Goran BatinaOd životnog opredjeljenja do sociološke ostavštine Ernesta Milera: zaključni osvrt
Ernest Miler potječe iz nacionalno i konfesionalno mješovitog braka. Djetinjstvo provodi u Pakracu, a školovanje nastavlja u Požegi, na periferiji Austro-Ugarske Monarhije, dok visoko obrazovanje i stručno usavršavanje stječe u većim, kozmopolitskim sredinama. Kao prvo, živeći u multinacionalnim i multikonfesionalnim državnim zajednicama, postupno oblikuje vlastiti osobni i nacionalni identitet, koji…
Teorijsko utemeljenje i osnovna obilježja sociologije Ernesta Milera
Ernest Miler, kao jedan od pionira hrvatske akademske sociologije i kriminologije, oblikovao je svoje teorijsko-metodološke stavove u kontekstu europskih pravno-socioloških škola s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kroz pravničku praksu u Zagrebu, studij prava u Beču i Zagrebu te daljnje usavršavanje u Berlinu i Parizu, a potom i nastavnički…
Raison d’être sociologije Ernesta Milera
Ernest Miler[1] (Pakrac, 28. svibnja 1866. – Zagreb, 9. listopada 1928.), hrvatski pravnik i sociolog nije posve nepoznato ime, osobito ne u dijelu suvremene akademsko-pravne javnosti koja se bavi institucionalnom historiografijom Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Pavić 1996–1999), utemeljenjem i razvojem njegovih katedri (Ravlić 2008; Maršavelski 2014), kao i znanstvenom…
Od Platona do Marksa: Božidar Adžija i začetci marksističke sociološke misli u Hrvatskoj
Božidar Adžija (1890. – 1941.) hrvatskoj je kulturnoj javnosti ponajprije poznat kao istaknuta javna ličnost u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Osobito se afirmirao doprinosom razvoju socijalne politike, kao i sindikalnim, političkim i publicističkim djelovanjem koje je, zbog čestih društveno-političkih mijena, bilo podložno različitim interpretacijama, ovisno o ideološkim pozicijama interpretatora[1].…
Antun Radić iz pera Dinka Tomašića i međuratna hrvatska sociološka misao: između narodnog iskustva i univerzalnog humanizma
Premda je Antun Radić svoju etnološku koncepciju razvijao više u smjeru aktivne politike nego akademske discipline, zbog čega nikada nije oblikovao sustavnu teoriju društva, njegovi etnološki, kulturološki i ideološko-politički uvidi ostavili su dubok trag. Posebno na sociologe između dvaju svjetskih ratova, a najviše na Dinka Tomašića (1902. – 1975.)[1], koji…
Neki sociološki aspekti narodoznanstva Antuna Radića
O Antunu Radiću i njegovom djelu u proteklih stotinu i više godina od njegove smrti pisali su enciklopedisti, etnolozi, povjesničari, politolozi, sociolozi, publicisti i mnogi drugi. Pisati, dakle, o Antunu Radiću, onako referatski, bez studijskog pristupa s novim spoznajama, u kratkoj formi kakvu njeguje sociologija.hr, u velikoj mjeri moglo bi…
Nije Beč, nije Pešta, nije Krakow ni Ljubljana. Prva katedra za sociologiju u Habsburškoj Monarhiji utemeljena je u Zagrebu
Premda hrvatska sociološka literatura sadrži publikacije posvećene društvenim uvjetima i institucionalnom razvoju hrvatske sociologije, njezinoj sveučilišnoj i izvansveučilišnoj rasprostranjenosti, teorijskim i istraživačkim dosezima, disciplinarnoj razgranatosti i profesionalnom statusu, „povijest hrvatske sociologije nije napisana, pa je to svakako jedan od važnih zadataka ne samo profesionalnog razvoja, nego i potreba koja proistječe…