Hrvatsko društvo je tolerantnije i manje nasilno
Za vrijeme mog odrastanja, 80-tih godina, nasilje je bilo puno raširenije. Bilo je gotovo sveprisutno. To u velikoj mjeri potvrđuje i broj najtežih kaznenih djela. Primjerice, ukoliko su podaci kojima raspolažem točni, 1987., u godini u kojoj je već debelo u tijeku vesela apokalipsa samoupravnog socijalizma u Hrvatskoj je počinjeno…
Brendirani svijet, njegovi tvorci i snaga hrvatskih brendova
Izvorno, brendovi su žigovi, a brendiranje je žigosanje stoke, tj. postupak kojim se užarenim željezom označava stoka. Normalno, ovo je do kraja pojednostavljeno tumačenje jednog od najvažnijih ekonomskih i sociokulturnih procesa našeg vremena. U suštini radi se o puno kompleksnijem postupku simboličke, prvenstveno emotivne i kulturne proizvodnje. Brendiranje predstavlja sržnu…
Što nisu fokus grupe i što je potrebno za njihovo uspješno prakticiranje?
Fokus grupe nisu šest, sedam ili osam individualnih intervjua provedenih u grupi. Prema mojem iskustvu, a u životu sam sigurno pripremio, vodio i obradio više od dvjesto grupa, pred istraživača se vrlo često postavlja zahtjev da umjesto grupne diskusije zapravo provodi individualne intervjue s pojedincima okupljenim na jednom mjestu. Pri…
STAVOVI GRAĐANA O NOVIM USELJENICIMA (2): Jasne konture podjela po pitanju koristi i troškova od useljavanja
Odnos prema daljnjem useljavanju te politika integracije postojećih useljenika već nekoliko desetljeća predstavljaju središnja pitanja koja dijele javnost useljeničkih država u Europi i Sjevernoj Americi. Podjele po tim pitanjima u značajnoj mjeri oblikovale su i glavne podjele u političkoj areni te omogućile pojavu i jačanje radikalno desnih stranaka, koje su…
Mali prilog medicinskoj sociologiji: izloženost zdravstvenim rizicima i socioekonomski status hrvatskih građana
Zdravstvene nejednakosti jedan su od vodećih problema na koje upućuju medicinski sociolozi i javnozdravstveni stručnjaci diljem svijeta. Dosadašnja istraživanja konzistentno pokazuju da su, bez obzira na stupanj gospodarskog prosperiteta i razvijenost države blagostanja u pojedinoj zemlji, pripadnici nižih društvenih slojeva lošijeg zdravlja, da su izloženiji većem riziku od raznih bolesti…
STAVOVI GRAĐANA O NOVIM USELJENICIMA (1): Racionalna procjena gospodarskih potreba ispred emocija i percipiranih rizika
U zadnjih nekolikog godina Hrvatska se iz dominantno iseljeničke, transformira u dominantno useljeničku zemlju. Kao društvo i kao nacija prvi put u povijesti susrećemo se s fenomenom tzv. vidljivih useljenika. To su useljenici koji se rasno, etnički, jezično, kulturološki ili klasno znatno razlikuju od većine domicilnog stanovništva. U našem slučaju to su prije svega useljenici iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša. Kakav je odnos hrvatskih građana prema vidljivim useljenicima?
NOVO na sociologija.hr: EUROPSKO DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE 2023.
sociologija.hr uskoro će početi objavljivati priloge s rezultatima istraživanja 11. vala Europskog društvenog istraživanja (ESS 2023.). Europsko društveno istraživanje (https://www.europeansocialsurvey.org/) jedan je od metodološki i tematski najrespektabilnijih istraživačkih projekata u društvenim znanostima u Europi. Podaci koji se prikupljaju ovim projektom omogućuju usporedbu različitih obilježja hrvatskog društva u međunarodnoj perspektivi kao…
Tko se iselio iz Hrvatske?
Nije sjajno ali i dalje smo u igri. Treća tekma je „živa“ pa će vjerojatno i protiv Italije stadion biti popunjen brojnim hrvatskim navijačima. Među njima, kao i u prethodne dvije utakmice, zasigurno će biti veliki broj pripadnika tzv. nove dijaspore, onih koji iselili u Njemačku, ali i u druge…
Veseli festival banalnog nacionalizma
Nadam se da ćemo u idućih mjesec dana, što je duže moguće, uživati u igri nogometne nacionalne reprezentacije i slaviti njene uspjehe. Naime, danas počinje Europsko prvenstvo u nogometu, događaj koji kao i svjetsko nogometno prvenstvo nadilazi okvire običnog sportskog događaja. Gledajući iz sociološke perspektive, moglo bi se konstatirati da…
Pogreška pri tumačenju pogreške
Dok su do prije nekolikog godina podaci predizbornih istraživanja uzimani zdravo za gotovo, kao sigurno predviđanje izbornih rezultata, danas su i novinari i politički analitičari oprezniji u pogledu njihove prediktivne valjanosti. Stoga se prilikom predstavljanja rezultata istraživanja obično naglašava da istraživanja „rejtinga“ primarno indiciraju sentiment birača u trenutku provođenja istraživanja…