Hrvati su još uvijek među najreligioznijim narodima u Europi

Iako prema novijim istraživanjima intenzitet crkvene religioznosti i važnost religije u životu pojedinaca u Hrvatskoj opada, vjera u Boga za značajan broj građana još uvijek je važna egzistencijalna odrednica. Hrvati još uvijek većinski vjeruju u Boga, a hrvatska mladež jedna je od najreligioznijih u Europi. Na ove konstatacije upućuju rezultati novog vala Europskog društvenog istraživanja iz 2023. godine.

Također, podaci prikupljeni u ovom istraživanju sugeriraju da su religioznost i kolektivno samopoimanje većine Hrvata još uvijek solidno povezani. No, to nije nešto što i prije nije bilo poznato. Zajedno s nekoliko drugih identitetskih markera kao što su jezik, kultura, pojedini povijesni događaji i osobe, te pobjeda u Domovinskom ratu, usidrenost u katoličku tradiciju zasigurno je jedan od građevnih stupova većinski artikuliranog nacionalnog identiteta. Na to su ukazala i istraživanja profesora Sekulića o društvenim vrijednostima, a prema kojima nacionalna komponenta i religioznost čine jednu vrijednosnu dimenziju identitetskog karaktera. Profesorica Jakelić to objašnjava kolektivističkom prirodom naše religioznosti koja je snažno usidrena u nacionalni i kulturni kontekst.

Visoka subjektivna procjena intenziteta religioznosti

Sociolozi intenzitet religioznost mjere posredstvom većeg broja indikatora. Pri tom su učestalost pohađanja vjerskih obreda i učestalost molitve uz subjektivnu procjenu intenziteta religioznost oni indikatori koji se najčešće koriste i koji relativnu dobro mjere fenomen individualne religioznosti.

Za potrebe ovog, prigodnog blagdanskog članka, analizirali smo podatke o religioznosti koji su prikupljeni u okviru Europskog društvenog istraživanja iz 2023. godine upravo posredstvom subjektivne procjene intenziteta religioznosti (0-nimalo religiozan, 10 – vrlo religiozan) te u jednom slučaju i posredstvom učestalosti molitve (1-nikada, 7-svaki dan[1]). Dakle riječ je o standardnim mjerama religioznosti koje se učestalo primjenjuju u društvenim znanostima.

Prosječna vrijednost subjektivne procjene intenziteta religioznosti za 24 europske zemlje za koje trenutno postoje dostupni podaci iz ovog istraživanja (ESS 2023.) iznosi 4,72. Religioznost Hrvata je iznad tog prosjeka, kao i iznad teorijskog prosjeka ljestvice (5) te je među najvišima u Europi. Iznosi 5.58.

Grafikon 1. Prosječna vrijednost subjektivne procjene intenziteta religioznosti na ljestvici od 0 do 10 po zemljama.

Izvor: ESS 2023.

Predočeni grafikon otkriva da „prvu ligu“ po intenzitetu religioznosti čine pravoslavne zemlje – Cipar, Srbija i Grčka u kojima je prosječna razina religioznog intenziteta mjerena ovim indikatorom neosporno najveća. Nakon toga slijede slavenske zemlje – Poljska, Slovačka i Hrvatska te dvije mediteranske zemlje – Italija i Portugal. Dakle, prema ovom, jednom od ključnih socioloških indikatora religioznosti, Hrvatska dijeli mjesto u grupi slavenskih i dijela mediteranskih zemalja kojima je u odnosu na druge europske zemlje svojstvena iznadprosječna razina religioznosti.

Zanimljivo je da se Hrvatska još više približava samom vrhu „poretka religioznosti“ ukoliko se kao kriterij koristi intenzitet molitve mjeren na ljestvici od 1 (nikad) do 7 (svaki dan). Prema ovom kriteriju Hrvatska prestiže Slovačku i Srbiju. Dakle, iako se Srbi i Slovaci u većoj mjeri deklariraju kao religiozni, Hrvati učestalije mole! Po učestalosti molitve ispred Hrvata su samo Grci, Ciprani i Poljaci.

