Ivan Burić

Izv. prof. dr. sc. Ivan Burić rođen je 1968. godine u Dubrovniku. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je stekao i titulu doktora znanosti. Od 1994. do 2014. radio je na poslovima istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta, najduže na poziciji direktora istraživanja u agenciji Ipsos. U tom periodu vodio je više stotina istraživačkih projekata za potrebe domaćih i međunarodnih institucija, organizacija i poslovnih subjekata. Od 2005. do 2014. kao vanjski predavač predavao je na Sveučilištu Vern. Od 2014. godine stalno je zaposlen na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor je triju knjiga i dobitnik nagrade Zaklade Hanžeković za 2016. godinu.

Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena vijestima, a informiraju se posredstvom društvenih mreža

Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena praćenju vijesti, a veliki broj njih informacije o političkim i društvenim zbivanjima dobiva s društvenih mreža. Zapravo, mladi Hrvati su po broju minuta koje dnevno troše na informiranje na začelju europskih zemalja, dok su po broju onih koji koriste društvene mreže u svrhu informiranja…

Brakovi u Hrvatskoj. Tko se za koga udaje, tko se s kime ženi?

Iako se od početka milenija povećava broj onih koji smatraju da je brak zastarjela institucija, prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti u 2017. godini, klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek je bilo dominantno,…

Mladi u Hrvatskoj pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti i vrijednosti solidarnosti te vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture

Generalno gledajući, prema istraživanju Eurobarometar – istraživanje mladih 2024., mladi u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama EU, najviše pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti. Zaštita ljudskih prava, demokracije i mira te sloboda govora i mišljenja one su vrijednosti koje najveći broj mladih Hrvata i Europljana u ovom istraživanju izdvaja kao…

Domovinski rat: kolektivni napor koji je pomaknuo skretnicu povijesne putanje i snažno vrelo nacionalnog ponosa

Obično treba proći vremena kako bi se na pravi način sagledala i razumjela vrijednost nekog individualnog ili kolektivnog čina. Tek nakon što se preciznije promotre i bolje razumiju sve okolnosti u kojima se dogodio, nakon što splasne napetost i euforija uključenosti, nakon što se raščiste naslage koje zamućuju neposrednu perspektivu,…

Moguće veze između individualnog djelovanja i društvene strukture: prehrambene navike Hrvata i useljavanje iz azijskih zemalja

Gotovo pa paradoks! U vremenu u kojem etički konzumerizam odavano nije isključivo alternativni potrošački stil, nešto što je svojstveno samo socijalno ili ekološki ekstremno senzibilnim potrošačima, već gotovo da je potrošačka norma koju podržavaju brojni potrošači, i u vremenu high-tech kuhinja s indukcijskim pločama, pametnim hladnjacima, ugradbenim multifunkcionalnim pećnicama i…

Postojanost veza između društvenog porijekla i društvenih nejednakosti u Hrvatskoj

U drugoj polovici prošlog desetljeća problematika društvenih nejednakosti bila je vruća društveno-znanstvena roba.  Na valu svjetske popularnosti, prije svega potaknute knjigom T. Pikettya, Kapital u 21. stoljeću, hrvatski sociolozi, ekonomisti i politolozi prihvatili su se ove teme. Provodila su se istraživanja, analizirali podaci, organizirale konferencije i tribine. Sve u svemu,…

Što Hrvatima znači kultura i postoji li pogreška u mjerenju u zadnjem valu Eurobarometra?

U Hrvatskoj je duboko uvriježen narativ koji visoko vrednuje značenje kulture za hrvatski nacionalni identitet. Ponosimo se našom kulturnom baštinom, materijalnom i duhovnom kulturom te je smatramo važnom komponentom naše kolektivne opstojnosti. No što je s kulturom kada fokus premjestimo sa sfere kolektiviteta i idejnih koncepata o njegovom utemeljenju na…

Društvene znanosti bez znanstvenika? AI i ulazak u novu eru društvenih znanosti

Počevši s Hovlandom, Schrammom, Katzom, teorijom hipodermičke igle pa preko Lazarsfeldove teorije dvostupanjskog djelovanja komunikacije, komunikacijske znanosti razvijale su se prvenstveno kako bi pokušale odgovoriti na pitanja kako mediji utječu na ljude te kako ljudi razumiju medijske poruke. Tek nakon toga širile su svoj problemski spektar na sve ono što…

Life in Transition 2022/2023: završni račun hrvatske tranzicije?

Može li se podatak da je Hrvatska pri vrhu poretka bivših istočnoeuropskih socijalističkih zemalja po broju građana koji se slažu s tvrdnjom “sve u svemu, sada sam zadovoljan životom” izdvojiti kao ključna stavka tranzicijskog završnog računa? Teško. No, ukoliko se analiziraju i ostali podaci iz istraživanja Life in Transition 2022/2023…

Politički izbor javnog sektora: tradicionalna europska srednja klasa glasa za ljevicu?

Srednja klasa sociološka je božja čestica. Od samih početaka razvoja društvenih znanosti ima gotovo neizostavnu ulogu u objašnjenju važnih procesa u društvima zapadnog civilizacijskog kruga. Bez razumijevanja njene geneze, širenja ili kontrakcije teško bi se moglo objasniti brojne društvene procese u prošlosti, ali i naznačiti njihove smjerove u budućnosti. Primjerice,…