U Hrvatskoj je udio djece s nezadovoljenim medicinskim potrebama najmanji u EU
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, u 2024. godini 95,7% djece mlađe od 16 godina u EU imalo je vrlo dobro ili dobro opće zdravstveno stanje. Po kriteriju zdravlja djece, Hrvatska je iznad prosjeka EU. Procijenjeni broj djece s vrlo dobrim ili dobrim percipiranim zdravstvenim stanjem u Hrvatskoj iznosi 97.8%.
Predstavljeni podaci prikupljeni su posredstvom Ankete o dohotku i uvjetima života (EU-SILC), harmoniziranog anketnog istraživanja koje Eurostat provodi u svim državama članicama Europske unije. Istraživanje se provodi na reprezentativnom uzorku kućanstava. Podaci o zdravlju djece dio su posebnog tematskog (trogodišnjeg) modula o djeci, koji je u anketu uključen 2024. godine. Informacije o zdravstvenom stanju djece mlađe od 16 godina daju roditelji ili skrbnici, a riječ je o subjektivnoj procjeni općeg zdravstvenog stanja. Dakle, važno je naglasiti da se radi o anketnim, a ne administrativnim ili popisnim podacima.
Grafikon 1: Djeca s vrlo dobrim ili dobrim percipiranim zdravstvenim stanjem
Izvor: Eurostat, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Health_statistics_-_children#Highlights
Istraživanje je pokazalo da je u EU kod 3,5% djece zabilježen umjereni invaliditet, a kod 1,1% teški invaliditet. U zemljama EU-a udio djece s umjerenim invaliditetom kretao se od 10,8% u Danskoj, 10,6% u Finskoj i 7,1% u Švedskoj, do najmanjih udjela od 0,1% u Grčkoj, 0,6% u Rumunjskoj i 0,9% u Italiji. Kao što je prikazano na idućem grafikonu, djeca s prijavljenim teškim invaliditetom činila su manje od 2% u gotovo svim zemljama EU-a, osim u Danskoj (2,3%) i Švedskoj (2,2%).
Grafikon 2. Djeca mlađa od 16 godina s invaliditetom, prema razini invaliditeta
Izvor: Eurostat, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Health_statistics_-_children#Highlights
Rezultati istraživanja također upućuju na to da Hrvatska pripada skupini država članica EU s najnižim udjelom djece čije potrebe za medicinskom skrbi nisu zadovoljene[1]. Naime, 3,2% djece u EU u dobi od 16 godina ili mlađe nije imalo zadovoljene potrebe za medicinskom skrbi (pregled i liječenje), dok je u slučaju Hrvatske takve djece 0.1%. Najveći udio djece s nezadovoljenim potrebama za medicinskom skrbi zabilježen je u Finskoj (9,4 %), Francuskoj (5,7%) i Irskoj (5%).
Grafikon 3. Djeca mlađa od 16 godina čije potrebe za medicinskom skrbi nisu zadovoljene
Izvor: Eurostat, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Health_statistics_-_children#Highlights
Slična je situacija i s nezadovoljenim potrebama za stomatološkom skrbi: među svim državama EU u Hrvatskoj je najmanji broj roditelja / skrbnika koji su u istraživanju izjavili da njihova djeca u 2024. godini nisu imala zadovoljenu stomatološku skrb. Najveći udio je zabilježen je u Španjolskoj (5.7%), Finskoj (6.8%) i Francuskoj (6.2%)
Grafikon 4. Djeca mlađa od 16 godina čije potrebe za stomatološkom skrbi nisu zadovoljene
Izvor: Eurostat, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Health_statistics_-_children#Highlights
[1] Nezadovoljene potrebe za medicinskom skrbi podrazumijevaju ograničen pristup medicinskoj skrbi prema procjeni roditelja/odrasle osobe u kućanstvu. To znači da su djeca imala potrebu za medicinskim pregledom ili liječenjem ali nisu ga dobila, doživjela su kašnjenje u pružanju usluge ili iz određenih razloga (npr. financijskih, zbog čekanja, zbog udaljenosti itd.) medicinska usluga nije ni potražena.
Naslovna slika generirana je umjetnom inteligencijom uz pomoć ChatGPT-a (OpenAI).
