Eurobarometar: europski adolescenti pred ekranima vikendom provedu u prosjeku 6 sati
Europska komisija objavila nalaze Flash Eurobarometra 579 o tome koliko vremena adolescenti troše na digitalne aktivnost, tj. koliko vremena provode pred ekranima te koliko koriste društvene medije. Istraživanje je provedeno u travnju 2026. godine na uzorku adolescenata u svim članicama EU, uz paralelno anketiranje njihovih roditelja. Rezultati istraživanja dostupni su na poveznici: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3686.
Gotovo pet sati radnim danom i šest sati vikendom pred ekranima
Prema procjenama anketiranih adolescenata oni radnim danom u prosjeku pred ekranima provedu 4,5 sati, dok vikendom pred ekranima provedu u prosjeku 6,1 sati. Više od 40 % njih smatra da pred ekranom provodi previše vremena. Oni koji su se društvenim medijima počeli koristiti prije desete godine života vikendom pred ekranom provedu prosječno 7,5 sati, u odnosu na 5,7 sati kod onih koji su društvenim medijima počeli koristiti nakon između četrnaeste i osamnaeste godine.
Grafikon 1. vrijeme provedeno pred ekranima – procjena adolescenata
Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3686
Društveni mediji pozitivno utječu na mentalno blagostanje mladih?
Na razini EU 48 % anketiranih adolescenata navodi da društveni mediji pozitivno utječu na njihovo mentalno blagostanje, a glavni motivi za njihovo korištenje su zabava (57 %) i kontakt s prijateljima ili obitelji (53 %) te praćenje influensera (40%). Istovremeno, gotovo svaki treći adolescent navodi da se zbog njih osjeća pod stresom, tužno ili socijalno isključenim. Utvrđeni su i dodatni faktori u vezi društvenih medija koji mogu utjecati na mentalno blagostanje, uključujući uspoređivanje sebe s drugima (45%) i strah od propuštanja (41%).
Grafikon 2. Razlozi korištenja društvenih medija
Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3686
Istraživanje pokazuje da postoji strukturni generacijski jaz između adolescenata i njihovih roditelja s obzirom na stavove o utjecaja „ekrana“ i društvenih medija, tj. digitalnih aktivnosti djece, koji je dosljedan kroz sve zemlje EU.
Naime, adolescenti imaju znatno pozitivniji stav od roditelja glede njihovog utjecaja. Primjerice, više je nego dvostruko vjerojatnije da će društvene medije ocijeniti pozitivno u odnosu na roditelje (48 % naspram 21 %). Roditelje pri tome više brinu opasnosti koje dolaze izvana, npr. štetan sadržaj (72 %) i kontakt s nepoznatim osobama (61 %) nego posljedice koje digitalne aktivnosti ostavljaju na samu djecu, poput utjecaja na san (54 %) ili utjecaja na školski uspjeh (51 %).
Roditelji u Grčkoj (66 %), Portugalu (62 %), Češkoj (59 %) i Poljskoj (62 %), najkritičniji su prema digitalnim aktivnostima djece.
„Umorne oči“, teškoće s koncentracijom i problemi sa spavanjem
Da stavovi roditelja nisu u potpunosti neutemeljeni ukazuju podaci o povezanosti količine vremena koje adolescenti provode upražnjavajući digitalne aktivnosti vikendom i odabranih simptoma mentalnog / fizičkog zdravlja. Rezultati ukazuju da što više vremena adolescent provede pred ekranom vikendom, to su izraženijih pojedini simptomi poput umora, teškoće s koncentracijom, problema sa spavanjem i sl.
