Broj građana Hrvatske koji se osjećaju siromašnim značajno se smanjio u posljednjih deset godina
Prema nedavnoj objavi Eurostata, u Hrvatskoj se 19,8% građana smatra subjektivno siromašnim što je više od prosjeka Europske unije (17,4%). Stopa subjektivnog siromaštva, prema Eurostatu, poseban je pokazatelj koji nadopunjava uobičajene statističke mjere siromaštva na način da u obzir uzima samoprocjenu ljudi o njihovoj financijskoj situaciji. Eurostat subjektivno siromaštvo mjeri…
U Hrvatskoj je najrašireniji egalitarni ili uzajamni model upravljanja obiteljskim prihodima
Uz Europsko društveno istraživanje (ESS) i Europsko istraživanje vrijednosti (EVS) u Hrvatskoj se provodi i međunarodni istraživački projekt International Social Survey Programme (ISSP). Njegova osnovna svrha je sistematsko proučavanje društvenih stavova, vrijednosti i ponašanja, a s ciljem njihove komparacije među zemljama i kroz vrijeme. Projekt je započeo 1984. godine i…
Koliko se Hrvatska promijenila od 2013. godine? Pogled izvana
Uz 1990. i 1991. godinu i sve ono što su one značile za Hrvatsku, 2013. je vjerojatno godina koja će uz spomenute dvije, zasigurno zauzeti najistaknutije mjesto u našem kolektivnom pamćenju. Te godine Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih nacionalnih ciljeva postavljenih u samo praskozorje svoje samostalnosti: postala je…
Rad na prekretnici: što donosi doba umjetne inteligencije, rada od kuće i zelene tranzicije?
Uslijed sve intenzivnijih tehnoloških promjena, način na koji radimo ubrzano se mijenja. Stoga se sve češće postavljaju pitanja poput toga hoće li rad na daljinu i od kuće (telework) promijeniti način na koji surađujemo i živimo? Ili, hoće li rad posredovan platformama pogoršati radne uvjete sve većeg broja ljudi? Hoće…
Uspjeli ste spojiti dugi vikend? Bravo!
Da Hrvati nisu lijeni radnici, u nizu javnih nastupa zadnjih petnaestak godina, uspješno argumentira dr. sc. Zvonimir Galić (Šoštarić, 2009), redoviti profesor i predstojnik Katedre za psihologiju rada Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Primjenom motivacijskih teorija, Galić dokazuje da Hrvati nisu inherentno lijeni već da ih demotivira sustav:…
Uloga lokalnih inicijativa u oblikovanju politike zapošljavanja: izazovi i prilike za suradnju
Gotovo i ne treba podsjećati kako je nezaposlenosti bez sumnje ozbiljan osobni i društveni problem. Kako se nezaposlenost smanjila u mnogim zemljama članicama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, ponekad se može učiniti kako se EU više neće susresti s problemom otvorene nezaposlenosti. U najvećoj mjeri je to posljedica…
Koliko je u Hrvatskoj raširen potrošački etnocentrizam?
Kao teorijski koncept, potrošački etnocentrizam već je duže vrijeme poznat u marketingu. Koristi se kako bi se objasnila pristranosti potrošača prema lokalno proizvedenim dobrima; domaćim proizvodima i uslugama. Pozitivni stavovi američkih potrošača prema domaćim markama automobila kao i lojalnost japanskih potrošača japanskim proizvodima među najpoznatijim su primjerima ove vrste etnocentrizma.…
Europodručje: među Hrvatima je najmanji broj onih koji smatraju euro dobrim za zemlju i najveći broj onih koji izjavljuju da su im od prošle godinu porasli prihodi kućanstva
Objavljeni su rezultati novog Flash Eurobarometra 553 : The euro area. Istraživanje je provedeno u zemljama europodručja u listopadu, a tematiziralo je odnos građana prema euru. Podatak koji zasigurno privlači najviše pažnja odnosi se na percepciju eura u kontekstu njegove koristi za zemlju / nacionalu ekonomiju. Nama je zanimljivo kako…
Brendirani svijet, njegovi tvorci i snaga hrvatskih brendova
Izvorno, brendovi su žigovi, a brendiranje je žigosanje stoke, tj. postupak kojim se užarenim željezom označava stoka. Normalno, ovo je do kraja pojednostavljeno tumačenje jednog od najvažnijih ekonomskih i sociokulturnih procesa našeg vremena. U suštini radi se o puno kompleksnijem postupku simboličke, prvenstveno emotivne i kulturne proizvodnje. Brendiranje predstavlja sržnu…