Prikaz knjige Henryja Farrella i Abrahama Newmana Underground Empire: How America Weaponized the World Economy, Henry Holt & Co., 2023.
Knjiga Underground Empire političkih znanstvenika Henryja Farrella i Abrahama Newmana govori o tome kako velike sile, poput SAD-a, ali sve više i Kine, mogu koristiti svoje središnje mjesto unutar globalnih ekonomskih, financijskih, telekomunikacijskih i drugih mreža kako bi tu svoju centralnu poziciju „veponizirale“ – učinile je „oružjem“ u utrci za globalnom političkom i ekonomskom prevlašću. Središnje mjesto unutar mreže omogućuje veći utjecaj na ostale aktere i daljnji razvoj mreže, tj. omogućuje moć koju centralno pozicionirani akteri nastoje zadržati, a akteri u usponu osvojiti, nastojeći pritom da sami budu što manje, a svi ostali što više ovisni o cjelokupnoj mreži.
Henry Farrell, inače rođen u Irskoj, profesor je međunarodnih odnosa na Školi za napredne međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins, dok je Abraham Newman profesor na Školi diplomacije Sveučilišta Georgetown. Obojica autora imaju bogato iskustvo u proučavanju međunarodnih odnosa, a u knjizi Underground Empire nastoje široj publici na popularan način približiti složenu problematiku globalnih mreža, s naglaskom na nastojanja velikih sila da zauzmu ili zadrže središnji položaj unutar mreža raznih vrsta.
Mreže kao instrumenti globalne dominacije
Kad kažemo „mreže“, u današnjem svakodnevnom govoru najčešće mislimo na društvene mreže, no ova se knjiga bavi širim pojmom „mreža“ koji obuhvaća i telekomunikacijske kablove i mreže financijskih transakcija i opskrbne lance raznih roba, sirovina i tome slično. Središnje mjesto SAD-a u većini tih mreža više je posljedica povijesnog spleta okolnosti nego nekog zavjereničkog pothvata s ciljem globalne dominacije. Većinu tih mreža nije izgradila vlada SAD-a, nego privatne kompanije pretežno američkih vlasnika. Neposredni ciljevi graditelja mreža u većini su slučajeva bili efikasnost i profit, a ne politička dominacija. Međutim, političari su ti koji su s vremenom sve više spoznavali važnost mreža za globalnu dominaciju te su počeli ulagati napore u potčinjavanje mreža političkim interesima. Napori u tom smjeru krenuli su iz SAD, a u posljednje vrijeme, s rastom ekonomske i političke moći, glavni im je konkurent postala Kina.
Primjerice, s obzirom na to da su prve računalne mreže razvijene u SAD-u, mreže optičkih kablova putem kojih se osvaruju internetske veze također su najbrže rasle u SAD-u i većina internetskih komunikacija i danas se odvija mrežama koje prelaze preko američkog teritorija. To pak otvara SAD-u velike mogućnosti nadzora i „prisluškivanja“ cjelokupnog svjetskog internetskog prometa i tim su se mogućnostima SAD počele intenzivno koristiti nakon terorističkih napada u rujnu 2001. godine. Taj se nadzor, osim za otkrivanje terorističkih prijetnji, lako može koristiti i u perfidnije svrhe, poput špijuniranja građana, ali i vlada drugih zemalja, uključujući ne samo američke suparnike, nego i saveznike.
Globalni sustav SWIFT razmjene informacija između banaka i drugih financijskih institucija osnovan je u Belgiji, ali su u njegovim upravljačkim tijelima brojni predstavnici američkih financijskih institucija, a glavni podatkovni centar SWIFT-a također je u SAD-u. Osim toga, glavnina međunarodnih financijskih transakcija odvija se u američkim dolarima, što znači da te transakcije prolaze kroz „dolarski klirinški sustav“ – složeni sustav obračuna koji je pod nadzorom američkih financijskih institucija. Slično kao i u slučaju internetskih mreža, središnja pozicija unutar globalnih financijskih mreža otvara SAD-u mogućnosti globalne kontrole financijskih transakcija. To se opet, osim za destabilizaciju krijumčarskih i terorističkih mreža, može koristiti i u malignije svrhe, kao što je arbitrarno isključivanje pojedinaca, ali i cijelih država, iz međunarodnih financijskih tokova, s destabilizirajućim učincima po gospodarstvo takvih, „nepoćudnih“ zemalja.
