STAVOVI GRAĐANA O NOVIM USELJENICIMA (1): Racionalna procjena gospodarskih potreba ispred emocija i percipiranih rizika
U zadnjih nekolikog godina Hrvatska se iz dominantno iseljeničke, transformira u dominantno useljeničku zemlju. Kao društvo i kao nacija prvi put u povijesti susrećemo se s fenomenom tzv. vidljivih useljenika. To su useljenici koji se rasno, etnički, jezično, kulturološki ili klasno znatno razlikuju od većine domicilnog stanovništva. U našem slučaju to su prije svega useljenici iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša. Kakav je odnos hrvatskih građana prema vidljivim useljenicima?
NOVO na sociologija.hr: EUROPSKO DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE 2023.
sociologija.hr uskoro će početi objavljivati priloge s rezultatima istraživanja 11. vala Europskog društvenog istraživanja (ESS 2023.). Europsko društveno istraživanje (https://www.europeansocialsurvey.org/) jedan je od metodološki i tematski najrespektabilnijih istraživačkih projekata u društvenim znanostima u Europi. Podaci koji se prikupljaju ovim projektom omogućuju usporedbu različitih obilježja hrvatskog društva u međunarodnoj perspektivi kao…
Tko se iselio iz Hrvatske?
Nije sjajno ali i dalje smo u igri. Treća tekma je „živa“ pa će vjerojatno i protiv Italije stadion biti popunjen brojnim hrvatskim navijačima. Među njima, kao i u prethodne dvije utakmice, zasigurno će biti veliki broj pripadnika tzv. nove dijaspore, onih koji iselili u Njemačku, ali i u druge…
Veseli festival banalnog nacionalizma
Nadam se da ćemo u idućih mjesec dana, što je duže moguće, uživati u igri nogometne nacionalne reprezentacije i slaviti njene uspjehe. Naime, danas počinje Europsko prvenstvo u nogometu, događaj koji kao i svjetsko nogometno prvenstvo nadilazi okvire običnog sportskog događaja. Gledajući iz sociološke perspektive, moglo bi se konstatirati da…
Pogreška pri tumačenju pogreške
Dok su do prije nekolikog godina podaci predizbornih istraživanja uzimani zdravo za gotovo, kao sigurno predviđanje izbornih rezultata, danas su i novinari i politički analitičari oprezniji u pogledu njihove prediktivne valjanosti. Stoga se prilikom predstavljanja rezultata istraživanja obično naglašava da istraživanja „rejtinga“ primarno indiciraju sentiment birača u trenutku provođenja istraživanja…
Obilježja hrvatske nacionalne kulture po modelu Geerta Hofstedea
Nizozemski socijalni psiholog i organizacijski antropolog Geert Hofestede, poznat po proučavanju suodnosa kulture i socioekonomskih performansi, istražujući obilježja korporativne kulture IBM-a u velikom broju država, razvio je koncept kulture koji je u zadnje vrijeme vjerojatno jedan od empirijskih najčešće tretiranih, posebice u ekonomskim analizama koje smjeraju utvrditi utjecaj kulture i…
Hrvati su većinski voljni braniti domovinu.
Kao i Europsko društveno istraživanje (ESS), tako je i Europsko istraživanje vrijednosti (EVS) pravo vrelo zanimljivih podataka o europskim društvima. Između ostalog, ovo istraživanje pruža i neke odgovore u vezi doživljaja nacionalnog identiteta i patriotizma. Primjerice, voljnost borbe za zemlju. Odgovori na ovo pitanje, kako izgleda, u Europi ponovno sve…
Andreas Reckwitz: Kraj iluzija
TIM press, Zagreb 2023 Sociolozi sve manje pišu knjige tako da je užitak pročitati knjigu njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza Kraj iluzija. Politika, ekonomija i kultura u kasnom modernizmu. Iako se već pisalo o knjizi i koliko znam, predstavljena je na nekoliko mjesta, dodat ću par riječi. Knjiga ne donosi nešto…
Biti pravi Hrvat?
Hrvatsko društvo u zadnjih dvadesetak godina drastično se mijenja. Te promjene ne zaobilaze i način našeg samopoimanja, primjerice način doživljavanja nacionalnog identiteta. U Europskom istraživanju vrijednosti u Hrvatskoj je u dva vala (2007/2010 i 2017/2020) postavljeno pitanje o tome što je po mišljenju ispitanika važno kako bi se bilo “pravi…
Albert O. Hirschman: Izlazak, glas i lojalnost. Reakcije na propadanje tvrtki, organizacija i država.
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2024 Očekuje li Hrvatsku uskoro nešto veći povratak iseljenika? Ovo pitanje nameće se iz rasprave politologa i ekonomista Alberta O. Hirschmana o migracijama kao „izlasku“ u djelu Izlazak, glas i lojalnost (Jesenski i Turk, 2024). Koristio sam njegov koncept „efekt tunela“ prije par godina. Njime…