Rezultati istraživanja kojeg agencija Karika za Zajednicu nakladnika i knjižaratradicionalno provodi u povodu manifestacije Noć knjige ove godine ugodno iznenađuju: broj hrvatskih građana koji su pročitali barem jednu knjigu prošle godine je porastao! Na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika, metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima (CAPI) provedenom od 1. do 25. ožujka 2026., utvrđeno je da je barem jednu knjigu u proteklih godinu dana pročitalo 44 % građana, što je za 7 % više nego u 2024. godini.
Ovim rezultatom čitanost se vratila na razine zabilježene 2020. i 2021. godine, no još uvijek je daleko ispod vrhunca iz 2011. i 2018., kada je barem jednu knjigu pročitalo 56 % populacije.
Grafikon 1. Udio čitatelja u Hrvatskoj, 2011.–2026.
% ispitanika koji su pročitali barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana
Izvor: Karika 2026.
Tko čita, a tko ne čita?
I dok se prema ovom istraživanju broj čitatelja povećao, njihov profil ostao je gotovo identičan kao i prethodnih godina. Naime, čitanost je snažno korelirana s obrazovanjem i geografskom lokacijom te nešto slabije s prihodima kućanstva i spolom. Najveći postotak onih koji su pročitali barem jednu knjigu zabilježen je među visokoobrazovanim osobama (66 %) i u Istarskoj županiji (59 %) te u zagrebačkoj regiji (59 %). Barem jednu knjigu pročitala je i svaka druga žena ili osoba s višim prihodima kućanstva. Karakteristično je da čak i unutar populacije čitatelja prevladavaju oni koji pročitaju samo jednu knjigu godišnje. Što se tiče kupovine knjiga, svaki četvrti građanin (25 %) kupio je barem jednu knjigu u proteklom kvartalu. Knjige češće od prosjeka (25 %) kupuju visokoobrazovane osobe (48 %), osobe u dobi između 26 i 45 godina (34 %) i osobe koje žive u kućanstvima viših mjesečnih prihoda (32 %).
Grafikon 2. Udio kupaca knjiga, 2005.–2026.
% ispitanika koji su kupili barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca
Izvor: Karika 2026.
Kako se dolazi do knjiga?
Što se tiče nabave knjiga, dominiraju dva kanala: kupovina (46 %) i posudba u knjižnici (40 %). Posudba od prijatelja treća je po redu s 26 %, ali bilježi višegodišnji pad. Navike se znatno razlikuju prema demografskim skupinama: mladi do 25 godina najčešće posuđuju u knjižnici (63%), dok su mladi u dobi 26–35 godina najskloniji kupovini (65 %). Posudbu od prijatelja najčešće biraju sredovječni čitatelji (46–55 godina) i oni s nižim primanjima.
Što se tiče mjesta kupovine, knjižare gube tržišni udio – s 55% u 2025. pale su na 49% – dok internetska kupovina kontinuirano raste i 2026. dostiže 26% (u 2025. bila 20%). Osobito su online kupovini sklone osobe mlađe od 45 godina, gdje taj udio iznosi 35%.
Grafikon 3. Kako čitatelji nabavljaju knjige? (2026.)
Izvor: Karika 2026.
Beletristika dominira, e-knjiga je i dalje marginalna
Struktura čitanog sadržaja ostaje stabilna. Beletristika je i dalje daleko najpopularniji žanr. Iako stagnira zadnjih pet godina, čita je 57 % populacije. Publicistika privlači otprilike trećinu populacije, osobito muškarce (43%) i starije od 56 godina (44%). Stručne knjige čita svaki četvrti, a priručnike svaki peti građanin. I dok čitanost stručne literature u ukupnoj populaciji pada (s 31% u 2023. na 24% u 2026.), ona je i dalje zanimljiva visokoobrazovanima (33%). Za dječjim knjigama najčešće poseže dobna skupina od 36 do 45 godina (23%).Grafikon 4: Koje vrste knjiga čitatelji čitaju?
Grafikon 4. % čitatelja prema vrsti knjige – usporedba 2020., 2023. i 2026.
Izvor: Karika 2026.
Elektroničke knjige još uvijek čita manjina (9 %), a kupuje ih tek 1 % populacije. Nešto su popularnije među mladima od 16 do 25 godina (19 %) i visokoobrazovanima (1 5 %). Nasuprot tomu, sadržaje na internetu čita 77% populacije što predstavlja kontinuirani rast s 63 % u 2023. godini. I dalje se na Internetu najviše čitaju dnevne novine (55 %). Sve su popularniji portali i blogovi s autorskim sadržajem koje prati 36% populacije, češće od ostalih visokoobrazovane osobe (51 %) i osobe viših primanja (48 %). Specijalizirane e-časopise preferiraju mlađi (25% –29 %) i visokoobrazovani (34 %), dok su blogovi i grupe o knjigama najzanimljiviji osobama u dobi 26 –45 godina (27 %).
