Jedan koridor i sedamdeset i jedna regija: prostorna koncentracija hrvatske dijaspore u Europskoj uniji
Migracije iz Hrvatske već su dulje vrijeme u središtu javnog i znanstvenog interesa, osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Upravo to razdoblje označava početak najnovijeg (i po intenzitetu najznačajnijeg iseljeničkog vala), obilježenog povećanom mobilnošću radne snage prema državama zapadne i srednje Europe (OECD, 2025). U javnom diskursu…
Broj Hrvata u SAD: između procjena i popisnih podataka
Koliko Hrvata danas živi u Americi? Često se u javnosti čuje kako u Sjedinjenim Američkim Državama danas živi između 1,2 i 1,5 milijuna stanovnika hrvatskog podrijetla, ili u nešto blažoj varijanti, potomaka iseljenih Hrvata. Približavanjem ovogodišnjega Svjetskog nogometnog prvenstva u Sjevernoj Americi, a koje će se većim dijelom, s udjelom…
81% stranih radnika u Zagrebu ima pozitivno iskustvo s lokalnim stanovništvom, a 77% ih želi ostati živjeti u Hrvatskoj
Hrvatski mediji o imigrantima iz azijskih zemalja u brojnim slučajevima izvještavaju povodeći se isključivo profitnom logikom pri čemu je ona, shodno imperativu što većeg broja klikova, često pogonjena autošovinizmom. Pa tako prema pojedinim medijskim prezentacijama uglavnom izgleda da je netrpeljivost prema stranim radnicima dominantni sentiment u svim društvenim slojevima, da…
U stalnom pokretu, ali društveno nepokretni – strani dostavljači i taksisti u Hrvatskoj
Ulice velikih hrvatskih gradova posljednjih su godina postale prostor nove prometne, ali i društvene dinamike. Na biciklima, motociklima i u automobilima s logotipima globalnih dostavnih i prijevoznih platformi voze se tisuće stranih radnika – dostavljača i taksista, uglavnom iz Nepala i Indije, ali i iz drugih geografski i kulturološki udaljenih…
Kako danas živi narod: slike iz suvremenog ruralnog života
Gotovo stoljeće nakon što je Rudolf Bićanić opisao Kako živi narod, isto se pitanje vraća u novom kontekstu, u vremenu kada se suvremeno selo i seljaštvo oblikuju pod težinom starih i novih izazova: depopulacije, deagrarizacije, klimatskih promjena i općeg redefiniranja fizičkog i društvenog prostora. Već smo naviknuli da se o…
Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku
Zatvoreni u našemu malom dvorištu Hrvatsku poimamo uz pomoć obrazaca koji se sporo mijenjaju. Dok jedni ističu uspjehe poput gospodarskog rasta 2021.-2025., visoke zaposlenosti, niske nezaposlenosti, rasta plaća i korištenja izdašnih europskih sredstava, drugi ističu inflaciju, korupciju, nepotizam i općenito institucionalne slabosti. Na dubljoj društvenoj razini tinjaju sukobi koji vuku…
Brakovi u Hrvatskoj. Tko se za koga udaje, tko se s kime ženi?
Iako se od početka milenija povećava broj onih koji smatraju da je brak zastarjela institucija, prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti u 2017. godini, klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek je bilo dominantno,…
Roditeljstvo na čekanju: prostorna difuzija odgode rađanja u Hrvatskoj
Posljednjih desetljeća obrasci roditeljstva u razvijenim društvima prošli su transformaciju od nekadašnje norme ranijeg i višebrojnog do kasnijeg i rjeđeg roditeljstva. Takav zaokret ne predstavlja tek promjenu osobnih preferencija na razini pojedinca ili para, već označava duboku društvenu i demografsku promjenu s dugoročnim posljedicama. Fenomen odgode rađanja prema sve kasnijoj…
Moguće veze između individualnog djelovanja i društvene strukture: prehrambene navike Hrvata i useljavanje iz azijskih zemalja
Gotovo pa paradoks! U vremenu u kojem etički konzumerizam odavano nije isključivo alternativni potrošački stil, nešto što je svojstveno samo socijalno ili ekološki ekstremno senzibilnim potrošačima, već gotovo da je potrošačka norma koju podržavaju brojni potrošači, i u vremenu high-tech kuhinja s indukcijskim pločama, pametnim hladnjacima, ugradbenim multifunkcionalnim pećnicama i…
Velika zabluda o velikoj zamjeni
Migracije su društvena činjenica u durkheimovskom[1] smislu; one postoje oduvijek i postojat će dovijeka. Od prapovijesnih vremena – u kojima se migriralo isključivo u potrazi za hranom i boljim klimatskim uvjetima do danas – uzroci i obrasci migracija su se značajno promijenili. Motivi za migracije danas su raznovrsni, migracijski procesi…