O mladima smo na sociologija.hr već pisali. U članku “Mladi u Hrvatskoj pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti i vrijednosti solidarnosti te vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture” predstavili smo podatke Eurobarometra o mladima iz 2024. godine. Pokazali smo da mladi u Hrvatskoj, kao i njihovi vršnjaci u drugim članicama EU, najviše cijene ljudska prava, demokraciju i mir te slobodu govora, ali i da im je poštivanje nacionalnog identiteta i kulture važnije nego mladima u većini drugih članica EU.
Mladi su u zadnje vrijeme u središtu pozornosti javnosti. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu nedavno je objavio nove rezultate istraživanja o hrvatskoj mladeži, a u Francuskoj su posljednjih tjedana upravo srednjoškolci neki od glavnih aktera prosvjeda koji su se proširili zemljom. Ista je situacija i u Grčkoj. To nas je potaknulo da se zapitamo koliko se hrvatska mladež razlikuje u odnosu na mladež iz drugih europskih zemalja s obzirom na zainteresiranost za politiku. Odgovor smo potražili u podacima International Social Survey Programme (ISSP) istraživanja, modul „Digitalna društva” iz 2024. godine, u kojem je postavljeno i pitanje: „Koliko ste Vi osobno zainteresirani za politiku?”
Ispitanici su odgovarali na ljestvici od pet stupnjeva. Za potrebe analize odgovore smo kodirali tako da 1 znači „uopće me ne zanima”, a 5 „jako me zanima”, pa viši prosjek označava veći interes za politiku. Analizirali smo ispitanike u dobi od 16 do 28 godina. U analizu smo uključili 18 europskih zemalja obuhvaćenih ovim istraživačkim projektom[1].
Prosječan interes za politiku među mladima u Hrvatskoj, na skali od jedan do pet, iznosi 2,19. Time je Hrvatska na 17. mjestu među 18 europskih zemalja. Manji interes iskazuju samo mladi u Italiji (2,17), dok je Mađarska (2,19) izjednačena s Hrvatskom. Prosjek europskih zemalja iznosi 2,65. Za politiku su mladi najviše zainteresirani u Njemačkoj (3,20), Grčkoj (3,03), Slovačkoj (2,93), Finskoj (2,92) i Danskoj (2,91). Iznad europskog prosjeka su i mladi u Francuskoj (2,81).
Interes za politiku osoba starih između 16 i 28 godina u pojedinim europskim zemljama
Dakle, mladi u Hrvatskoj pripadaju skupini mladih iz zemalja u kojima je interes mladih za politiku najmanji, a u kojoj su, uz Italiju i Nizozemsku, uglavnom postsocijalističke zemlje srednje i istočne Europe.
Pritom je zanimljivo da većina mladih, prema spomenutom Eurobarometru, u Hrvatskoj pristaje uz univerzalne demokratske vrijednosti. Drugim riječima, hrvatskoj mladeži demokracija je važna, ali politika ih ne zanima.
[1]Austrija, Češka, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Island, Italija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Švicarska. Projekt u Hrvatskoj realizira Institut za društvena istraživanja iz Zagreba, a nositelj projekta je dr. sc. Branko Ančić. Od 1. 1. 2024. projekt je financiran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti putem fonda NextGeneration EU Europske komisije.
