Ivan BurićBroj građana Hrvatske koji se osjećaju siromašnim značajno se smanjio u posljednjih deset godina
Prema nedavnoj objavi Eurostata, u Hrvatskoj se 19,8% građana smatra subjektivno siromašnim što je više od prosjeka Europske unije (17,4%). Stopa subjektivnog siromaštva, prema Eurostatu, poseban je pokazatelj koji nadopunjava uobičajene statističke mjere siromaštva na način da u obzir uzima samoprocjenu ljudi o njihovoj financijskoj situaciji. Eurostat subjektivno siromaštvo mjeri…
U Hrvatskoj je najrašireniji egalitarni ili uzajamni model upravljanja obiteljskim prihodima
Uz Europsko društveno istraživanje (ESS) i Europsko istraživanje vrijednosti (EVS) u Hrvatskoj se provodi i međunarodni istraživački projekt International Social Survey Programme (ISSP). Njegova osnovna svrha je sistematsko proučavanje društvenih stavova, vrijednosti i ponašanja, a s ciljem njihove komparacije među zemljama i kroz vrijeme. Projekt je započeo 1984. godine i…
Čitamo sve manje, a skrolamo sve više
Zadnjih godina drastično se mijenjaju medijske navike ljudi diljem svijeta, pa tako i hrvatskih građana. To se odnosi i na način informiranja. Prema podacima dostupnim u nekoliko zadnjih istraživačkih studija Reutersa (2024,2025) sve veći broj ljudi diljem svijeta koristi digitalne platforme kao primarne izvore informiranja. Tradicionalni mediji bilježe pad dosega,…
Koliko se Hrvatska promijenila od 2013. godine? Pogled izvana
Uz 1990. i 1991. godinu i sve ono što su one značile za Hrvatsku, 2013. je vjerojatno godina koja će uz spomenute dvije, zasigurno zauzeti najistaknutije mjesto u našem kolektivnom pamćenju. Te godine Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih nacionalnih ciljeva postavljenih u samo praskozorje svoje samostalnosti: postala je…
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena vijestima, a informiraju se posredstvom društvenih mreža
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena praćenju vijesti, a veliki broj njih informacije o političkim i društvenim zbivanjima dobiva s društvenih mreža. Zapravo, mladi Hrvati su po broju minuta koje dnevno troše na informiranje na začelju europskih zemalja, dok su po broju onih koji koriste društvene mreže u svrhu informiranja…
Brakovi u Hrvatskoj. Tko se za koga udaje, tko se s kime ženi?
Iako se od početka milenija povećava broj onih koji smatraju da je brak zastarjela institucija, prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti u 2017. godini, klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek je bilo dominantno,…
Mladi u Hrvatskoj pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti i vrijednosti solidarnosti te vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture
Generalno gledajući, prema istraživanju Eurobarometar – istraživanje mladih 2024., mladi u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama EU, najviše pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti. Zaštita ljudskih prava, demokracije i mira te sloboda govora i mišljenja one su vrijednosti koje najveći broj mladih Hrvata i Europljana u ovom istraživanju izdvaja kao…
Domovinski rat: kolektivni napor koji je pomaknuo skretnicu povijesne putanje i snažno vrelo nacionalnog ponosa
Obično treba proći vremena kako bi se na pravi način sagledala i razumjela vrijednost nekog individualnog ili kolektivnog čina. Tek nakon što se preciznije promotre i bolje razumiju sve okolnosti u kojima se dogodio, nakon što splasne napetost i euforija uključenosti, nakon što se raščiste naslage koje zamućuju neposrednu perspektivu,…
Moguće veze između individualnog djelovanja i društvene strukture: prehrambene navike Hrvata i useljavanje iz azijskih zemalja
Gotovo pa paradoks! U vremenu u kojem etički konzumerizam odavano nije isključivo alternativni potrošački stil, nešto što je svojstveno samo socijalno ili ekološki ekstremno senzibilnim potrošačima, već gotovo da je potrošačka norma koju podržavaju brojni potrošači, i u vremenu high-tech kuhinja s indukcijskim pločama, pametnim hladnjacima, ugradbenim multifunkcionalnim pećnicama i…
Postojanost veza između društvenog porijekla i društvenih nejednakosti u Hrvatskoj
U drugoj polovici prošlog desetljeća problematika društvenih nejednakosti bila je vruća društveno-znanstvena roba. Na valu svjetske popularnosti, prije svega potaknute knjigom T. Pikettya, Kapital u 21. stoljeću, hrvatski sociolozi, ekonomisti i politolozi prihvatili su se ove teme. Provodila su se istraživanja, analizirali podaci, organizirale konferencije i tribine. Sve u svemu,…