvo EU
Malo je tema oko kojih ima toliko suprotstavljenih mišljenja i ukrštanja koplja poput pitanja minimalne plaće. U svom kapitalnom radu Ekonomija u jednoj lekciji, Hazlitt (1946, str. 116) jako razumljivo i uvjerljivo pojašnjava opasnost od minimalne plaće: Prva stvar koja se događa, na primjer, kada se donese zakon da nitko…
Broj građana Hrvatske koji se osjećaju siromašnim značajno se smanjio u posljednjih deset godina
Prema nedavnoj objavi Eurostata, u Hrvatskoj se 19,8% građana smatra subjektivno siromašnim što je više od prosjeka Europske unije (17,4%). Stopa subjektivnog siromaštva, prema Eurostatu, poseban je pokazatelj koji nadopunjava uobičajene statističke mjere siromaštva na način da u obzir uzima samoprocjenu ljudi o njihovoj financijskoj situaciji. Eurostat subjektivno siromaštvo mjeri…
U Hrvatskoj je najrašireniji egalitarni ili uzajamni model upravljanja obiteljskim prihodima
Uz Europsko društveno istraživanje (ESS) i Europsko istraživanje vrijednosti (EVS) u Hrvatskoj se provodi i međunarodni istraživački projekt International Social Survey Programme (ISSP). Njegova osnovna svrha je sistematsko proučavanje društvenih stavova, vrijednosti i ponašanja, a s ciljem njihove komparacije među zemljama i kroz vrijeme. Projekt je započeo 1984. godine i…
Koliko se Hrvatska promijenila od 2013. godine? Pogled izvana
Uz 1990. i 1991. godinu i sve ono što su one značile za Hrvatsku, 2013. je vjerojatno godina koja će uz spomenute dvije, zasigurno zauzeti najistaknutije mjesto u našem kolektivnom pamćenju. Te godine Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih nacionalnih ciljeva postavljenih u samo praskozorje svoje samostalnosti: postala je…