Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena vijestima, a informiraju se posredstvom društvenih mreža
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena praćenju vijesti, a veliki broj njih informacije o političkim i društvenim zbivanjima dobiva s društvenih mreža. Zapravo, mladi Hrvati su po broju minuta koje dnevno troše na informiranje na začelju europskih zemalja, dok su po broju onih koji koriste društvene mreže u svrhu informiranja…
Glas iz dijaspore: zadovoljstvo roditelja-iseljenika hrvatskom nastavom u inozemstvu
Nakon velikog vala iseljavanja iz Hrvatske u zemlje Europske unije između 2009. i 2013., u kojem su obitelji s djecom činile značajan udio, pitanje očuvanja hrvatskog jezika i kulture u dijaspori ponovno se aktualiziralo. Upravo s tim ciljem Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske provodi program Hrvatske nastave u…
Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)
Transformacija statističkih metoda u društvenim znanostima predstavlja jednu od najznačajnijih metodoloških revolucija u akademskom istraživanju tijekom posljednjih 175 godina. Počevši s rudimentarnom deskriptivnom statistikom i jednostavnim anketama iz sredine devetnaestog stoljeća, područje je evolviralo kroz jasno razgraničene razvojne faze, dosegnuvši današnje sofisticirane računalne analize koje pokreće umjetna inteligencija i veliki…
Sa zapadom i u dobru i u zlu? Geopolitičke orijentacije hrvatskih građana
„Tu pripadamo“ – bilo je to ljeto 2011. godine kad je ovaj slogan počeo odjekivati u sklopu kampanje hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. U samo dvije riječi, taj slogan dobro opisuje geopolitička stremljenja Hrvatske i njihovu pozadinu od osamostaljenja naovamo. Jak poriv “povratku na Zapad“ u Hrvatskoj se javio kao i…
Obrazovni sustav i Luhmannova sociologija obrazovanja
Sustav obrazovanja kakav danas poznajemo oblikovan je u prevratima kasnog 18. stoljeća. Francuska revolucija “otrgnula” je školu iz ruku obitelji i Crkve i stavila je u službu Republike. U tom se okviru obrazovanje shvaćalo kao usmjeravanje prirodne žeđi za znanjem prema potrebama nove, nacionalne zajednice. Npr. Napoleon, iako se ponekad…
Brakovi u Hrvatskoj. Tko se za koga udaje, tko se s kime ženi?
Iako se od početka milenija povećava broj onih koji smatraju da je brak zastarjela institucija, prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti u 2017. godini, klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek je bilo dominantno,…
Mladi u Hrvatskoj pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti i vrijednosti solidarnosti te vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture
Generalno gledajući, prema istraživanju Eurobarometar – istraživanje mladih 2024., mladi u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama EU, najviše pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti. Zaštita ljudskih prava, demokracije i mira te sloboda govora i mišljenja one su vrijednosti koje najveći broj mladih Hrvata i Europljana u ovom istraživanju izdvaja kao…
Domovinski rat: kolektivni napor koji je pomaknuo skretnicu povijesne putanje i snažno vrelo nacionalnog ponosa
Obično treba proći vremena kako bi se na pravi način sagledala i razumjela vrijednost nekog individualnog ili kolektivnog čina. Tek nakon što se preciznije promotre i bolje razumiju sve okolnosti u kojima se dogodio, nakon što splasne napetost i euforija uključenosti, nakon što se raščiste naslage koje zamućuju neposrednu perspektivu,…
Neki sociološki aspekti narodoznanstva Antuna Radića
O Antunu Radiću i njegovom djelu u proteklih stotinu i više godina od njegove smrti pisali su enciklopedisti, etnolozi, povjesničari, politolozi, sociolozi, publicisti i mnogi drugi. Pisati, dakle, o Antunu Radiću, onako referatski, bez studijskog pristupa s novim spoznajama, u kratkoj formi kakvu njeguje sociologija.hr, u velikoj mjeri moglo bi…
Tradicija analitičke sociologije i njena paradigmatska vrijednost za sociologiju
Kad sam u članku o multiparadigmatičnosti ustvrdio da sociologiji nedostaje zajednički epistemološki orijentir, kolega Pranić uzvratio je da je moj prijedlog—analitička sociologija (AS)—puki „formalizam“ udaljen od društvene zbilje. Ta replika zapravo potvrđuje problem na koji sam htio ukazati: razmjerno čestu zbrku oko toga što je teorija, a što paradigma. U…