Zašto se knjige ne kupuju?
Tri četvrtine ispitanika (75 %) nije kupilo nijednu knjigu u posljednjem tromjesečju. Vodeći razlog, kao i prošlih godina je nedostatak interesa. Međutim nedostatak interesa za kupovinu knjiga kontinuirano opada – sa 61 % u 2024. na 55 % u 2025. i 49 % u 2026. To je ohrabrujući signal budući ukazuje da interes za knjigu i dalje postoji. Manjak interesa češće navode muškarci (61 %) te osobe u dobi od 26 do 35 godina (66 %).
Drugi po učestalosti razlog je posudba u knjižnici (18 %) – osobito kod najmlađih (31 %) i visokoobrazovanih (26 %), što sugerira da interes za knjige postoji. Financijski razlozi vratili su se na razinu od 20 % (porast s 14 % u 2025.). Vjerojatno je riječ o odrazu inflatornih pritisaka na kućne budžete.
Grafikon 5: Razlozi nekupovine knjiga (top 3)
% ispitanika koji nisu kupili knjige u posljednja 3 mjeseca – trend 2020.–2026.
Izvor: Karika 2026.
Manifestacije i knjižnice kao katalizatori čitanja
Posebno ohrabrujući nalaz tiče se utjecaja književnih manifestacija. Udio onih koje događaji poput Noći knjige ili Mjeseca hrvatske knjige motiviraju na čitanje porastao je na 23 % (s 19 % u 2025.). Istovremeno raste i udio onih koji posjećuju festivale i sajmove knjiga – s 12 % na 16 %. Akcija “15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci” potaknula je na čitanje djeci svakog petog roditelja (20 %), a najznačajniji učinak ostvarila je kod roditelja s djecom do 6 godina starosti (27 %).
Knjižnice ostaju stabilan stup čitalačkog ekosustava: 23 % populacije je njihov član, a zadovoljstvo korisnika raste. Čak 76 % članova smatra da knjižnica u potpunosti zadovoljava njihove čitateljske potrebe (2025: 69 %), a 73 % uspijeva pronaći sve željene naslove (2025: 69 %). Knjižnica tako ostaje ključna infrastruktura za demokratizaciju pristupa knjizi, osobito za mlade, za koje je često jedini dostupni kanal.
Zaključak
Nakon pet godina silaznog trenda, broj čitatelja knjiga u Hrvatskoj prošle godine je porastao. Navedeni podatak svakako veseli. Naime, u vremenu u kojem se nudi gotovo neograničeno mnoštvo sadržaja za ispunjavanje svake slobodne minute, mogući „povratak knjizi“ djeluje znatno više od običnog statističkog podatka. U dominirajućem okruženju digitalne kulture, u kojem dominiraju vizualni sadržaji, a tekstualne forme preživljavaju u kratkim formama i u vremenu u kojem je „skrolanje“ sinonim za čitanje, jačanje interesa za knjigu sugerira da kao društvo, usprkos navedenog, još uvijek nismo odustali od zahtjevnijih oblika mišljenja. Jer, knjiga, za razliku od većine suvremenih medijskih sadržaja traži samoću, tišinu, vrijeme i ustrajnost, traži jedan specifičan intelektualni napor koji se trenira i uči. Upravo zato podatak da se povećao broj onih koji su spremni posvetiti se čitanju nečega znatno dužeg od prosječne objave ne društvenim mrežama predstavlja zasigurno važnu poruku ovog istraživanja. On upućuje da je čitateljska kultura u Hrvatskoj otpornija nego što se obično misli, da ima svoj relevantni prostor kao i potencijal za daljnje širenje. Stoga podaci iz ovogodišnjeg istraživanja Zajednice nakladnika i knjižara, ukoliko nije riječ o slučajnoj godišnjoj varijaciji, možda naznačuju početak jednog novog ciklusa u dinamici domaće čitateljske kulture. Njegova održivost svakako će ovisiti o dostupnosti knjiga, poticanju čitanja od najranije dobi te stvaranju društvenog okruženja u kojem se čitanje vrednuje kao važna i poželjna aktivnost.
Metodologija
Istraživanje je provela agencija Karika koja nedostaje d.o.o. za ZNK HGK i HGK u povodu manifestacije Noć knjige 2026. Korišten je višeetapni stratificirani uzorak i metodologija osobnog intervjuiranja u kućanstvima (CAPI) na uzorku od 1.000 ispitanika reprezentativnih za punoljetnu populaciju Republike Hrvatske. Terensko prikupljanje podataka provedeno je od 1. do 25. ožujka 2026. Maksimalna statistička pogreška iznosi ±3%.
