U Hrvatskoj je najrašireniji egalitarni ili uzajamni model upravljanja obiteljskim prihodima
Uz Europsko društveno istraživanje (ESS) i Europsko istraživanje vrijednosti (EVS) u Hrvatskoj se provodi i međunarodni istraživački projekt International Social Survey Programme (ISSP). Njegova osnovna svrha je sistematsko proučavanje društvenih stavova, vrijednosti i ponašanja, a s ciljem njihove komparacije među zemljama i kroz vrijeme. Projekt je započeo 1984. godine i…
Grad čija je obrana stvarala državu: Vukovar 34 godine poslije
Protekom vremena važnost obrane Vukovara za uspostavu samostalne hrvatske države postaje sve jasnija, isto kao što se i sve snažnije izdvaja kao jedan od ključnih stupova suvremenog nacionalnog identiteta. Unatoč navedenom, priča o Vukovaru 1991. još je uvijek nije u potpunosti dovršena. Još uvijek nedostaju, kako brojni podaci o događanjima…
Čitamo sve manje, a skrolamo sve više
Zadnjih godina drastično se mijenjaju medijske navike ljudi diljem svijeta, pa tako i hrvatskih građana. To se odnosi i na način informiranja. Prema podacima dostupnim u nekoliko zadnjih istraživačkih studija Reutersa (2024,2025) sve veći broj ljudi diljem svijeta koristi digitalne platforme kao primarne izvore informiranja. Tradicionalni mediji bilježe pad dosega,…
U stalnom pokretu, ali društveno nepokretni – strani dostavljači i taksisti u Hrvatskoj
Ulice velikih hrvatskih gradova posljednjih su godina postale prostor nove prometne, ali i društvene dinamike. Na biciklima, motociklima i u automobilima s logotipima globalnih dostavnih i prijevoznih platformi voze se tisuće stranih radnika – dostavljača i taksista, uglavnom iz Nepala i Indije, ali i iz drugih geografski i kulturološki udaljenih…
Kako danas živi narod: slike iz suvremenog ruralnog života
Gotovo stoljeće nakon što je Rudolf Bićanić opisao Kako živi narod, isto se pitanje vraća u novom kontekstu, u vremenu kada se suvremeno selo i seljaštvo oblikuju pod težinom starih i novih izazova: depopulacije, deagrarizacije, klimatskih promjena i općeg redefiniranja fizičkog i društvenog prostora. Već smo naviknuli da se o…
Koliko se Hrvatska promijenila od 2013. godine? Pogled izvana
Uz 1990. i 1991. godinu i sve ono što su one značile za Hrvatsku, 2013. je vjerojatno godina koja će uz spomenute dvije, zasigurno zauzeti najistaknutije mjesto u našem kolektivnom pamćenju. Te godine Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih nacionalnih ciljeva postavljenih u samo praskozorje svoje samostalnosti: postala je…
Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku
Zatvoreni u našemu malom dvorištu Hrvatsku poimamo uz pomoć obrazaca koji se sporo mijenjaju. Dok jedni ističu uspjehe poput gospodarskog rasta 2021.-2025., visoke zaposlenosti, niske nezaposlenosti, rasta plaća i korištenja izdašnih europskih sredstava, drugi ističu inflaciju, korupciju, nepotizam i općenito institucionalne slabosti. Na dubljoj društvenoj razini tinjaju sukobi koji vuku…
Antun Radić iz pera Dinka Tomašića i međuratna hrvatska sociološka misao: između narodnog iskustva i univerzalnog humanizma
Premda je Antun Radić svoju etnološku koncepciju razvijao više u smjeru aktivne politike nego akademske discipline, zbog čega nikada nije oblikovao sustavnu teoriju društva, njegovi etnološki, kulturološki i ideološko-politički uvidi ostavili su dubok trag. Posebno na sociologe između dvaju svjetskih ratova, a najviše na Dinka Tomašića (1902. – 1975.)[1], koji…
Projekti profesionalnog usmjeravanja: putokazi za uspješan karijerni put
Početak je školske godine. Ocjenjivanje u školama još nije počelo, pa je upravo pravo vrijeme za podizanje svjesnosti o važnosti profesionalnog usmjeravanja. Ne trebate biti roditelj osmaša ili maturanta, da znate koliko je velik pritisak na djecu za visokim ocjenama, jer „s lošim se ocjenama nigdje ne može upisati.“ S…
Novi metodološki i paradigmatski krajolik društvenih znanosti (II dio)
Društvene znanosti proživljavaju metodološku revoluciju koja nadmašuje bilo koju transformaciju od kvantitativne revolucije sredinom 20. stoljeća (vidi Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)). Ova transformacija predstavlja više od tehnološke nadogradnje postojećih alata. Radi se o fundamentalnom preispitivanju načina na koji razumijemo društvo.…