Je li minimalna plaća socijalni štit ili ekonomski uteg? Iskustvo EU
Malo je tema oko kojih ima toliko suprotstavljenih mišljenja i ukrštanja koplja poput pitanja minimalne plaće. U svom kapitalnom radu Ekonomija u jednoj lekciji, Hazlitt (1946, str. 116) jako razumljivo i uvjerljivo pojašnjava opasnost od minimalne plaće: Prva stvar koja se događa, na primjer, kada se donese zakon da nitko ne smije biti plaćen manje…
Max Weber: racionalni liberal, iliberalni nacionalist ili nešto između?
Prikaz knjige Jacka Barbaleta Nation and State in Max Weber: Politics as Sociology, Routledge, 2023. Australski sociolog Jack Barbalet, kod nas manje poznat i dosad neprevođen, najpoznatiji je po svojim radovima iz sociologije emocija – autorskoj knjizi Emotion, Social Theory, and Social Structure: A Macrosociological Approach iz 1998. godine, te…
81% stranih radnika u Zagrebu ima pozitivno iskustvo s lokalnim stanovništvom, a 77% ih želi ostati živjeti u Hrvatskoj
Hrvatski mediji o imigrantima iz azijskih zemalja u brojnim slučajevima izvještavaju povodeći se isključivo profitnom logikom pri čemu je ona, shodno imperativu što većeg broja klikova, često pogonjena autošovinizmom. Pa tako prema pojedinim medijskim prezentacijama uglavnom izgleda da je netrpeljivost prema stranim radnicima dominantni sentiment u svim društvenim slojevima, da…
U čemu je tajna ženske religioznosti i zašto su žene u Hrvatskoj religioznije od muškaraca?
Žene su religioznije od muškaraca. Bez obzira koji se indikator religioznosti analizira, bez obzira o kojem je istraživačkom projektu riječ, rezultati istraživanja su gotovo uvijek unisoni: žene su religioznije od muškaraca i to u velikoj većini društava, pogotovo u onima u kojima je kršćanstvo dominantna religija. Tu pravilnost potvrđuju i…
Američki vojnik i priča o društvenim znanostima
U rijetkim trenutcima povijesti dolazi do poklapanja okolnosti, ljudi i aktivnosti koje tvore nešto novo i značajno, poput Projekta Manhattan ili Misije Apolo. U društvenim znanostima jedan od takvih trenutaka zabilježen je u studiji Američki vojnik. U listopadu 1941. godine, dva mjeseca prije nego će se SAD uključiti u rat…
Digitalni tragovi i AI – temelji nove metodologije u društvenim znanostima (III dio)
Desetljećima je metodološki krajolik društvenih istraživanja bio relativno stabilan, izgrađen na čvrstim temeljima anketnih upitnika, strukturiranih intervjua i udobnosti (point-and-click) padajućih izbornika statističkog softvera[1]. A onda su se dogodile dvije stvari, istovremeno! Prvo, milijarde ljudi počele su ostavljati digitalne tragove posvuda. Svaki klik, svako pretraživanje, svaki like, svaka geolokacija s…
Generacijski mozaik Europske unije i njegove društvene posljedice
Poticaj istraživanju generacijske strukture Hrvatske i ostalih zemalja Europske unije dogodio se ljetos, kada sam u mjestu Lički Ribnik promatrao sina kako smijući se baca kamenčiće u rijeku Liku. To je činio na istom mjestu na kojem sam se i ja igrao kada sam kao dijete boravio kod bake i…
Broj građana Hrvatske koji se osjećaju siromašnim značajno se smanjio u posljednjih deset godina
Prema nedavnoj objavi Eurostata, u Hrvatskoj se 19,8% građana smatra subjektivno siromašnim što je više od prosjeka Europske unije (17,4%). Stopa subjektivnog siromaštva, prema Eurostatu, poseban je pokazatelj koji nadopunjava uobičajene statističke mjere siromaštva na način da u obzir uzima samoprocjenu ljudi o njihovoj financijskoj situaciji. Eurostat subjektivno siromaštvo mjeri…
U Hrvatskoj je najrašireniji egalitarni ili uzajamni model upravljanja obiteljskim prihodima
Uz Europsko društveno istraživanje (ESS) i Europsko istraživanje vrijednosti (EVS) u Hrvatskoj se provodi i međunarodni istraživački projekt International Social Survey Programme (ISSP). Njegova osnovna svrha je sistematsko proučavanje društvenih stavova, vrijednosti i ponašanja, a s ciljem njihove komparacije među zemljama i kroz vrijeme. Projekt je započeo 1984. godine i…
Grad čija je obrana stvarala državu: Vukovar 34 godine poslije
Protekom vremena važnost obrane Vukovara za uspostavu samostalne hrvatske države postaje sve jasnija, isto kao što se i sve snažnije izdvaja kao jedan od ključnih stupova suvremenog nacionalnog identiteta. Unatoč navedenom, priča o Vukovaru 1991. još je uvijek nije u potpunosti dovršena. Još uvijek nedostaju, kako brojni podaci o događanjima…