Josip Pandžić: Ikona jedne ideologije. Život i djelo Rudija Supeka (Školska knjiga, 2024.)
Hrvatsko društvo u dvadesetom stoljeću nije obilježeno samo promjenama političko-ekonomskih i državnih ustroja već i izrazitim ideološkim diskontinuitetima. Jedno od područja na kojima su oni ostavili snažnu rezonancu su društvene znanosti. Stoga je za hrvatsku sociologiju knjiga Ikona jedne ideologije. Život i djelo Rudija Supeka, dr. sc. Josipa Pandžića s…
Hrvatska je po sigurnosti i miroljubivosti u samom svjetskom vrhu
Prema novom izvješću Global Peace Index (GPI) koji rangira zemlje prema njihovoj sigurnosti i „miroljubivosti“ na temelju 23 kvantitativna i kvalitativna indikatora koji pokrivaju tri dimenzije (domeći i međunarodni konflikti, društvena sigurnost, stupanj militarizacije društva), Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu: na 15 mjestu od 163 analizirane zemlje. Od…
Hrvati su još uvijek među najreligioznijim narodima u Europi
Iako prema novijim istraživanjima intenzitet crkvene religioznosti i važnost religije u životu pojedinaca u Hrvatskoj opada, vjera u Boga za značajan broj građana još uvijek je važna egzistencijalna odrednica. Hrvati još uvijek većinski vjeruju u Boga, a hrvatska mladež jedna je od najreligioznijih u Europi. Na ove konstatacije upućuju rezultati…
Dolazi li kraj empirijskih istraživanja u društvenim znanostima?
Budući da je kraj znanosti već odavno najavljen, vrijeme je zapitati se dolazi li i kraj empirijskih istraživanja u društvenim znanostima. Iako ovo pitanje u svjetlu sve većeg broja akademskih i primijenjenih empirijskih društvenih istraživanja može djelovati paradoksalno, smatramo ga važnim postaviti. Naime, naglašavajući „kraj“ ne mislimo na brojnost istraživanja,…
Počinje li povratak iseljenika i može li Hrvatskoj donijeti trajan gospodarski rast?
Foto: Jan-Niclas Aberle / Unsplash U novijoj europskoj povijesti poznati su slučajevi zemalja u kojima je povratak iseljenika imao važnu ulogu u ubrzanju gospodarskog rasta. Prvi takav primjer je Irska. Irska je prošla put od periferne i relativno siromašne europske zemlje 70-ih godina prošloga stoljeća do europskog prvaka dugoročnog ekonomskog…
Europodručje: među Hrvatima je najmanji broj onih koji smatraju euro dobrim za zemlju i najveći broj onih koji izjavljuju da su im od prošle godinu porasli prihodi kućanstva
Objavljeni su rezultati novog Flash Eurobarometra 553 : The euro area. Istraživanje je provedeno u zemljama europodručja u listopadu, a tematiziralo je odnos građana prema euru. Podatak koji zasigurno privlači najviše pažnja odnosi se na percepciju eura u kontekstu njegove koristi za zemlju / nacionalu ekonomiju. Nama je zanimljivo kako…
Mladi Europljani u velikom broju izjavljuju da bi zbog novog posla iselili iz domovine
Prema podacima iz Ipsos Global Trends istraživanja svaki drugi/a mladi Hrvat/ica, pripadnik/ica generacije Z, slaže se s tvrdnjom da bi razmotrio/la preseljenje u neku drugu zemlju zbog novog posla. Puno? Svakako. Ali što reći za mlade iz ostalih država? Naime, istu mogućnost bi prema ovom istraživanju razmotrio još veći broj…
Jesu li TikTok, YouTube i WhatsApp ono što je nekad bio televizijski dnevnik?
Jugoslavija je odavno propala ali Reuters srećom još uvijek nije zaustavljen, pa je tako i ove godine objavio izvješće o globalnim trendovima u konzumaciji online vijesti: Digital News Report 2024. U sklopu ovogodišnjeg istraživanja koje je proveo Reuters Institute for the Study of Journalism anketirano je 95.000 ljudi u 47…
Sistemski pristup složenim vezama društva i generativne umjetne inteligencije: primjer obrazovanja
Ideja da bi nešto, umjetno stvoreno, moglo postići i nadići kapacitete čovjeka, oduvijek je intrigirala ljudsku vrstu. Stoga se i zadnja zvučna globalna tehnološka inovacija, generativna umjetna inteligencija, sve više razmatra u kontekstu njenih mogućnosti da nadiđe čovjeka i njegove sposobnosti. Izgleda da smo u promišljanjima o generativnoj umjetnoj inteligenciji…
Tko čita knjige?
Nobelovac Josif Brodski jednom je izjavio da postoje gora zlodjela od paljenja knjiga. Jedno od njih je ne čitati knjige. U Hrvatskoj se knjige čitaju od davnina, posebice od 1491. kada je u Kosinju tiskan Brevijar po zakonu rimskoga Dvora, prva knjiga za koju se obično navodi da je tiskana u…