Održan međunarodni studentski simpozij: „U pokretu – simpozij o migracijama“
Suradnjom Udruge studenata sociologije „Anomija“ (Fakultet hrvatskih studija) i Kluba studenata sociologije „Diskrepancija“ (Filozofski fakultet) održan je i organiziran prvi zajednički studentski simpozij pod nazivom „U pokretu – simpozij o migracijama“, koji je od 2. do 4. travnja 2025. godine okupio više od trideset izlagača i stručnjaka iz čak šest…
Zanimljive pozitivne veze između roditeljstva i kvalitete života u starijoj dobi
Kretanje nataliteta dobar je primjer za razumijevanje Weberovog koncepta metodološkog individualizma. Ono dobro zrcali činjenicu da su društvene pojave posljedica individualnog djelovanja pojedinaca, njihovih odluka i motiva, vrijednosti i aspiracija, tj. pokazuje da se makro-socijalne pojave mogu tretirati kao posljedica smislenog djelovanja pojedinaca. Drugim riječima, suštinski individualne i duboko intimne…
Hoće li imigracija postati goruća politička tema u Hrvatskoj?
Na nedavnim izborima za Bundestag u Njemačkoj, AfD, stranka koja svoj program temelji na anti-imigrantskim pozicijama, osvojila je dosad najviše glasova u svojoj povijesti i time postala druga najpopularnija stranka u državi. Ovaj događaj nipošto nije nov razvoj već ga treba shvatiti kao novi vrh krivulje uspjeha anti-imigracijskih pozicija u…
Većina stranih radnika zadovoljna je životom u Hrvatskoj
Zadnjih nekoliko godina Hrvatska se iz dominantno iseljeničke, sve više transformira u useljeničku zemlju o čemu smo na sociologija.hr već pisali u člancima Promišljanja o hrvatskoj imigracijskoj politici: bolje spriječiti nego liječiti, Počinje li povratak iseljenika i može li Hrvatskoj donijeti trajan gospodarski rast? Jedno od obilježja tog procesa je…
Zbog čega mladi razmišljaju o iseljavanju? Zbog boljih ekonomskih mogućnosti ili zbog korupcije?
Odlazak ljudi iz Hrvatske u posljednjih desetak godina apostrofira se kao jedan od važnijih društveno-političkih problema. Raspravu su intenzivirali statistički pokazatelji – popis stanovništva koji je pokazao gubitak od oko 400 000 stanovnika između 2011. i 2021. godine, kao i migracijske statistike koje pokazuju negativan saldo sve do zadnje dvije…
Počinje li povratak iseljenika i može li Hrvatskoj donijeti trajan gospodarski rast?
Foto: Jan-Niclas Aberle / Unsplash U novijoj europskoj povijesti poznati su slučajevi zemalja u kojima je povratak iseljenika imao važnu ulogu u ubrzanju gospodarskog rasta. Prvi takav primjer je Irska. Irska je prošla put od periferne i relativno siromašne europske zemlje 70-ih godina prošloga stoljeća do europskog prvaka dugoročnog ekonomskog…
Promišljanja o hrvatskoj imigracijskoj politici: bolje spriječiti nego liječiti
Hrvatsko društvo, zainteresirana i stručna javnost, javni službenici i političari te novinari zadnjih godina brzo usvajaju nove pojmove i koncepte koje se odnose na novi društveni fenomen – veliki broj stranih radnika. Jedan od pojmova koji se često ponavlja u javnom prostoru posljednjih godinu-dvije jest i pojam „integracije“ stranih radnika.…
STAVOVI GRAĐANA O NOVIM USELJENICIMA (2): Jasne konture podjela po pitanju koristi i troškova od useljavanja
Odnos prema daljnjem useljavanju te politika integracije postojećih useljenika već nekoliko desetljeća predstavljaju središnja pitanja koja dijele javnost useljeničkih država u Europi i Sjevernoj Americi. Podjele po tim pitanjima u značajnoj mjeri oblikovale su i glavne podjele u političkoj areni te omogućile pojavu i jačanje radikalno desnih stranaka, koje su…
STAVOVI GRAĐANA O NOVIM USELJENICIMA (1): Racionalna procjena gospodarskih potreba ispred emocija i percipiranih rizika
U zadnjih nekolikog godina Hrvatska se iz dominantno iseljeničke, transformira u dominantno useljeničku zemlju. Kao društvo i kao nacija prvi put u povijesti susrećemo se s fenomenom tzv. vidljivih useljenika. To su useljenici koji se rasno, etnički, jezično, kulturološki ili klasno znatno razlikuju od većine domicilnog stanovništva. U našem slučaju to su prije svega useljenici iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša. Kakav je odnos hrvatskih građana prema vidljivim useljenicima?
Tko se iselio iz Hrvatske?
Nije sjajno ali i dalje smo u igri. Treća tekma je „živa“ pa će vjerojatno i protiv Italije stadion biti popunjen brojnim hrvatskim navijačima. Među njima, kao i u prethodne dvije utakmice, zasigurno će biti veliki broj pripadnika tzv. nove dijaspore, onih koji iselili u Njemačku, ali i u druge…