Broj građana Hrvatske koji se osjećaju siromašnim značajno se smanjio u posljednjih deset godina

Prema nedavnoj objavi Eurostata, u Hrvatskoj se 19,8% građana smatra subjektivno siromašnim što je više od prosjeka Europske unije (17,4%).

Stopa subjektivnog siromaštva, prema Eurostatu, poseban je pokazatelj koji nadopunjava uobičajene statističke mjere siromaštva na način da u obzir uzima samoprocjenu ljudi o njihovoj financijskoj situaciji.

Eurostat subjektivno siromaštvo mjeri posredstvom EU-SILC ankete. Ispitanicima se u tu svrhu postavlja pitanje o tome da li imaju poteškoća u pokrivanju redovnih troškova. Nudi se šest mogućih odgovora  u rasponu od „s velikim teškoćama“ do „vrlo lako“. Ispitanici koji odgovore da „sastavljaju kraj s krajem“ s velikim teškoćama ili s teškoćama, ubrajaju se u kategoriju subjektivno siromašnih.

Eurostat navodi kako je 2024. godini subjektivna stopa siromaštva u EU (17,4%) bila za 1,7% niža nego u 2023. (19,1%), da su  osobe mlađe od 18 godina imale najveću stopu subjektivnog siromaštva (20,6%), kao i da su se osobe s niskim obrazovanjem najčešće smatrale siromašnima (27%). U svim zemljama EU, osim u Njemačkoj i Nizozemskoj, subjektivno siromaštvo bila je više među ženama nego među muškarcima

Na nacionalnoj razini, najniži postoci subjektivnog siromaštva u EU zabilježeni su u Nizozemskoj i Njemačkoj (7,3%), Luksemburgu (8,5%) i Finskoj (9%), dok su najviši zabilježeni u Grčkoj (66,8%), Bugarskoj (37,4%) i Slovačkoj (28,7%). U odnosu na Hrvatsku, veći broj onih koji se u EU smatraju siromašnim zabilježen je još i u Latviji, Španjolskoj, Francuskoj, Cipru i Portugalu, dok je Mađarska na istoj razini kao i Hrvatskoj.

Stope subjektivnog siromaštva, Eurostat 2025.

Ukoliko se analiziraju podaci za Hrvatsku unatrag deset godina (od 2025.) uočljiv je trend snažnog smanjivanja subjektivnog siromaštva. Naime, u Hrvatskoj se 2015. svaki drugi ispitanik (54%) smatrao subjektivno siromašnim.

Dakle, zadnjih deset godina donijele su Hrvatskoj znatno poboljšanje u subjektivnom doživljaju materijalne kvalitete života građana. Iako je današnja razina subjektivnog siromaštva od 19,8% i dalje iznad prosjeka Europske unije, razlika u odnosu na 2015. godinu – kada se čak 54% građana smatralo subjektivno siromašnima je drastično manja: prije deset godina broj onih koje se osjećaju siromašnim u Hrvatskoj bio je duplo veći od prosjeka EU, danas je gotovo u prosjeku. To ukazuje da su se poboljšanja makroekonomskih performansi zrcalila i u životima većine hrvatskih građana. Međutim, ova konvergencija nije bila ujednačena. Prema podacima iz iduće tablice, očito je da se ona primarno zbivala u dobnoj kohorti 18-64, tj. među onima koji su u najvećem broju radno aktivni. Očito je da su se u njihovim životima najviše reflektirali učinci povoljnih makroekonomskih kretanja što je dovelo do toga da smo po stopi subjektivnog siromaštva gotovo izjednačeni s prosjekom EU.

Nasuprot tomu, osobe starije od 65 godina, a na što izuzev Eurostata ukazuju i brojna druga istraživanja, i dalje čine demografsku skupinu s najvećom stopom subjektivnog siromaštva u Hrvatskoj. Sa stopom od 30%, oni se nalaze znatno iznad europskog prosjeka od 14,9%, a ujedno i znatno iznad prosjeka hrvatskih građana u dobi između 18 i 64. godine.