O normama, sustavima i ljudima: mertonovski pogled na jednu obrazovnu praksu
Obrazovanje predstavlja možda najveće vrelo sociološke imaginacije. Primjerice, svaki član društva nema potomstvo, nije zaposlen, ne ide u crkvu, niti je politički aktivan, no gotovo svi1 su pohađali i završili osnovnu i srednju školu. Kad se tome doda visoko obrazovanje i na neki način zaokruži autopojeza (samoproizvođenje) cijelog sustava javlja…
Što su životinje društvenim znanstvenicima?
Gotovo su bezbrojne, ali u brojnim slučajevima presudne, uloge koje su životinje imale u ljudskoj povijesti. Toliko su važne da je zapravo nemoguće odvojiti brojna ljudska postignuća od četveronožnih ili ostalih dvonožnih, kao i beznožnih stvorenja. Jednostavno, životinje su oduvijek prisutne u svim sferama ljudskog djelovanja. Neizostavni su dionici ljudske…
JASP: elegantan softver za statističku obradu podataka
Zadnjih nekoliko godina sve češće statističke obrade podataka radim u JASP-u i moram ga pohvaliti.Ne želim upotrijebiti onu otrcanu frazu user friendly, ali stvarno je ugodno raditi s ovim softverom koji se slobodno može preuzeti sa sljedeće poveznice: https://jasp-stats.org/download/ JASP je baš „convenient“, prijateljskog sučelja, elegantnih outputa, nudi mogućnost provedbe…
Hrvatska radnička klasa: kolektivni heroj Domovinskog rata
Iako sam odrastao u naselju u kojem je činilo većinu stanovništva, sa socijalističkim radništvom zapravo sam se upoznao u oblačnom i olovnom studenom 1991. Idućih pola godine dijelio sam svakodnevnicu s muškarcima u dobi između dvadeset i pedeset godina, uglavnom industrijskim radnicima iz nekog od zagrebačkih industrijskih kombinata. Uz studente…
Postoji li još uvijek išta nalik Durkhemovoj općoj sociologiji?
Način na koji je Emil Durkheim shvaćao sociologiju ostavio je dubok trag u ovoj znanosti. To se ne odnosi samo na određenje predmeta njenog proučavanja, na „društvene činjenice“ koje treba promatrati kao „stvari“, već i na omeđivanje prostora njenog bavljenja kao i na uspostavljanje njenog odnosa s drugim znanostima. O…
Hrvati su jedan od najdruštvenijih naroda u Europi
Siguran sam da bi se većina građana složila s konstatacijom da se kao narod volimo družiti, da uživamo u veselicama, da nam nije mrsko feštati, da nam je ispijanje kava u bilo koje vrijeme nacionalno obilježje, tj. da je sklonost druženju upisana u naš nacionalni kulturni kod. Da nešto ima…
Visokoobrazovana je svaka druga žena u dobi između 25 i 40 godina
U visokoobrazovanom stanovništvu dominiraju žene u gotovo svim dobnim skupinama, osim u dobnim skupinama iznad 60 godina, u kojima je veći udio muškaraca. U dobnim skupinama 25–29 i 30-34 više od 50% žena ima visoko obrazovanje.
Jasna Baštić: Odlazak u noć
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2024 Kad mi je Mišo Nejašmić pokazao knjigu, prvo mi je na pamet pala istoimena pjesma rock sastava Azra. Pomislio sam da je riječ o još jednoj knjizi na temu Novog vala. No, u ovoj knjizi ne radi se o Zagrebu sedamdesetih i osamdesetih, niti…
Hrvatsko društvo je tolerantnije i manje nasilno
Za vrijeme mog odrastanja, 80-tih godina, nasilje je bilo puno raširenije. Bilo je gotovo sveprisutno. To u velikoj mjeri potvrđuje i broj najtežih kaznenih djela. Primjerice, ukoliko su podaci kojima raspolažem točni, 1987., u godini u kojoj je već debelo u tijeku vesela apokalipsa samoupravnog socijalizma u Hrvatskoj je počinjeno…
Brendirani svijet, njegovi tvorci i snaga hrvatskih brendova
Izvorno, brendovi su žigovi, a brendiranje je žigosanje stoke, tj. postupak kojim se užarenim željezom označava stoka. Normalno, ovo je do kraja pojednostavljeno tumačenje jednog od najvažnijih ekonomskih i sociokulturnih procesa našeg vremena. U suštini radi se o puno kompleksnijem postupku simboličke, prvenstveno emotivne i kulturne proizvodnje. Brendiranje predstavlja sržnu…