Mladi u Hrvatskoj pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti i vrijednosti solidarnosti te vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture
Generalno gledajući, prema istraživanju Eurobarometar – istraživanje mladih 2024., mladi u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama EU, najviše pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti. Zaštita ljudskih prava, demokracije i mira te sloboda govora i mišljenja one su vrijednosti koje najveći broj mladih Hrvata i Europljana u ovom istraživanju izdvaja kao…
Domovinski rat: kolektivni napor koji je pomaknuo skretnicu povijesne putanje i snažno vrelo nacionalnog ponosa
Obično treba proći vremena kako bi se na pravi način sagledala i razumjela vrijednost nekog individualnog ili kolektivnog čina. Tek nakon što se preciznije promotre i bolje razumiju sve okolnosti u kojima se dogodio, nakon što splasne napetost i euforija uključenosti, nakon što se raščiste naslage koje zamućuju neposrednu perspektivu,…
Neki sociološki aspekti narodoznanstva Antuna Radića
O Antunu Radiću i njegovom djelu u proteklih stotinu i više godina od njegove smrti pisali su enciklopedisti, etnolozi, povjesničari, politolozi, sociolozi, publicisti i mnogi drugi. Pisati, dakle, o Antunu Radiću, onako referatski, bez studijskog pristupa s novim spoznajama, u kratkoj formi kakvu njeguje sociologija.hr, u velikoj mjeri moglo bi…
Tradicija analitičke sociologije i njena paradigmatska vrijednost za sociologiju
Kad sam u članku o multiparadigmatičnosti ustvrdio da sociologiji nedostaje zajednički epistemološki orijentir, kolega Pranić uzvratio je da je moj prijedlog—analitička sociologija (AS)—puki „formalizam“ udaljen od društvene zbilje. Ta replika zapravo potvrđuje problem na koji sam htio ukazati: razmjerno čestu zbrku oko toga što je teorija, a što paradigma. U…
Rad na prekretnici: što donosi doba umjetne inteligencije, rada od kuće i zelene tranzicije?
Uslijed sve intenzivnijih tehnoloških promjena, način na koji radimo ubrzano se mijenja. Stoga se sve češće postavljaju pitanja poput toga hoće li rad na daljinu i od kuće (telework) promijeniti način na koji surađujemo i živimo? Ili, hoće li rad posredovan platformama pogoršati radne uvjete sve većeg broja ljudi? Hoće…
Max Weber o sociologiji umjetnosti i glazbe
Izvori za koncept sociologije umjetnosti u cjelini, uključujući sociologiju glazbe, u djelima Maxa Webera su njegovi metodološki spisi (eseji), objavljeni u Hrvatskoj kao Metodologija društvenih nauka, (Globus, Zagreb, 1986.) kao izbor, prijevod i predgovor profesora Ante Marušića, a posebno njegov rad „Die rationalen und soziologischen Grundlagen de Musik“ (Racionalne i…
Uspjeli ste spojiti dugi vikend? Bravo!
Da Hrvati nisu lijeni radnici, u nizu javnih nastupa zadnjih petnaestak godina, uspješno argumentira dr. sc. Zvonimir Galić (Šoštarić, 2009), redoviti profesor i predstojnik Katedre za psihologiju rada Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Primjenom motivacijskih teorija, Galić dokazuje da Hrvati nisu inherentno lijeni već da ih demotivira sustav:…
Roditeljstvo na čekanju: prostorna difuzija odgode rađanja u Hrvatskoj
Posljednjih desetljeća obrasci roditeljstva u razvijenim društvima prošli su transformaciju od nekadašnje norme ranijeg i višebrojnog do kasnijeg i rjeđeg roditeljstva. Takav zaokret ne predstavlja tek promjenu osobnih preferencija na razini pojedinca ili para, već označava duboku društvenu i demografsku promjenu s dugoročnim posljedicama. Fenomen odgode rađanja prema sve kasnijoj…
Moguće veze između individualnog djelovanja i društvene strukture: prehrambene navike Hrvata i useljavanje iz azijskih zemalja
Gotovo pa paradoks! U vremenu u kojem etički konzumerizam odavano nije isključivo alternativni potrošački stil, nešto što je svojstveno samo socijalno ili ekološki ekstremno senzibilnim potrošačima, već gotovo da je potrošačka norma koju podržavaju brojni potrošači, i u vremenu high-tech kuhinja s indukcijskim pločama, pametnim hladnjacima, ugradbenim multifunkcionalnim pećnicama i…
Gdje je nestao čovjek (u sociologiji)?
Premda se temeljna pitanja jedne etablirane znanstvene discipline kao što je sociologija ponekad čine „prežvakanima“, ipak može biti zanimljivo i inspirativno vratiti se tim pitanjima. Jednom od njih – odnosu između agensnosti (agency) i strukture – vratio sam se nedavno pišući kao (ko)autor na temu mikropoduzetništva u organskoj poljoprivredi (Božić,…