Ivan Burić

Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić rođen je 1968. godine u Dubrovniku. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je stekao i titulu doktora znanosti. Od 1994. do 2014. radio je na poslovima istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta, najduže na poziciji direktora istraživanja u agenciji Ipsos. U tom periodu vodio je više stotina istraživačkih projekata za potrebe domaćih i međunarodnih institucija, organizacija i poslovnih subjekata. Od 2005. do 2014. kao vanjski predavač predavao je na Sveučilištu Vern. Od 2014. godine stalno je zaposlen na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor je triju knjiga i dobitnik nagrade Zaklade Hanžeković za 2016. godinu.

Hrvati i Kinezi: narodi sa suprotnih strana svijeta i sa suprotnih strana grafikona

Nekako je prirodno da se uspoređujemo sa susjedima ili članovima zajednice kojoj pripadamo ili kojoj smo pripadali, s onima koji su s druge strane plota, kojima se želimo približiti ili od kojih se želimo odmaknuti. Europa nam je dom, duboko smo usidreni u njenu tradiciju, baštinimo ideje i vrijednosti koje…

Hrvatska generacija Z: naginju li djevojke sve više na lijevo, idu li mladići sve više u desno?

U zadnje vrijeme u medijima i na društvenim mrežama dosta se raspravljalo o političkim orijentacijama mladih u Hrvatskoj. I dok je nedavno jedan događaj lokalnog karaktera masovno potaknuo pitanje o tome je li hrvatska mladež generalno skrenula udesno, na stranu desnog, zapaljivog nacionalizma, s druge strane su se problematizirali rezultati…

Optimistični Hrvati!

Nedvojbeno je da je s prvim srpnjem 2013. započela nova epoha u razvoju hrvatskog društva pa je stoga zanimljivo pratiti kakav je odnos građana prema političkoj i ekonomskoj uniji država kojoj smo tog dana pristupili. Posebice zbog brojnih ekonomskih, političkih i geopolitičkih izazova s kojima se unija tijekom zadnjih nekoliko…

Tko ga je osmislio, kako i gdje je nastao logo Hrvatskog sociološkog društva?

Mislim da je to bilo 1996. ili 1997. godine. Sigurno je bilo u jedno poslijepodne u Mesničkoj ulici, u zajedničkim prostorijama agencije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Studio Weber i antikvarijata Jesenski i Turk. Mala, neugledna, gornjogradska dvorišna prostorija ispunjena knjigama, s tri računala, pisačem i telefaxom. Uz nas,…

Što su životinje društvenim znanstvenicima?

Gotovo su bezbrojne, ali u brojnim slučajevima presudne, uloge koje su životinje imale u ljudskoj povijesti. Toliko su važne da je zapravo nemoguće odvojiti brojna ljudska postignuća od četveronožnih ili ostalih dvonožnih, kao i beznožnih stvorenja. Jednostavno, životinje su oduvijek prisutne u svim sferama ljudskog djelovanja. Neizostavni su dionici ljudske…

JASP: elegantan softver za statističku obradu podataka

Zadnjih nekoliko godina sve češće statističke obrade podataka radim u JASP-u i moram ga pohvaliti.Ne želim upotrijebiti onu otrcanu frazu user friendly, ali stvarno je ugodno raditi s ovim softverom koji se slobodno može preuzeti sa sljedeće poveznice: https://jasp-stats.org/download/ JASP je baš „convenient“, prijateljskog sučelja, elegantnih outputa, nudi mogućnost provedbe…

Hrvatska radnička klasa: kolektivni heroj Domovinskog rata

Iako sam odrastao u naselju u kojem je činilo većinu stanovništva, sa socijalističkim radništvom zapravo sam se upoznao u oblačnom i olovnom studenom 1991. Idućih pola godine dijelio sam svakodnevnicu s muškarcima u dobi između dvadeset i pedeset godina, uglavnom industrijskim radnicima iz nekog od zagrebačkih industrijskih kombinata. Uz studente…

Postoji li još uvijek išta nalik Durkhemovoj općoj sociologiji?

Način na koji je Emil Durkheim shvaćao sociologiju ostavio je dubok trag u ovoj znanosti. To se ne odnosi samo na određenje predmeta njenog proučavanja, na „društvene činjenice“ koje treba promatrati kao „stvari“, već i na omeđivanje prostora njenog bavljenja kao i na uspostavljanje njenog odnosa s drugim znanostima. O…

Hrvati su jedan od najdruštvenijih naroda u Europi

Siguran sam da bi se većina građana složila s konstatacijom da se kao narod volimo družiti, da uživamo u veselicama, da nam nije mrsko feštati, da nam je ispijanje kava u bilo koje vrijeme nacionalno obilježje, tj. da je sklonost druženju upisana u naš nacionalni kulturni kod. Da nešto ima…

Visokoobrazovana je svaka druga žena u dobi između 25 i 40 godina

U visokoobrazovanom stanovništvu dominiraju žene u gotovo svim dobnim skupinama, osim u dobnim skupinama iznad 60 godina, u kojima je veći udio muškaraca. U dobnim skupinama 25–29 i 30-34 više od 50% žena ima visoko obrazovanje.