Obrazovni sustav i Luhmannova sociologija obrazovanja
Sustav obrazovanja kakav danas poznajemo oblikovan je u prevratima kasnog 18. stoljeća. Francuska revolucija “otrgnula” je školu iz ruku obitelji i Crkve i stavila je u službu Republike. U tom se okviru obrazovanje shvaćalo kao usmjeravanje prirodne žeđi za znanjem prema potrebama nove, nacionalne zajednice. Npr. Napoleon, iako se ponekad…
Domovinski rat: kolektivni napor koji je pomaknuo skretnicu povijesne putanje i snažno vrelo nacionalnog ponosa
Obično treba proći vremena kako bi se na pravi način sagledala i razumjela vrijednost nekog individualnog ili kolektivnog čina. Tek nakon što se preciznije promotre i bolje razumiju sve okolnosti u kojima se dogodio, nakon što splasne napetost i euforija uključenosti, nakon što se raščiste naslage koje zamućuju neposrednu perspektivu,…
Tradicija analitičke sociologije i njena paradigmatska vrijednost za sociologiju
Kad sam u članku o multiparadigmatičnosti ustvrdio da sociologiji nedostaje zajednički epistemološki orijentir, kolega Pranić uzvratio je da je moj prijedlog—analitička sociologija (AS)—puki „formalizam“ udaljen od društvene zbilje. Ta replika zapravo potvrđuje problem na koji sam htio ukazati: razmjerno čestu zbrku oko toga što je teorija, a što paradigma. U…
Max Weber o sociologiji umjetnosti i glazbe
Izvori za koncept sociologije umjetnosti u cjelini, uključujući sociologiju glazbe, u djelima Maxa Webera su njegovi metodološki spisi (eseji), objavljeni u Hrvatskoj kao Metodologija društvenih nauka, (Globus, Zagreb, 1986.) kao izbor, prijevod i predgovor profesora Ante Marušića, a posebno njegov rad „Die rationalen und soziologischen Grundlagen de Musik“ (Racionalne i…
Gdje je nestao čovjek (u sociologiji)?
Premda se temeljna pitanja jedne etablirane znanstvene discipline kao što je sociologija ponekad čine „prežvakanima“, ipak može biti zanimljivo i inspirativno vratiti se tim pitanjima. Jednom od njih – odnosu između agensnosti (agency) i strukture – vratio sam se nedavno pišući kao (ko)autor na temu mikropoduzetništva u organskoj poljoprivredi (Božić,…
Završni osvrt na 10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva
Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva posvećen zdravlju, starenju i useljavanju, kao dominantnim dimenzijama društvene transformacije obuhvatio je ukupno 87 izlaganja. Od ukupnog broja autorstva tih priloga, 89 autora je bilo sa znanstvenih instituta, 95 sa fakulteta i 4 iz sektora civilnog društva. Osim prethodno spomenutih tema, o procesima društvenih…
10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: rasprave o tektonskim društvenim promjenama
Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva otvoren je jučer 16.5. u školi Narodnog zdravlja Andrija Štampar. Prema uvodnim riječima Marka Mustapića, predsjednika Hrvatskog sociološkog društva, riječ je o svojevrsnom povratku u Zagreb nakon šest godina izbivanja. Uistinu, u manje od 6 godina u hrvatskom društvu dogodile su se promjene koje…
Društvene znanosti bez znanstvenika? AI i ulazak u novu eru društvenih znanosti
Počevši s Hovlandom, Schrammom, Katzom, teorijom hipodermičke igle pa preko Lazarsfeldove teorije dvostupanjskog djelovanja komunikacije, komunikacijske znanosti razvijale su se prvenstveno kako bi pokušale odgovoriti na pitanja kako mediji utječu na ljude te kako ljudi razumiju medijske poruke. Tek nakon toga širile su svoj problemski spektar na sve ono što…
Analitička sociologija kao korak ka profesionalizaciji? Između teorijskog formalizma i aktivizma
U članku Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered? dr. sc. Erik Brezovec otvorio je veći broj važnih i za sociologiju relevantnih tema poput pitanja o poteškoćama paradigmi, dihotomiji i između profesionalne i javne sociologije te potencijalnog rješenja u vidu analitičke sociologije. U skiciranju vlastitih razmišljanja o ovim temama krenut ću…
Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?
Pedeset godina nakon što je George Ritzer definirao sociologiju kao multiparadigmatsku znanost, to određenje i dalje se gotovo zdravorazumski prihvaća (npr. vidi Day, 2025). Prema Ritzeru, multiparadigmatičnost označava koegzistenciju više temeljnih teorijskih perspektiva unutar discipline, koje nerijetko nemaju zajednički epistemološki okvir niti teže integraciji. Ta raznolikost, kako je sugerirano, prikazana…