Broj Hrvata u SAD: između procjena i popisnih podataka

Koliko Hrvata danas živi u Americi? Često se u javnosti čuje kako u Sjedinjenim Američkim Državama danas živi između 1,2 i 1,5 milijuna stanovnika hrvatskog podrijetla, ili u nešto blažoj varijanti, potomaka iseljenih Hrvata. Približavanjem ovogodišnjega Svjetskog nogometnog prvenstva u Sjevernoj Americi, a koje će se većim dijelom, s udjelom od 75 % svih utakmica, održati u SAD-u, ponovno će se u javnosti aktualizirati pitanje o broju stanovnika hrvatskog podrijetla u toj državi. Budući da se podatak o više od milijun osoba hrvatskog podrijetla ne zasniva na službenim podatcima već najčešće na nepouzdanim procjenama, nužno se pozvati na podatke Američkog ureda za popis stanovništva (United States Census Bureau).

Broj stanovnika hrvatskog podrijetla u SAD prema popisima stanovništva

U popisu stanovništva 1980. stanovnici SAD-a prvi puta mogli su navesti svoje etničko podrijetlo, a za hrvatsko podrijetlo tada se izjasnilo 252 970 osoba od kojih se 107 855 ili 42,6 % opredijelilo samo za hrvatsko podrijetlo, a preostalih 57,4 %, uz hrvatsko, još i za neko drugo podrijetlo. Zanimljivo je da se 1980. u SAD-u čak 360 174 stanovnika izjasnilo da imaju jugoslavensko podrijetlo, a od toga broja, 199 884 osoba nije navelo niti jedno drugo podrijetlo. Zasigurno je među njima bio i stanovit broj osoba hrvatskog podrijetla, kao što ih je bilo i među 70 124 stanovnika koji su te 1980. naveli da su samo slavenskog podrijetla, a kojih je ukupno tj. s onima koji su naveli još neko podrijetlo, bilo 172 696.

Idući popis 1990., pokazao je znatno veći broj stanovnika hrvatskog podrijetla jer se na taj način izjasnilo 544 270 popisanih osoba. Od toga broja, njih 75,2 % (409,5 tisuća) hrvatsko podrijetlo navelo je na prvom mjestu, a ostalih 24,8 % (134,8 tisuća) stavilo je hrvatsko podrijetlo na drugo mjesto. U popisu 2000. dolazi do naglog pada broja stanovnika hrvatskog podrijetla na svega 374 241 ili za 31,2 % manje u odnosu na 1990. Taj pad je teško objašnjiv budući da je u istom razdoblju npr. broj stanovnika slovenskog podrijetla povećan 42 %, srpskog podrijetla 20,2 %, jugoslavenskog podrijetla 27,4 %, a slavenskog podrijetla čak 65,3 %.

Popis 2010. nije prikupljao podatke o podrijetlu stanovnika, a 2020. po prvi puta pitanje o podrijetlu nije postavljeno zasebno, već je bilo vezano uz pitanje na koje se izjašnjavalo o rasnoj pripadnosti. Svaka osoba je uz svoju rasu, bijelu, crnu tj. afroameričku itd., kako ih definira američki popis stanovništva, mogla navesti i svoje etničko podrijetlo. Tako je u rezultatima tog popisa objavljeno da je 448 479 stanovnika SAD-a bilo bijele rase te hrvatskog i još nekog drugog podrijetla. Od toga broja, 140 574 (31,3 %) osoba prikazano je da su samo hrvatskog podrijetla te da pripadaju bijeloj rasi, a ostalih 68,7 % navelo je uz hrvatsko, još neko podrijetlo. Bez obzira na vjerodostojnost podatka iz 2000., proizlazi da broj osoba hrvatskog podrijetla od 1980. nadalje, nikada nije bio viši od 600 tisuća što je dvostruko manje od broja koji se najčešće  navodi. Ako ćemo se i nadalje pozivati na više od milijun potomaka hrvatskih iseljenika, od kojih mnogi imaju nekog hrvatskog pretka tek u trećem, četvrtom ili nekom daljnjem koljenu, trebali bi biti dosljedni i na primjeru Hrvatske. Naime, za broj pripadnika pojedine etničke manjine u Hrvatskoj, najčešće prikazujemo njihov službeni broj iz popisa stanovništva, premda je i među pripadnicima ostalih naroda znatan broj osoba koje imaju i neko drugo podrijetlo (npr. njemačko, talijansko, češko, mađarsko itd.), ali to se gotovo nigdje ne navodi.

