Generacijski mozaik Europske unije i njegove društvene posljedice
Poticaj istraživanju generacijske strukture Hrvatske i ostalih zemalja Europske unije dogodio se ljetos, kada sam u mjestu Lički Ribnik promatrao sina kako smijući se baca kamenčiće u rijeku Liku. To je činio na istom mjestu na kojem sam se i ja igrao kada sam kao dijete boravio kod bake i…
Broj građana Hrvatske koji se osjećaju siromašnim značajno se smanjio u posljednjih deset godina
Prema nedavnoj objavi Eurostata, u Hrvatskoj se 19,8% građana smatra subjektivno siromašnim što je više od prosjeka Europske unije (17,4%). Stopa subjektivnog siromaštva, prema Eurostatu, poseban je pokazatelj koji nadopunjava uobičajene statističke mjere siromaštva na način da u obzir uzima samoprocjenu ljudi o njihovoj financijskoj situaciji. Eurostat subjektivno siromaštvo mjeri…
U Hrvatskoj je najrašireniji egalitarni ili uzajamni model upravljanja obiteljskim prihodima
Uz Europsko društveno istraživanje (ESS) i Europsko istraživanje vrijednosti (EVS) u Hrvatskoj se provodi i međunarodni istraživački projekt International Social Survey Programme (ISSP). Njegova osnovna svrha je sistematsko proučavanje društvenih stavova, vrijednosti i ponašanja, a s ciljem njihove komparacije među zemljama i kroz vrijeme. Projekt je započeo 1984. godine i…
Grad čija je obrana stvarala državu: Vukovar 34 godine poslije
Protekom vremena važnost obrane Vukovara za uspostavu samostalne hrvatske države postaje sve jasnija, isto kao što se i sve snažnije izdvaja kao jedan od ključnih stupova suvremenog nacionalnog identiteta. Unatoč navedenom, priča o Vukovaru 1991. još je uvijek nije u potpunosti dovršena. Još uvijek nedostaju, kako brojni podaci o događanjima…
Čitamo sve manje, a skrolamo sve više
Zadnjih godina drastično se mijenjaju medijske navike ljudi diljem svijeta, pa tako i hrvatskih građana. To se odnosi i na način informiranja. Prema podacima dostupnim u nekoliko zadnjih istraživačkih studija Reutersa (2024,2025) sve veći broj ljudi diljem svijeta koristi digitalne platforme kao primarne izvore informiranja. Tradicionalni mediji bilježe pad dosega,…
U stalnom pokretu, ali društveno nepokretni – strani dostavljači i taksisti u Hrvatskoj
Ulice velikih hrvatskih gradova posljednjih su godina postale prostor nove prometne, ali i društvene dinamike. Na biciklima, motociklima i u automobilima s logotipima globalnih dostavnih i prijevoznih platformi voze se tisuće stranih radnika – dostavljača i taksista, uglavnom iz Nepala i Indije, ali i iz drugih geografski i kulturološki udaljenih…
Kako danas živi narod: slike iz suvremenog ruralnog života
Gotovo stoljeće nakon što je Rudolf Bićanić opisao Kako živi narod, isto se pitanje vraća u novom kontekstu, u vremenu kada se suvremeno selo i seljaštvo oblikuju pod težinom starih i novih izazova: depopulacije, deagrarizacije, klimatskih promjena i općeg redefiniranja fizičkog i društvenog prostora. Već smo naviknuli da se o…
Koliko se Hrvatska promijenila od 2013. godine? Pogled izvana
Uz 1990. i 1991. godinu i sve ono što su one značile za Hrvatsku, 2013. je vjerojatno godina koja će uz spomenute dvije, zasigurno zauzeti najistaknutije mjesto u našem kolektivnom pamćenju. Te godine Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih nacionalnih ciljeva postavljenih u samo praskozorje svoje samostalnosti: postala je…
Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku
Zatvoreni u našemu malom dvorištu Hrvatsku poimamo uz pomoć obrazaca koji se sporo mijenjaju. Dok jedni ističu uspjehe poput gospodarskog rasta 2021.-2025., visoke zaposlenosti, niske nezaposlenosti, rasta plaća i korištenja izdašnih europskih sredstava, drugi ističu inflaciju, korupciju, nepotizam i općenito institucionalne slabosti. Na dubljoj društvenoj razini tinjaju sukobi koji vuku…
Antun Radić iz pera Dinka Tomašića i međuratna hrvatska sociološka misao: između narodnog iskustva i univerzalnog humanizma
Premda je Antun Radić svoju etnološku koncepciju razvijao više u smjeru aktivne politike nego akademske discipline, zbog čega nikada nije oblikovao sustavnu teoriju društva, njegovi etnološki, kulturološki i ideološko-politički uvidi ostavili su dubok trag. Posebno na sociologe između dvaju svjetskih ratova, a najviše na Dinka Tomašića (1902. – 1975.)[1], koji…