Obrazovni sustav i Luhmannova sociologija obrazovanja
Sustav obrazovanja kakav danas poznajemo oblikovan je u prevratima kasnog 18. stoljeća. Francuska revolucija “otrgnula” je školu iz ruku obitelji i Crkve i stavila je u službu Republike. U tom se okviru obrazovanje shvaćalo kao usmjeravanje prirodne žeđi za znanjem prema potrebama nove, nacionalne zajednice. Npr. Napoleon, iako se ponekad…
Brakovi u Hrvatskoj. Tko se za koga udaje, tko se s kime ženi?
Iako se od početka milenija povećava broj onih koji smatraju da je brak zastarjela institucija, prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti u 2017. godini, klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek je bilo dominantno,…
Mladi u Hrvatskoj pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti i vrijednosti solidarnosti te vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture
Generalno gledajući, prema istraživanju Eurobarometar – istraživanje mladih 2024., mladi u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama EU, najviše pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti. Zaštita ljudskih prava, demokracije i mira te sloboda govora i mišljenja one su vrijednosti koje najveći broj mladih Hrvata i Europljana u ovom istraživanju izdvaja kao…
Domovinski rat: kolektivni napor koji je pomaknuo skretnicu povijesne putanje i snažno vrelo nacionalnog ponosa
Obično treba proći vremena kako bi se na pravi način sagledala i razumjela vrijednost nekog individualnog ili kolektivnog čina. Tek nakon što se preciznije promotre i bolje razumiju sve okolnosti u kojima se dogodio, nakon što splasne napetost i euforija uključenosti, nakon što se raščiste naslage koje zamućuju neposrednu perspektivu,…
Neki sociološki aspekti narodoznanstva Antuna Radića
O Antunu Radiću i njegovom djelu u proteklih stotinu i više godina od njegove smrti pisali su enciklopedisti, etnolozi, povjesničari, politolozi, sociolozi, publicisti i mnogi drugi. Pisati, dakle, o Antunu Radiću, onako referatski, bez studijskog pristupa s novim spoznajama, u kratkoj formi kakvu njeguje sociologija.hr, u velikoj mjeri moglo bi…
Tradicija analitičke sociologije i njena paradigmatska vrijednost za sociologiju
Kad sam u članku o multiparadigmatičnosti ustvrdio da sociologiji nedostaje zajednički epistemološki orijentir, kolega Pranić uzvratio je da je moj prijedlog—analitička sociologija (AS)—puki „formalizam“ udaljen od društvene zbilje. Ta replika zapravo potvrđuje problem na koji sam htio ukazati: razmjerno čestu zbrku oko toga što je teorija, a što paradigma. U…
Rad na prekretnici: što donosi doba umjetne inteligencije, rada od kuće i zelene tranzicije?
Uslijed sve intenzivnijih tehnoloških promjena, način na koji radimo ubrzano se mijenja. Stoga se sve češće postavljaju pitanja poput toga hoće li rad na daljinu i od kuće (telework) promijeniti način na koji surađujemo i živimo? Ili, hoće li rad posredovan platformama pogoršati radne uvjete sve većeg broja ljudi? Hoće…
Max Weber o sociologiji umjetnosti i glazbe
Izvori za koncept sociologije umjetnosti u cjelini, uključujući sociologiju glazbe, u djelima Maxa Webera su njegovi metodološki spisi (eseji), objavljeni u Hrvatskoj kao Metodologija društvenih nauka, (Globus, Zagreb, 1986.) kao izbor, prijevod i predgovor profesora Ante Marušića, a posebno njegov rad „Die rationalen und soziologischen Grundlagen de Musik“ (Racionalne i…
Uspjeli ste spojiti dugi vikend? Bravo!
Da Hrvati nisu lijeni radnici, u nizu javnih nastupa zadnjih petnaestak godina, uspješno argumentira dr. sc. Zvonimir Galić (Šoštarić, 2009), redoviti profesor i predstojnik Katedre za psihologiju rada Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Primjenom motivacijskih teorija, Galić dokazuje da Hrvati nisu inherentno lijeni već da ih demotivira sustav:…
Roditeljstvo na čekanju: prostorna difuzija odgode rađanja u Hrvatskoj
Posljednjih desetljeća obrasci roditeljstva u razvijenim društvima prošli su transformaciju od nekadašnje norme ranijeg i višebrojnog do kasnijeg i rjeđeg roditeljstva. Takav zaokret ne predstavlja tek promjenu osobnih preferencija na razini pojedinca ili para, već označava duboku društvenu i demografsku promjenu s dugoročnim posljedicama. Fenomen odgode rađanja prema sve kasnijoj…