Roditeljstvo na čekanju: prostorna difuzija odgode rađanja u Hrvatskoj
Posljednjih desetljeća obrasci roditeljstva u razvijenim društvima prošli su transformaciju od nekadašnje norme ranijeg i višebrojnog do kasnijeg i rjeđeg roditeljstva. Takav zaokret ne predstavlja tek promjenu osobnih preferencija na razini pojedinca ili para, već označava duboku društvenu i demografsku promjenu s dugoročnim posljedicama. Fenomen odgode rađanja prema sve kasnijoj…
Moguće veze između individualnog djelovanja i društvene strukture: prehrambene navike Hrvata i useljavanje iz azijskih zemalja
Gotovo pa paradoks! U vremenu u kojem etički konzumerizam odavano nije isključivo alternativni potrošački stil, nešto što je svojstveno samo socijalno ili ekološki ekstremno senzibilnim potrošačima, već gotovo da je potrošačka norma koju podržavaju brojni potrošači, i u vremenu high-tech kuhinja s indukcijskim pločama, pametnim hladnjacima, ugradbenim multifunkcionalnim pećnicama i…
Gdje je nestao čovjek (u sociologiji)?
Premda se temeljna pitanja jedne etablirane znanstvene discipline kao što je sociologija ponekad čine „prežvakanima“, ipak može biti zanimljivo i inspirativno vratiti se tim pitanjima. Jednom od njih – odnosu između agensnosti (agency) i strukture – vratio sam se nedavno pišući kao (ko)autor na temu mikropoduzetništva u organskoj poljoprivredi (Božić,…
Velika zabluda o velikoj zamjeni
Migracije su društvena činjenica u durkheimovskom[1] smislu; one postoje oduvijek i postojat će dovijeka. Od prapovijesnih vremena – u kojima se migriralo isključivo u potrazi za hranom i boljim klimatskim uvjetima do danas – uzroci i obrasci migracija su se značajno promijenili. Motivi za migracije danas su raznovrsni, migracijski procesi…
Završni osvrt na 10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva
Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva posvećen zdravlju, starenju i useljavanju, kao dominantnim dimenzijama društvene transformacije obuhvatio je ukupno 87 izlaganja. Od ukupnog broja autorstva tih priloga, 89 autora je bilo sa znanstvenih instituta, 95 sa fakulteta i 4 iz sektora civilnog društva. Osim prethodno spomenutih tema, o procesima društvenih…
Postojanost veza između društvenog porijekla i društvenih nejednakosti u Hrvatskoj
U drugoj polovici prošlog desetljeća problematika društvenih nejednakosti bila je vruća društveno-znanstvena roba. Na valu svjetske popularnosti, prije svega potaknute knjigom T. Pikettya, Kapital u 21. stoljeću, hrvatski sociolozi, ekonomisti i politolozi prihvatili su se ove teme. Provodila su se istraživanja, analizirali podaci, organizirale konferencije i tribine. Sve u svemu,…