Industrija poluvodiča – glavnih gradivnih elemenata elektroničkih uređaja kao što su računala, mobilni telefoni i sl. – začeta je u kalifornijskoj Silicijskoj dolini, i to dobrim dijelom kako bi se zadovoljilo potražnju američke vojne industrije za elektroničkim komponentama koje se ugrađuju u složene sustave naoružanja i druge vojne opreme. Premda već krajem 1960-ih godina počinje izmještanje fizičke proizvodnje elektroničkih sklopova u Aziju, dizajn čipova i s tim povezana prava intelektualnog vlasništva ostali su do danas gotovo isključivo u rukama američkih tvrtki. Na poleđini iPhonea još uvijek piše: „Dizajnirano u Kaliforniji; proizvedeno u Kini.“ Kontrolom nad dizajnom složenih poluvodičkih elektroničkih elemenata, SAD drže u svojim rukama ključnu kariku lanaca opskrbe globalne elektroničke industrije. Problem koji se za SAD pritom pojavio jest taj da je glavni, i gotovo monopolistički, proizvođač naprednih elektroničkih sklopova tajvanski TSMC. Drugim riječima, druga ključna karika elektroničkih opskrbnih lanaca svega je stotinjak milja udaljena od teritorija najvećeg američkog globalnog konkurenta – Kine. Ta je činjenica, zajedno s činjenicom da TSMC opskrbljuje i kinesku elektroničku industriju, uzrok recentnih pritisaka SAD-a na Tajvan da pomogne povratku barem dijela fizičke proizvodnje čipova na američko tlo.
Mogućnosti i opasnosti veponizacije
U knjizi autori razmatraju niz studija slučajeva na kojima razrađuju glavnu tezu o mogućnostima i opasnostima veponizacije središnjeg položaja moćnih državnih aktera unutar globalnih mreža. U sklopu studija slučajeva posebna se pažnja poklanja: sukobu između Kine i SAD-a oko kineske telekomunikacijske kompanije Huawei koji je rezultirao izbacivanjem Huaweija s američkog (i još nekih zapadnih) tržišta; neugodnom položaju Tajvana i TSMC-a čiji poslovni interesi da surađuju i sa SAD-om i s Kinom i s elektroničkim tvrtkama iz cijelog svijeta sve više kolidiraju s pritiscima američke administracije na TSMC u vezi s dijeljenjem povjerljivih poslovnih podataka; izbacivanju Rusije iz globalnih financijskih tokova nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine; te američkim nastojanjima za uspostavljanje režima regulacije i nadzora nad blockchain tehnologijom i sustavima kriptovaluta. Premda su studije slučajeva također zanimljive, njihovo ću dublje razmatranje prepustiti potencijalnim čitateljima knjige, a ovdje ću još samo potcrtati zanimljivost i vrijednost Farrellovog i Newmanovog djela.
Ponovni dolazak na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa učinio je ovu knjigu posebno aktualnom za europske zemlje i ostale američke saveznike. Naime, ako su već i prije Trumpa SAD nastojale veponizirati svoj središnji položaj unutar globalnih mreža, kao što je u knjizi prikazano, za očekivati je da će se, s Trumpom ponovno na vlašću, takva nastojanja samo još pojačati. Stoga europske zemlje trebaju biti na stalnom oprezu, identificirajući „uska grla“ unutar mreža u koje su te zemlje već uvezane, jer bi se kontrolom takvih „uskih grla“ velike svjetske sile mogle koristiti kao sredstvima političke ucjene. Manje zemlje također moraju voditi računa o tome povećavaju li ili smanjuju njihove nove mrežne veze, koje su u globaliziranom svijetu nužne, ovisnost o već etabliranim i potencijalno opasnim središnjim mrežnim akterima, poput SAD-a ili Kine.
Primjerice, Benjamin Cook u svom nedavnom članku opisuje kako nabava borbenog zrakoplova F-35 može neku zemlju učiniti dugoročno ovisnom o hirovima američke dnevne politike. Cook povlači slikovitu analogiju između suvremenog zrakoplova i mobilnog telefona: i zrakoplov i pametni mobitel svoju punu funkcionalnost ostvaruju tek pretplatom kod nekog „operatera“. U slučaju zrakoplova, „operater“ je zapravo država od koje se zrakoplov nabavlja. Ona je, naime ta koja osigurava održavanje i rezervne dijelove, ali što je još važnije, i ažuriranja softvera za upravljanje zrakoplovom i njegovim borbenim sustavima, kao i pristup obavještajnim podacima i mrežama na kojima se zasniva učinkovito funkcioniranje zrakoplova. Ako zemlja-naručitelj padne u nemilost države-operatera, može joj se dogoditi da, usprkos posjedovanju zračne flote, ta flota ostane bez softvera, podataka i ostalih dijelova koji su nužno potrebni za njezino funkcioniranje. Stoga nabava borbenih zrakoplova od potencijalno nepouzdanih partnera može predstavljati znatan sigurnosni rizik.
Primjeri poput rizika od nabave borbenih zrakoplova dodatno ilustriraju važnost razmatranja Farrella i Newmana za donositelje odluka u obavještajnim, sigurnosnim, obrambenim i političkim sustavima dojučerašnjih bliskih saveznika. Zahlađenje odnosa među saveznicima donosi mnoštvo problema, od kojih su neki u javnosti vidljiviji, poput dodatnih carina ili potrebe za većim ulaganjima u vlastitu obranu, a drugi, poput povećanih opasnosti od mrežne špijunaže ili pak isključivanja iz globalnih mreža, manje vidljivi. Vrijednost je ove knjige što upozorava na skrivenije potencijalne zamke koje mogu biti prepreke manjim zemljama u njihovim nastojanjima da izbjegnu ili barem ublaže dominaciju velikih svjetskih sila.
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