Najveći broj stanovnika SAD hrvatskog podrijetla živi u Kaliforniji i Pennsylvaniji

Sagledavajući broj stanovnika, po saveznim državama SAD-a, koji su se 2020. izjasnili da su samo hrvatskog ili uz to, i još nekog drugog podrijetla, proizlazi da ih je najviše živjelo u Kaliforniji (55 949 stanovnika) i Pennsylvaniji (45 145). Nakon toga slijede Illinois (42 813) gdje su imali i najveći relativni udio u ukupnom stanovništvu od 0,5 % te Ohio (36 602) i New York (25 955), dok ih je najmanje popisano u Vermontu (460) i Južnoj Dakoti (386).

Slika 1. Broj stanovnika SAD hrvatskog podrijetla po saveznim državama

Od ukupno 3144 američka okruga, najviše stanovnika hrvatskog podrijetla živjelo je u okrugu Cook (savezna država Illinois) sa sjedištem u Chicagu, gdje ih je popisano 19 187, a činili su 0,7 % ukupnog stanovništva tog okruga. Na drugom mjestu je okrug Allegheny u Pennsylvaniji (16 531 stanovnika hrvatskog podrijetla; 1,6 % ukupnog stanovništva okruga) sa sjedištem u Pittsburghu, dok nakon toga slijedi okrug Los Angeles s 14 338 osoba hrvatskog podrijetla, a u kojem se nalazi i često spominjani grad San Pedro u koji su prvi Hrvati počeli doseljavati prije 150-ak godina. U svim ostalim okruzima živjelo je po manje od deset tisuća osoba hrvatskog podrijetla, a za istaknuti je i podatak od samo 2963 stanovnika hrvatskog podrijetla u okrugu New York te kako je u okrugu St. Louis (savezna država Missouri) za koji se često navodi da ondje živi više desetaka tisuća Hrvata, 2020. popisano tek 3515 osoba hrvatskog podrijetla. Najveći udio u ukupnom stanovništvu, stanovnici hrvatskog podrijetla činili su s 2,8 % u okrugu Lake pored Clevelanda (savezna država Ohio), a nakon toga u pensilvanijskom okrugu Beaver (2,3 %) u neposrednoj blizini Pittsburgha. Naposljetku, u okruzima gdje će hrvatska nogometna reprezentacija odigrati utakmice u svojoj skupini, tj. u teksaškom okrugu Tarrant kojem pripada grad Arlington (utakmica s Engleskom na Dallas stadionu), 2020. popisano je 1313 stanovnika hrvatskog podrijetla, a u okrugu Philadelphia (utakmica s Ganom) popisano je njih 1131.

Usporedba broja stanovnika hrvatskog podrijetla između 1980. i 2020. pokazuje da je njihov broj povećan za 195 509 osoba odnosno 77,3 %. Analiza promjene njihovog broja između te dvije godine pokazuje znatne razlike po saveznim državama. Broj stanovnika hrvatskog podrijetla smanjen je u tri savezne države; Pennsylvaniji za 15,9 %, Zapadnoj Virdžiniji 6,1 % te Ohiju 5,8 %. S druge strane po relativnom porastu prednjači Sjeverna Karolina gdje je broj stanovnika hrvatskog podrijetla povećan čak 1386,5 % jer je 1980. takvih osoba bilo 466, a 2020. na taj se način izjasnilo 6927 stanovnika. Slijede Georgia s porastom od 756,4 %, Mississippi sa 674,7 %, Utah gdje je porast iznosio 630,2 % dok je u Južnoj Karolini njihov broj u četrdeset godina povećan 603,2 %. Od ostalih saveznih država vrijedno je spomenuti one gdje je 2020. živjelo više od dvadeset tisuća stanovnika hrvatskog podrijetla. Tako je u Kaliforniji njihov porast iznosio 300,8 %, u Illinoisu im je broj povećan 8,6 %, a u saveznoj državi New York 188,3 %.

Naslovna ilustracija generirana je umjetnom inteligencijom uz pomoć ChatGPT-a (OpenAI).