Sistemski pristup složenim vezama društva i generativne umjetne inteligencije: primjer obrazovanja
Ideja da bi nešto, umjetno stvoreno, moglo postići i nadići kapacitete čovjeka, oduvijek je intrigirala ljudsku vrstu. Stoga se i zadnja zvučna globalna tehnološka inovacija, generativna umjetna inteligencija, sve više razmatra u kontekstu njenih mogućnosti da nadiđe čovjeka i njegove sposobnosti. Izgleda da smo u promišljanjima o generativnoj umjetnoj inteligenciji…
Tko čita knjige?
Nobelovac Josif Brodski jednom je izjavio da postoje gora zlodjela od paljenja knjiga. Jedno od njih je ne čitati knjige. U Hrvatskoj se knjige čitaju od davnina, posebice od 1491. kada je u Kosinju tiskan Brevijar po zakonu rimskoga Dvora, prva knjiga za koju se obično navodi da je tiskana u…
Praksa, praksa i samo praksa: kabinet za fokus grupe u Zadru
Adekvatna istraživačka infrastruktura i oprema jedan je od najvažnijih uvjeta za uspješan znanstveni rad kao i nužni uvjet učinkovitog akademskog obrazovanja. Stoga je za hrvatske društvene znanosti odlična vijest da Sveučilište u Zadru već godinu dana raspolaže s vrhunski uređenim kabinetom za provođenje grupnih diskusija. Njegovo opremanje provedeno je na…
Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost
S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj…
Hrvatske škole u iseljeništvu: njegovanje hrvatskog nacionalnog identiteta u dijaspori
U rujnu ove godine u organizaciji Instituta za istraživanje migracija i Hrvatske matice iseljenika održana je znanstveno-stručna konferencija o hrvatskim školama u iseljeništvu. Tema je koja nije česta u hrvatskom medijskom prostoru. Za iseljene Hrvate ona je vrlo značajna. Republika Hrvatska obuhvatila ju je Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do…
Je li hrvatska sreća sve veća?
Što je sreća? Koji je njen smisao, o čemu ovisi, koje su sve vrste sreće, kako je pronaći, je li sreća vrlina? Sve su ovo pitanja o kojima ljudi raspravljaju od davnina. Vjerojatno nije pogrešno konstatirati da je pitanje sreće, njenog određenja i svrhovitosti, jedno od temeljnih mjesta ljudske refleksivnosti.…
Hrvati i NATO
Pomalo je čudan odnos Hrvata spram NATO saveza, onako pomalo platonski. Potpora savezu na deklarativnoj razini prilično je visoka, no kada se dođe do stavova prema nekim konkretnijim mogućnostima, taj odnos se donekle mijenja. To bi bio moj zaključak rezultata zadnjeg NATO-ovog ispitivanja javnog mnijenja provedenog u zemljama članicama u…
In memoriam profesoru Esadu Ćimiću
U Zagebu je 6. listopada preminuo jedan od doajena suvremene hrvatske sociologije prof. dr. sc. Esad Ćimić. Profesor Ćimić bio je jedan od prvih društvenih znanstvenika u socijalističkoj Jugoslaviji koji se bavio odnosom društva i religije te ga se može smatrati jednim od utemeljitelja sociologije religije na području bivše države…
Promišljanja o hrvatskoj imigracijskoj politici: bolje spriječiti nego liječiti
Hrvatsko društvo, zainteresirana i stručna javnost, javni službenici i političari te novinari zadnjih godina brzo usvajaju nove pojmove i koncepte koje se odnose na novi društveni fenomen – veliki broj stranih radnika. Jedan od pojmova koji se često ponavlja u javnom prostoru posljednjih godinu-dvije jest i pojam „integracije“ stranih radnika.…
Hrvati i Kinezi: narodi sa suprotnih strana svijeta i sa suprotnih strana grafikona
Nekako je prirodno da se uspoređujemo sa susjedima ili članovima zajednice kojoj pripadamo ili kojoj smo pripadali, s onima koji su s druge strane plota, kojima se želimo približiti ili od kojih se želimo odmaknuti. Europa nam je dom, duboko smo usidreni u njenu tradiciju, baštinimo ideje i vrijednosti koje…