Tablica 1. Pokazatelji poteškoća prema vremenu provedenom pred ekranom vikendom
| Vrijeme pred ekranom vikendom | Umorne oči | Umor / preopterećenost | Teškoće s koncentracijom | Problemi sa spavanjem | Korištenje supstanci |
| Manje od 2 sata | 17 % | 19 % | 18 % | 18 % | 12 % |
| 2 – 4 sata | 24 % | 21 % | 24 % | 20 % | 9 % |
| 4 – 6 sati | 30 % | 29 % | 27 % | 25 % | 10 % |
| 6 – 8 sati | 37 % | 37 % | 37 % | 33 % | 15 % |
| 8 – 10 sati | 43 % | 42 % | 42 % | 40 % | 17 % |
| 10 – 12 sati | 46 % | 46 % | 43 % | 41 % | 20 % |
| 12 sati i više | 46 % | 46 % | 45 % | 44 % | 23 % |
Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3686
Kod prva četiri pokazatelja u tablici, razlika između adolescenata koji su najmanje i najviše izloženi ekranima je gotovo trostruka. „Umorne oči“, primjerice, prijavljuje 17 % onih koji pred ekranom vikendom provode manje od dva sata, a čak 46 % onih koji provode dvanaest ili više sati. Slično vrijedi i za umor, teškoće s koncentracijom i probleme sa spavanjem.
Slična je slika i kad se promatra isključivo vrijeme provedeno na društvenim medijima tijekom radnog, školskog dana, neovisno o ostatku vremena pred ekranom. Kod adolescenata koji na društvenim medijima provode manje od sat vremena dnevno, otprilike jedan od četiri do jedan od tri prijavljuje teškoće sa spavanjem, koncentracijom, uspoređivanjem s drugima ili stresom. Kod onih koji na društvenim mrežama provode pet ili više sati dnevno, ti udjeli rastu na gotovo polovicu populacije u slučaju teškoća sa spavanjem (48 %), koncentracije (47 %) i uspoređivanje s drugima (52 %), dok stres i tjeskoba rastu na 39 %.
Tablica 2. Pokazatelji poteškoća prema vremenu provedenom na društvenim medijima radnim danom
| Vrijeme na društvenim mrežama dnevno | Problemi sa spavanjem | Teškoće s koncentracijom | Uspoređivanje s drugima | Stres ili tjeskoba |
| Manje od 1 sata | 28 % | 30 % | 36 % | 25 % |
| 1 – 3 sata | 37 % | 40 % | 44 % | 34 % |
| 3 – 5 sati | 42 % | 45 % | 49 % | 35 % |
| 5 sati i više | 48 % | 47 % | 52 % | 39 % |
Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3686
Ovdje treba napomenuti da navedene podatke treba tumačiti isključivo kao korelaciju, a ne kao dokaz izravne uzročne veze između vremena koje adolescenti provode upražnjavajući digitalne aktivnosti i prijavljenih ishoda.
Hrvatski adolescenti manje vremena provode pred ekranima
Hrvatski podaci pokazuju da naši adolescenti prema vlastitim procjenama u digitalnim aktivnostima provode manje vremena nego većina njihovih vršnjaka u Europi. Hrvatski adolescenti izjavljuju da vikendom pred ekranima provedu prosječno 5,3 sata, što je gotovo sat manje od prosjeka EU-a (6,1 sat) i smješta Hrvatsku u donju trećinu poretka 27 država članica. Iznad Hrvatske po broju sati nalaze se 22 od 27 zemalja, dok manje vremena pred ekranom vikendom u prosjeku provode jedino adolescenti u Sloveniji, Malti, Luksemburgu i Cipru.
Grafikon 3: vrijeme provedeno pred ekranima po zemljama
Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3686
Manje vremena provedenog pred ekranom prati i znatno povoljnija percepcija utjecaja digitalnih aktivnosti na život adolescenata. Znatno veći broj (42%) adolescenata u Hrvatskoj izjavljuje da „ekrani“ imaju pozitivan utjecaj na njihov život od EU prosjeka (22%).
Grafikon 4: Procjena utjecaja vremena provedenog pred ekranom
Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3686
Ista slika ponavlja se i kod procjene utjecaja društvenim medija na mentalnu dobrobit. Među hrvatskim adolescentima koji koriste društvene medije, njih 48 % ocjenjuje njihov utjecaj pozitivnim, naspram 23 % na razini EU-a. Dakle, hrvatski adolescenti ne samo da navode da manje vremena provode pred ekranima te da manje vremena provedu konzumirajući društvene medije od njihovih europskih vršnjaka, već i znatno povoljnije ocjenjuju njihov utjecaj na vlastiti život i mentalno stanje.
Grafikon 5: Procjena utjecaja vremena provedenog u korištenju društvenih medija
Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3686