Grafikon 2. Učestalost molitve (1 – nikad, 7 svaki dan) po zemljama

Izvor: ESS 2023.

Pad religioznosti u Hrvatskoj

Kakva je promjena u intenzitetu religioznosti u odnosu na 2008. godinu kada je Hrvatska prvi put sudjelovala u Europskom društvenom istraživanju? Kao što je iz sljedeće tablice vidljivo, izuzev Slovačke, Cipra i Francuske, sve usporedive zemlje (obuhvaćene su istraživanjima i 2008. i 2023.) obilježava pad intenziteta religioznosti. U prosjeku za 0,41. U hrvatskom slučaju, pad je nešto veći i iznosi 0,65. Pri tom je u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje koje obilježava natprosječni intenzitet religioznosti (Cipar, Poljska, Grčka, Portugal, Slovačka), pad religioznosti u periodu između 2008. i 2023. godine najintenzivniji.

Tablica 1. Promjena intenziteta religioznosti (subjektivna procjena) u periodu 2008.-2023. po zemljama

Izvor: ESS 2008 i 2023.

Generacija Z je manje religiozna

Gledajući iz perspektive dinamike promjene u intenzitetu religioznosti posebno je zanimljivo pitanje kakva je religioznosti mladih. Prvo na što u vezi toga upućuju podaci Europskog društvenog istraživanja iz 2023. činjenica je da su mladi (generacija Z) po kriteriju subjektivne procjene religioznosti manje religiozni od pripadnika ostalih generacija. To je svojstveno kako za Hrvatsku, tako i za sve analizirane zemlje.

Grafikon 3. Prosječna vrijednost subjektivne procjene intenziteta religioznosti na ljestvici od 0 do 10 po generacijama

Izvor: ESS 2023.

Drugo, podaci iz grafikona broj 3. također pokazuju da je ovako procijenjena religioznost u dvjema najmlađim generacijama u Hrvatskoj u odnosu na religioznost njihovih europskih vršnjaka supstancijalno viša. To je uočljivo i iz sljedećeg grafikona. Kao i u općoj populaciji, izuzev mladih Ciprana i mladih Srba, koji su apsolutni šampioni Europe po kriteriju subjektivne procjene religioznosti, uz mlade Poljake, Portugalce, Grke i Slovake, mladi Hrvati najreligiozniji su među mladim Europljanima.

Grafikon 4. Prosječna vrijednost subjektivne procjene intenziteta religioznosti na ljestvici od 0 do 10 u generaciji Z po zemljama

Izvor: ESS 2023.

U većini europskih zemalja djevojke su religioznije od muškaraca. Hrvatska je rijedak izuzetak

Kako se u zadnje vrijeme dosta raspravlja o sve većem sociokulturnom jazu između djevojaka i mladića, a koji je navodno obilježen većom sklonosti djevojaka lijevo-liberalnim, a mladića tradicionalnim, više konzervativnim vrijednostima, zanimalo nas je da li se takve tendencije mogu detektirati i u pogledu religioznosti. Naime, očekivalo bi se da se ovaj trend u sferi religioznosti manifestira nižom religioznošću djevojaka od mladića. Međutim, podaci ESS 2023. ne upućuju na tako nešto: u velikoj većini analiziranih zemalja djevojke su nešto religioznije od mladića. Prosjek za djevojke iznosi 4,16, a za mladiće 3,8. Situacija je drugačija isključivo u tri zemlje. U Poljskoj, Slovačkoj i Islandu. I dok su žene u generaciji Z religioznije od mladića u većini zemalja, u Hrvatskoj ta razlika ne postoji. Naime, u našoj zemlji mladići i djevojka iz generacije Z jednako su religiozni (prosjek muškarci: 4,92, prosjek žene: 5 ).

