Ivan BurićDomovinski rat: kolektivni napor koji je pomaknuo skretnicu povijesne putanje i snažno vrelo nacionalnog ponosa
Obično treba proći vremena kako bi se na pravi način sagledala i razumjela vrijednost nekog individualnog ili kolektivnog čina. Tek nakon što se preciznije promotre i bolje razumiju sve okolnosti u kojima se dogodio, nakon što splasne napetost i euforija uključenosti, nakon što se raščiste naslage koje zamućuju neposrednu perspektivu,…
Moguće veze između individualnog djelovanja i društvene strukture: prehrambene navike Hrvata i useljavanje iz azijskih zemalja
Gotovo pa paradoks! U vremenu u kojem etički konzumerizam odavano nije isključivo alternativni potrošački stil, nešto što je svojstveno samo socijalno ili ekološki ekstremno senzibilnim potrošačima, već gotovo da je potrošačka norma koju podržavaju brojni potrošači, i u vremenu high-tech kuhinja s indukcijskim pločama, pametnim hladnjacima, ugradbenim multifunkcionalnim pećnicama i…
Postojanost veza između društvenog porijekla i društvenih nejednakosti u Hrvatskoj
U drugoj polovici prošlog desetljeća problematika društvenih nejednakosti bila je vruća društveno-znanstvena roba. Na valu svjetske popularnosti, prije svega potaknute knjigom T. Pikettya, Kapital u 21. stoljeću, hrvatski sociolozi, ekonomisti i politolozi prihvatili su se ove teme. Provodila su se istraživanja, analizirali podaci, organizirale konferencije i tribine. Sve u svemu,…
Što Hrvatima znači kultura i postoji li pogreška u mjerenju u zadnjem valu Eurobarometra?
U Hrvatskoj je duboko uvriježen narativ koji visoko vrednuje značenje kulture za hrvatski nacionalni identitet. Ponosimo se našom kulturnom baštinom, materijalnom i duhovnom kulturom te je smatramo važnom komponentom naše kolektivne opstojnosti. No što je s kulturom kada fokus premjestimo sa sfere kolektiviteta i idejnih koncepata o njegovom utemeljenju na…
Društvene znanosti bez znanstvenika? AI i ulazak u novu eru društvenih znanosti
Počevši s Hovlandom, Schrammom, Katzom, teorijom hipodermičke igle pa preko Lazarsfeldove teorije dvostupanjskog djelovanja komunikacije, komunikacijske znanosti razvijale su se prvenstveno kako bi pokušale odgovoriti na pitanja kako mediji utječu na ljude te kako ljudi razumiju medijske poruke. Tek nakon toga širile su svoj problemski spektar na sve ono što…
Life in Transition 2022/2023: završni račun hrvatske tranzicije?
Može li se podatak da je Hrvatska pri vrhu poretka bivših istočnoeuropskih socijalističkih zemalja po broju građana koji se slažu s tvrdnjom “sve u svemu, sada sam zadovoljan životom” izdvojiti kao ključna stavka tranzicijskog završnog računa? Teško. No, ukoliko se analiziraju i ostali podaci iz istraživanja Life in Transition 2022/2023…
Politički izbor javnog sektora: tradicionalna europska srednja klasa glasa za ljevicu?
Srednja klasa sociološka je božja čestica. Od samih početaka razvoja društvenih znanosti ima gotovo neizostavnu ulogu u objašnjenju važnih procesa u društvima zapadnog civilizacijskog kruga. Bez razumijevanja njene geneze, širenja ili kontrakcije teško bi se moglo objasniti brojne društvene procese u prošlosti, ali i naznačiti njihove smjerove u budućnosti. Primjerice,…
Paul F. Lazarsfeld: čovjek koji je naumio izmjeriti društvo
U rujnu 1828. najveći njemački matematičar prvi je put napustio svoj zavičaj kako bi sudjelovao na kongresu prirodoslovaca u Berlinu. Naravno da nije htio nikamo otputovati. Mjesecima je to odbijao. Ovim riječima započinje Mjerenje svijeta, izvrstan roman njemačkog književnika Daniela Kehlmanna koji vrlo duhovito oslikava vjeru u razum i znanost,…
Zanimljive pozitivne veze između roditeljstva i kvalitete života u starijoj dobi
Kretanje nataliteta dobar je primjer za razumijevanje Weberovog koncepta metodološkog individualizma. Ono dobro zrcali činjenicu da su društvene pojave posljedica individualnog djelovanja pojedinaca, njihovih odluka i motiva, vrijednosti i aspiracija, tj. pokazuje da se makro-socijalne pojave mogu tretirati kao posljedica smislenog djelovanja pojedinaca. Drugim riječima, suštinski individualne i duboko intimne…
Po broju tehnooptimista Hrvatska je pri dnu ljestvice EU zemalja
Ludizam je vjerojatno najpoznatiji povijesni primjer otpora uvođenju novih tehnologija u proizvodne procese. Od tada pa do danas brojne tehnološke inovacije kontinuirano i intenzivno su mijenjale sva područja društvenog života – od načina na koji radimo do načina na koji se obrazujemo, komuniciramo, zabavljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Iako su…