Društvene znanosti bez znanstvenika? AI i ulazak u novu eru društvenih znanosti
Počevši s Hovlandom, Schrammom, Katzom, teorijom hipodermičke igle pa preko Lazarsfeldove teorije dvostupanjskog djelovanja komunikacije, komunikacijske znanosti razvijale su se prvenstveno kako bi pokušale odgovoriti na pitanja kako mediji utječu na ljude te kako ljudi razumiju medijske poruke. Tek nakon toga širile su svoj problemski spektar na sve ono što…
10. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva (16. – 18. svibnja)
Ovaj tjedan, od petka do nedjelje, održat će se 10. Nacionalni sociološki kongres. Tema kongresa su transformacijski procesi kojima je izloženo hrvatsko društvo. Među njima, kao tri ključna, organizatori izdvajaju zdravlje, starenje i useljavanje. Navode kako zdravlje i sustavi koji ga podržavaju reflektiraju dinamiku društvenih odnosa, kulturnih vrijednosti i ekonomskih…
Life in Transition 2022/2023: završni račun hrvatske tranzicije?
Može li se podatak da je Hrvatska pri vrhu poretka bivših istočnoeuropskih socijalističkih zemalja po broju građana koji se slažu s tvrdnjom “sve u svemu, sada sam zadovoljan životom” izdvojiti kao ključna stavka tranzicijskog završnog računa? Teško. No, ukoliko se analiziraju i ostali podaci iz istraživanja Life in Transition 2022/2023…
Politički izbor javnog sektora: tradicionalna europska srednja klasa glasa za ljevicu?
Srednja klasa sociološka je božja čestica. Od samih početaka razvoja društvenih znanosti ima gotovo neizostavnu ulogu u objašnjenju važnih procesa u društvima zapadnog civilizacijskog kruga. Bez razumijevanja njene geneze, širenja ili kontrakcije teško bi se moglo objasniti brojne društvene procese u prošlosti, ali i naznačiti njihove smjerove u budućnosti. Primjerice,…
Probabilistički online panel u Hrvatskoj
Istraživačka zajednica u Hrvatskoj odnedavno ima mogućnost koristiti probabilistički online panel. Agencija Ipsos jučer je predstavila Knowledegpanel – online panel utemeljen na slučajnom uzorkovanju. Panel trenutno uključuje 8.000 članova, a njegova izgradnja i dalje se nastavlja. Članovi su regrutirani kombinacijom slučajnog izbora telefonskih brojeva (RDD metoda) i slučajnim izborom brojeva…
Analitička sociologija kao korak ka profesionalizaciji? Između teorijskog formalizma i aktivizma
U članku Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered? dr. sc. Erik Brezovec otvorio je veći broj važnih i za sociologiju relevantnih tema poput pitanja o poteškoćama paradigmi, dihotomiji i između profesionalne i javne sociologije te potencijalnog rješenja u vidu analitičke sociologije. U skiciranju vlastitih razmišljanja o ovim temama krenut ću…
Paul F. Lazarsfeld: čovjek koji je naumio izmjeriti društvo
U rujnu 1828. najveći njemački matematičar prvi je put napustio svoj zavičaj kako bi sudjelovao na kongresu prirodoslovaca u Berlinu. Naravno da nije htio nikamo otputovati. Mjesecima je to odbijao. Ovim riječima započinje Mjerenje svijeta, izvrstan roman njemačkog književnika Daniela Kehlmanna koji vrlo duhovito oslikava vjeru u razum i znanost,…
Održan međunarodni studentski simpozij: „U pokretu – simpozij o migracijama“
Suradnjom Udruge studenata sociologije „Anomija“ (Fakultet hrvatskih studija) i Kluba studenata sociologije „Diskrepancija“ (Filozofski fakultet) održan je i organiziran prvi zajednički studentski simpozij pod nazivom „U pokretu – simpozij o migracijama“, koji je od 2. do 4. travnja 2025. godine okupio više od trideset izlagača i stručnjaka iz čak šest…
Nije Beč, nije Pešta, nije Krakow ni Ljubljana. Prva katedra za sociologiju u Habsburškoj Monarhiji utemeljena je u Zagrebu
Premda hrvatska sociološka literatura sadrži publikacije posvećene društvenim uvjetima i institucionalnom razvoju hrvatske sociologije, njezinoj sveučilišnoj i izvansveučilišnoj rasprostranjenosti, teorijskim i istraživačkim dosezima, disciplinarnoj razgranatosti i profesionalnom statusu, „povijest hrvatske sociologije nije napisana, pa je to svakako jedan od važnih zadataka ne samo profesionalnog razvoja, nego i potreba koja proistječe…
Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?
Pedeset godina nakon što je George Ritzer definirao sociologiju kao multiparadigmatsku znanost, to određenje i dalje se gotovo zdravorazumski prihvaća (npr. vidi Day, 2025). Prema Ritzeru, multiparadigmatičnost označava koegzistenciju više temeljnih teorijskih perspektiva unutar discipline, koje nerijetko nemaju zajednički epistemološki okvir niti teže integraciji. Ta raznolikost, kako je sugerirano, prikazana…