Grafikon 5. Prosječna vrijednost subjektivne procjene intenziteta religioznosti na ljestvici od 0 do 10 u generaciji Z po spolu i zemljama

Izvor: ESS 2023.

Podaci iz grafikona br 5. ukazuju na još nekoliko zanimljivosti. Primjerice, s obzirom na subjektivnu procjenu intenziteta religioznosti u 2023. godini među mladim ženama visoko su plasirane Francuskinje, čak na trećem mjestu. Iako se vjerojatno može pretpostaviti razlog, za objašnjenje bi ipak trebalo priupitati nekog francuskog sociologa. Drugo, mladi Hrvati religiozniji su od mladih Poljaka dok su mlade Hrvatice religioznije od mladih Slovakinja. U Europi su najmanje religiozni mađarski pripadnici generacije Z (vidi grafikon 4.).

Svi predočeni podaci, izuzev u jednom slučaju, odnose se samo na jednu moguću dimenziju religioznosti – subjektivnu procjenu intenziteta religioznosti. Dakle, izuzev slučaja kada je analizirana učestalost molitve, oni ne govore o formi religioznosti koja se procjenjuje. Primjerice, ne znamo da li sudionici istraživanja kada procjenjuju svoj intenzitet religioznosti misle na neku formu tradicionalne, crkvene religioznosti ili na neki individualizirani odnos s Bogom. Naime, prema brojnim analizama, uz opadanje crkvene religioznosti, suvremena društva obilježavaju i  trendovi individualizacije religioznosti. Prema analizi Zrinščaka i Nikodema, u Hrvatskoj je ona svojstvenija ženama. Možda je individualizacija religioznosti prisutnija i među pripadnicama generacije Z što onda ima i utjecaj na ukupnu razinu njihove religioznosti, a možda je i razina crkvene religioznosti veća kod djevojaka nego mladića. Sve u svemu puno je zanimljivih pitanja koja otvaraju ove, preliminarne analize podataka Europskog društvenog istraživanja iz 2023. godine. Siguran sam da će sociolozi religije u skoro vrijeme odgovoriti na mnoga od njih.

Veza religioznosti i nacionalnog identiteta

Mogući indikator snage ili važnosti nacionalnog identiteta za pojedinca u bazi podataka ESS 2023. predstavlja pitanje kojima se od ispitanika tražilo da procjeni svoju emotivnu privrženost, tj. emotivnu povezanost sa zemljom u kojoj živi. Dakle, logika ovog indikatora bila bi da snažnija emotivna privrženost zemlji na određen način indicira i snažniji nacionalni identitet.

Shodno nalazima prof. Sekulića analiziran je intenzitet povezanosti između ovako definiranog indikatora nacionalnog identiteta i subjektivne procjene intenziteta religioznosti za 2023. godinu. Visina Pearsonovog r iznosi 0,314, a rezultati eksploratorne faktorske analize govore da i u slučaju podatka prikupljenih ESS 2023. emotivna povezanost sa zemljom te intenzitet religijske pripadnosti, kao što je Sekulić konstatirao, u Hrvatskoj čini jednu latentnu dimenziju.

Dodatnu potvrdu značaja religioznosti za nacionalni identitet u slučaju Hrvatske pružaju podaci o snazi veza između ove dvije varijable u nekoliko drugih europskih država. Kao prvo, na razini Europe (sve analizirane države iz baze ESS 2023.) Pearsonov r između ove dvije varijable iznosi 0,21. Dakle, manji je nego u slučaju Hrvatske (0,314). No snaga ove veze manja je i u onim zemljama u kojima je i opća razina religioznosti viša nego u Hrvatskoj. Primjerice, visina Pearsonovog r za Srbiju iznosi 0,26, za Grčku 0,2, a najsličnija je Hrvatskoj, iako niža, u slučaju Poljske – 0,303.

Sve u svemu, izgleda da nacionalno identitetska dimenzija religioznosti u Hrvatskoj još uvijek nije upitna.

[1] Smjer ljestvice nakon rekodiranja