Od parnog stroja do umjetne inteligencije: kako su tehnološke revolucije mijenjale tržište rada
Programeri, prevoditelji, novinari, računovođe, liječnici, financijski savjetnici, poslovni konzultanti, administratori i analitičari kao i mnogi drugi danas se pitaju hoće li algoritmi i veliki jezični modeli postupno preuzeti njihove poslove. No, čovječanstvo se sa sličnim pitanjem susrelo mnogo puta. Gotovo svaka velika tehnološka inovacija budila je strahove da će strojevi…
Zbogom intervjueri i moderatori, dobrodošli AI chatbotovi!
Umjetna inteligencija neumorno preuzima sve veći broj različitih znanstvenih poslova. U društvenim istraživanjima koja se provode kvantitativnim metodama, primjerice metodom ankete, brojna su područja u kojima je moguće koristiti AI. Tako AI može pomoći istraživačima u fazi pregleda literature, konceptualizaciji istraživanja, operacionalizaciji teorijskih koncepata, u procesu skaliranja, uzorkovanja, a o…
Sociologija obrazovanja i generativna umjetna inteligencija u obrazovanju
Generativna umjetna inteligencija (GenAI) postala je dio svakodnevice. Tomu u prilog ide podatak da se GenAI alat ChatGPT koristi većinom u privatne svrhe i to u oko 70% slučajeva, dok poslovno korištenje iznosi približno 30% (Chatterji i sur. 2025). Uz to, najčešći oblici korištenja ove tehnologije odnose se na potragu…
Digitalni tragovi i AI – temelji nove metodologije u društvenim znanostima (III dio)
Desetljećima je metodološki krajolik društvenih istraživanja bio relativno stabilan, izgrađen na čvrstim temeljima anketnih upitnika, strukturiranih intervjua i udobnosti (point-and-click) padajućih izbornika statističkog softvera[1]. A onda su se dogodile dvije stvari, istovremeno! Prvo, milijarde ljudi počele su ostavljati digitalne tragove posvuda. Svaki klik, svako pretraživanje, svaki like, svaka geolokacija s…
Društvene znanosti bez znanstvenika? AI i ulazak u novu eru društvenih znanosti
Počevši s Hovlandom, Schrammom, Katzom, teorijom hipodermičke igle pa preko Lazarsfeldove teorije dvostupanjskog djelovanja komunikacije, komunikacijske znanosti razvijale su se prvenstveno kako bi pokušale odgovoriti na pitanja kako mediji utječu na ljude te kako ljudi razumiju medijske poruke. Tek nakon toga širile su svoj problemski spektar na sve ono što…
Po broju tehnooptimista Hrvatska je pri dnu ljestvice EU zemalja
Ludizam je vjerojatno najpoznatiji povijesni primjer otpora uvođenju novih tehnologija u proizvodne procese. Od tada pa do danas brojne tehnološke inovacije kontinuirano i intenzivno su mijenjale sva područja društvenog života – od načina na koji radimo do načina na koji se obrazujemo, komuniciramo, zabavljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Iako su…
Sistemski pristup složenim vezama društva i generativne umjetne inteligencije: primjer obrazovanja
Ideja da bi nešto, umjetno stvoreno, moglo postići i nadići kapacitete čovjeka, oduvijek je intrigirala ljudsku vrstu. Stoga se i zadnja zvučna globalna tehnološka inovacija, generativna umjetna inteligencija, sve više razmatra u kontekstu njenih mogućnosti da nadiđe čovjeka i njegove sposobnosti. Izgleda da smo u promišljanjima o generativnoj umjetnoj inteligenciji…
Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost
S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj…