Ivan BurićU Hrvatskoj je udio djece s nezadovoljenim medicinskim potrebama najmanji u EU
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, u 2024. godini 95,7% djece mlađe od 16 godina u EU imalo je vrlo dobro ili dobro opće zdravstveno stanje. Po kriteriju zdravlja djece, Hrvatska je iznad prosjeka EU. Procijenjeni broj djece s vrlo dobrim ili dobrim percipiranim zdravstvenim stanjem u Hrvatskoj iznosi 97.8%. Predstavljeni…
81% stranih radnika u Zagrebu ima pozitivno iskustvo s lokalnim stanovništvom, a 77% ih želi ostati živjeti u Hrvatskoj
Hrvatski mediji o imigrantima iz azijskih zemalja u brojnim slučajevima izvještavaju povodeći se isključivo profitnom logikom pri čemu je ona, shodno imperativu što većeg broja klikova, često pogonjena autošovinizmom. Pa tako prema pojedinim medijskim prezentacijama uglavnom izgleda da je netrpeljivost prema stranim radnicima dominantni sentiment u svim društvenim slojevima, da…
U čemu je tajna ženske religioznosti i zašto su žene u Hrvatskoj religioznije od muškaraca?
Žene su religioznije od muškaraca. Bez obzira koji se indikator religioznosti analizira, bez obzira o kojem je istraživačkom projektu riječ, rezultati istraživanja su gotovo uvijek unisoni: žene su religioznije od muškaraca i to u velikoj većini društava, pogotovo u onima u kojima je kršćanstvo dominantna religija. Tu pravilnost potvrđuju i…
Broj građana Hrvatske koji se osjećaju siromašnim značajno se smanjio u posljednjih deset godina
Prema nedavnoj objavi Eurostata, u Hrvatskoj se 19,8% građana smatra subjektivno siromašnim što je više od prosjeka Europske unije (17,4%). Stopa subjektivnog siromaštva, prema Eurostatu, poseban je pokazatelj koji nadopunjava uobičajene statističke mjere siromaštva na način da u obzir uzima samoprocjenu ljudi o njihovoj financijskoj situaciji. Eurostat subjektivno siromaštvo mjeri…
U Hrvatskoj je najrašireniji egalitarni ili uzajamni model upravljanja obiteljskim prihodima
Uz Europsko društveno istraživanje (ESS) i Europsko istraživanje vrijednosti (EVS) u Hrvatskoj se provodi i međunarodni istraživački projekt International Social Survey Programme (ISSP). Njegova osnovna svrha je sistematsko proučavanje društvenih stavova, vrijednosti i ponašanja, a s ciljem njihove komparacije među zemljama i kroz vrijeme. Projekt je započeo 1984. godine i…
Čitamo sve manje, a skrolamo sve više
Zadnjih godina drastično se mijenjaju medijske navike ljudi diljem svijeta, pa tako i hrvatskih građana. To se odnosi i na način informiranja. Prema podacima dostupnim u nekoliko zadnjih istraživačkih studija Reutersa (2024,2025) sve veći broj ljudi diljem svijeta koristi digitalne platforme kao primarne izvore informiranja. Tradicionalni mediji bilježe pad dosega,…
Koliko se Hrvatska promijenila od 2013. godine? Pogled izvana
Uz 1990. i 1991. godinu i sve ono što su one značile za Hrvatsku, 2013. je vjerojatno godina koja će uz spomenute dvije, zasigurno zauzeti najistaknutije mjesto u našem kolektivnom pamćenju. Te godine Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih nacionalnih ciljeva postavljenih u samo praskozorje svoje samostalnosti: postala je…
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena vijestima, a informiraju se posredstvom društvenih mreža
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena praćenju vijesti, a veliki broj njih informacije o političkim i društvenim zbivanjima dobiva s društvenih mreža. Zapravo, mladi Hrvati su po broju minuta koje dnevno troše na informiranje na začelju europskih zemalja, dok su po broju onih koji koriste društvene mreže u svrhu informiranja…
Brakovi u Hrvatskoj. Tko se za koga udaje, tko se s kime ženi?
Iako se od početka milenija povećava broj onih koji smatraju da je brak zastarjela institucija, prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti u 2017. godini, klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek je bilo dominantno,…
Mladi u Hrvatskoj pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti i vrijednosti solidarnosti te vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture
Generalno gledajući, prema istraživanju Eurobarometar – istraživanje mladih 2024., mladi u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama EU, najviše pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti. Zaštita ljudskih prava, demokracije i mira te sloboda govora i mišljenja one su vrijednosti koje najveći broj mladih Hrvata i Europljana u ovom istraživanju izdvaja kao…