Simulacron 3: na razmeđu sociologije, znanstvene fantastike i računalnih simulacija
Jedan od prvih hrvatskih sociologa kojeg je zanimala znanstvena fantastika bio je Benjamin Čulig. I sam se okušao kao autor, objavivši 2003. godine pod pseudonimom Norma C. Ray (doduše ne-znanstveno) fantastični roman Prodor. Što sociologe potiče na čitanje znanstvene fantastike? Sociologija je, kao uostalom i svaka znanost, putovanje u nepoznato.…
Eurobarometar: europski adolescenti pred ekranima vikendom provedu u prosjeku 6 sati
Europska komisija objavila nalaze Flash Eurobarometra 579 o tome koliko vremena adolescenti troše na digitalne aktivnost, tj. koliko vremena provode pred ekranima te koliko koriste društvene medije. Istraživanje je provedeno u travnju 2026. godine na uzorku adolescenata u svim članicama EU, uz paralelno anketiranje njihovih roditelja. Rezultati istraživanja dostupni su…
Diljem svijeta sve je manji interes za vijesti, pada povjerenje u vijesti, a društvene mreže i digitalne platforme postaju dominantni kanali informiranja
Prošli utorak Reuters Institute for the Study of Journalism objavio je petnaesto izdanje Digital News Reporta, izvješća s rezultatima istraživanja o navikama u konzumiranju vijesti i stavovima prema medijima. Prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja interes za vijesti nastavlja opadati, povjerenje u vijesti palo je na najnižu razinu od kada se mjeri,…
Nogomet! Igra koja prevladava sve hrvatske demografske specifičnosti
Prvi članak na sociologija.hr, Veseli festival banalnog nacionalizma, objavili smo prije točno dvije godine, na sam početak Europskog nogometnog prvenstva 2024. Članak smo posvetili nogometu i konceptu banalnog nacionalizma engleskog sociologa Michaela Billiga. Ključna teza bila je da su velika međunarodna nogometna natjecanja događaji u kojima ono što Billig naziva…
Od Platona do Marksa: Božidar Adžija i začetci marksističke sociološke misli u Hrvatskoj
Božidar Adžija (1890. – 1941.) hrvatskoj je kulturnoj javnosti ponajprije poznat kao istaknuta javna ličnost u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Osobito se afirmirao doprinosom razvoju socijalne politike, kao i sindikalnim, političkim i publicističkim djelovanjem koje je, zbog čestih društveno-političkih mijena, bilo podložno različitim interpretacijama, ovisno o ideološkim pozicijama interpretatora[1].…
U Hrvatskoj je mišljenje da multinacionalke uništavaju lokalne biznise rašireno kao rijetko gdje u svijetu
Velike multinacionalne kompanije nisu baš najpopularnije društvene institucije. Brojni ljudi diljem svijeta doživljavaju ih kao agresivne centre ekonomske moći koji svojom financijskom snagom i svojim ekonomskim utjecajem uništavaju lokalnu konkurenciju, devastiraju prirodni okoliš, utječu na političke procese i djeluju izvan standardnog demokratskog nadzora. No, s druge strane, one otvaraju nova…