Life in Transition 2022/2023: završni račun hrvatske tranzicije?
Može li se podatak da je Hrvatska pri vrhu poretka bivših istočnoeuropskih socijalističkih zemalja po broju građana koji se slažu s tvrdnjom “sve u svemu, sada sam zadovoljan životom” izdvojiti kao ključna stavka tranzicijskog završnog računa? Teško. No, ukoliko se analiziraju i ostali podaci iz istraživanja Life in Transition 2022/2023 te ukoliko se usporede s podacima iz prethodnih valova ovog, vjerojatno jednog od najrelevantnijih i metodološki najrigoroznijih europskih socioloških istraživanja, tada će slika o našem tranzicijskom ishodu biti kud i kamo jasnija.
Dakle, većina Hrvata, točnije njih okruglo dvije trećine (66%), na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu bilo je zadovoljno svojim životom. Pri tom je broj onih koji se slažu ili donekle slažu s navedenom tvrdnjom značajno porastao u periodu između 2010. i 2022. / 2023. godine. Kao što pokazuju podaci iz sljedećeg grafikona u 2010. godini takvih je bilo 48%.
Također, iz Life in Transition istraživanja očito je da je u Hrvatskoj zadovoljstvo životom povezano s dobi. Daleko su najzadovoljniji životom pripadnici mlađe generacije. Činjenica da su mlađi zadovoljniji životom od starijih nije nešto što bi trebalo iznenađivati. Na veće zadovoljstvo životom mladih utječu razumljive činjenice – od čisto bioloških (zdravlje), preko psiho-socijalnih (društvena uključenost / isključenost) do ekonomskih (ulazak u svijet rada i zadovoljstva koje to generira). No, u slučaju Hrvatske posebice zanimljiva činjenica da su i prema ovom istraživanju mladi Hrvati na vrhu ljestvice istočnoeuropskih država. To znači da podaci iz LiTS istraživanja snažno potvrđuju podatke koje smo predstavili u članku Je li hrvatska sreća sve veća, a prema kojima je hrvatska Z generacija, shodno podacima iz Europskog društvenog istraživanja, jedna od najsretnijih u Euopi. Identično tome, prema rezultatima ovog istraživanja hrvatska mladež (do 30 godina starosti) u odnosu na mladež iz drugih analiziranih istočnoeuropskih država zadovoljnija je svojim životom. Također, zanimljiva je činjenica da je Hrvatska jedna od zemalja s najvećom razlikom u zadovoljstvu životom između mlađih i starijih generacija.
Ovo su samo neki od zanimljivih podataka iz Life in Transition – jedinstvenog istraživanja koje dokumentira utjecaj ekonomskih, socioloških i političkih promjene na život ljudi tijekom tranzicije. Obuhvaća tridesetak tzv. EBRD zemalja (države srednje i istočne Europe, bivšeg SSSR, Tursku, Mongoliju, kao i neke zemlje južnog Mediterana). Provodi ga Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a do sada su realizirana četiri vala: 2006., 2010., 2016., i 2023. godine. Riječ je o pravom blagu informacija o tome kako su navedena društva proživjela tranziciju iz socijalizma u kapitalizam, tj. kako su se mijenjali životi njihovih građana u zadnjih trideset godina. Upravo zbog bogatstva informacija, kao i mogućnosti komparacije velikog broja država, sociologija.hr će u većem broju članaka analizirati podatke prikupljene u ovom, za objektivnu znanstvenu analizu hrvatskog tranzicijskoga procesa vrlo važnog istraživanja.
