Analitička sociologija kao korak ka profesionalizaciji? Između teorijskog formalizma i aktivizma
U članku Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered? dr. sc. Erik Brezovec otvorio je veći broj važnih i za sociologiju relevantnih tema poput pitanja o poteškoćama paradigmi, dihotomiji i između profesionalne i javne sociologije te potencijalnog rješenja u vidu analitičke sociologije. U skiciranju vlastitih razmišljanja o ovim temama krenut ću…
Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?
Pedeset godina nakon što je George Ritzer definirao sociologiju kao multiparadigmatsku znanost, to određenje i dalje se gotovo zdravorazumski prihvaća (npr. vidi Day, 2025). Prema Ritzeru, multiparadigmatičnost označava koegzistenciju više temeljnih teorijskih perspektiva unutar discipline, koje nerijetko nemaju zajednički epistemološki okvir niti teže integraciji. Ta raznolikost, kako je sugerirano, prikazana…
Siniša Malešević: nacionalizam je dominantna operativna ideologija modernosti; može biti destruktivna ali može funkcionirati i kao progresivna sila protiv statusa quo
INTERVJU: prof. SINIŠA MALEŠEVIĆ U drugom dijelu intervjua razgovaramo o fenomenu nacionalizma kao ideologije, modela političke prakse i oblika moderne subjektivnosti koji nastaje kroz procese organizacijskog, ideološkog i mikro-interakcijskog utemeljenja.Profesor Malešević objašnjava zašto je nacionalizam u zadnjih 250 godina postao značajna društvena sila, kako oblikuje način na koji većina ljudi…
Tko je dosegnuo zvjezdane vrhunce sociologije: Weber ili Durkheim, možda Bauman ili Goffman?
Jedan od najpoznatijih popularizatora prirodnih znanosti Neil deGrasse Tyson na pitanje tko je najznačajniji fizičar svih vremena, rezolutno je odgovorio: Isaac Newton! Ima li smisla postaviti ovakvo pitanje i za sociologa? Imamo li mi svoga Newtona? I dok je odgovor na prvo pitanje prema mojem mišljenju nedvojbeno afirmativan, u slučaju…
Postjugoslavenska razmimoilaženja
Jugoslavija je nastala kao državni okvir koji je u jednom specifičnom povijesnom trenutku predstavljao kompromis za ostvarenje tada glavnih nacionalnih interesa Hrvata, Slovenaca i Srba. Stoga je država koja je nastala 1. prosinca 1918. godine u svom imenu sadržavala nazive upravo ova tri naroda. Oni su ključni kolektivni akteri njenog…
Sociološke skice: od digitalizacije društva ka digitalnoj solidarnosti
U vremenu intenzivne proizvodnje slika i drugih sadržaja,sjetim se priče iz Goldingovih Nasljednika, gdje likovi preko cijelih stranica pokušavaju komunicirati o svijetu oko njih bez jezika. No, osim prikaza napora koji je nekad bio potreban kako bi se sporazumijevalo, to je primarno priča o dolasku novih ljudi u svijet, njihovim…
SocMeet-up: most između sociologije i tržišta rada
U organizaciji Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija i Udruge studenata sociologije Anomija, na Fakultetu hrvatskih studija u utorak, 7. siječnja održan je “3. SocMeet-up: Naši alumni u HR-u”, posvećen ulozi sociologa u upravljanju ljudskim potencijalima (HR). SocMeet-up je pokrenut u listopadu 2024. godine kao prvo događanje takve vrste u Hrvatskoj,…
Sistemski pristup složenim vezama društva i generativne umjetne inteligencije: primjer obrazovanja
Ideja da bi nešto, umjetno stvoreno, moglo postići i nadići kapacitete čovjeka, oduvijek je intrigirala ljudsku vrstu. Stoga se i zadnja zvučna globalna tehnološka inovacija, generativna umjetna inteligencija, sve više razmatra u kontekstu njenih mogućnosti da nadiđe čovjeka i njegove sposobnosti. Izgleda da smo u promišljanjima o generativnoj umjetnoj inteligenciji…
Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost
S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj…
Je li hrvatska sreća sve veća?
Što je sreća? Koji je njen smisao, o čemu ovisi, koje su sve vrste sreće, kako je pronaći, je li sreća vrlina? Sve su ovo pitanja o kojima ljudi raspravljaju od davnina. Vjerojatno nije pogrešno konstatirati da je pitanje sreće, njenog određenja i svrhovitosti, jedno od temeljnih mjesta ljudske refleksivnosti.…