U izražavanju političkih stavova na internetu Hrvati su među najglasnijima u Europi
Hrvatski građani vole na Internetu raspravljati o politici! Ono što često može čuti od strane korisnika društvenih mreža, da je hrvatsko digitalno svemrežje prilično zasićeno političkim temama, diskusijama i „prepucavanjima“, očito nije samo dojam. Naime, podaci ISSP istraživanja iz 2024. godine pokazuju da su Hrvati, uz Slovake i Grke na samom europskom vrhu po učestalosti iskazivanja svojih političkih stavova na Internetu[1].
Prema podacima ovog istraživanja, 15,5% hrvatskih građana barem nekoliko puta mjesečno iznose svoje političke stavove na internetu. Bez obzira analiziraju li se svi korisnici interneta ili samo oni koji internet koriste intenzivno Hrvatska se nalazi na drugome mjestu od 18 analiziranih europskih zemalja, odmah iza Slovačke. Među svim korisnicima interneta u Hrvatskoj udio onih koji barem nekoliko puta mjesečno iznose političke stavove iznosi 16,7 %, a među intenzivnim korisnicima 15,5 %. Prosjek 18 analiziranih zemalja u obje skupine iznosi oko 10,5 %, pa je taj udio u Hrvatskoj približno upola veći od europskog prosjeka. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Litva, Nizozemska i Austrija, gdje se politički na internetu redovito izražava tek 5 do 7 % korisnika.
Grafikon 1. % građana koji barem nekoliko puta mjesečno iznose svoje političke stavove na Internetu
Vrlo je slična situacija ako se promatraju oni koji političke stavove na internetu iznose barem jednom tjedno, odnosno svaki dan ili nekoliko puta tjedno. Tada je Hrvatska među svim korisnicima interneta na trećem mjestu, sa 6,4 %, iza Grčke (7,8 %) i Slovačke (7,3 %). Među intenzivnim korisnicima interneta taj udio iznosi 6 %, što je peto mjesto, iza Slovačke, Grčke, Poljske i Mađarske. U oba slučaja Hrvatska je znatno iznad prosjeka 18 analiziranih zemalja. Prema tome, po učestalosti izražavanja političkog mišljenja na internetu vrh ljestvice zauzimaju srednjoeuropske i južnoeuropske zemlje, dok su nordijske i zapadnoeuropske zemlje uglavnom ispod prosjeka. Jedina je iznimka Švedska.
Grafikon 2. % građana koji barem nekoliko puta tjedno iznose svoje političke stavove na Internetu
Kada bi ovi podaci indicirali stvarni politički angažman mogli bi zaključiti da su Hrvati politički aktivni kao malo koji narod u Europi. Međutim, situacija je stubokom različita ukoliko se odmaknemo od područja verbalne ekspresije na društvenim mrežama i premjestimo u zonu političkog djelovanja u „offline životu“. Na to ukazuju podaci drugog velikog međunarodnog istraživačkog projekta koji se provodi u Hrvatskoj – Europskog istraživanja vrijednosti (ESS)[2]. Prema podacima zadnjeg vala ovog istraživanja iz 2024. proizlazi da je Hrvatska s obzirom na intenzitet pojedinih formi političkog djelovanja njenih građana pri samom europskom dnu. Od 16 zemalja koje su obuhvaćene i ISSP i ESS istraživanjem, Hrvatska je ispod prosjeka na svim analiziranim pokazateljima političke aktivnosti građana. Najmanje zaostaje u izlaznosti na izbore, dok je u svim ostalim slučajevima zaostatak puno veći. Primjerice, u periodu od godinu dana prije provođenja ESS istraživanja peticiju je potpisalo 10,7 % građana Hrvatske, dok je prosjek analiziranih europskih zemalja 22,3 %. Određene proizvode bojkotiralo je 8,1 % Hrvata u odnosu na 23,3% analiziranog europskog uzorka. Političaru ili državnom dužnosniku obratilo se 7,3 % građana Hrvatske i 13,6% građana svih analiziranih europskih zemalja. U rad političke stranke ili neke druge interesne skupine, prema Europskom društvenom istraživanju uključeno je tek 1,7 % građana Hrvatske što je uz Grčku, najniži udio među analiziranim zemljama.
Kad se sve navedene forme političkog djelovanja građana promotre zajedno, slika je još jasnija. U barem jednom od njih (peticija, bojkot, kontakt s političarom, rad u stranci ili neke forme interesne sukupine) u posljednjih godinu dana sudjelovao je tek svaki peti građanin Hrvatske (19,8 %). Prosjek 16 zemalja iznosi 40,4 %, a u Islandu, Finskoj i Švedskoj sudjeluju dvije trećine građana. Manje politički aktivni od Hrvata izvan interneta su samo Talijani (19,1 %) i Mađari (13,5 %).
Raskorak između online i offline političkog djelovanja u Hrvatskoj najveći je među svim analiziranim zemljama: po izražavanju političkih stavova na internetu Hrvatska je druga, a po sudjelovanju izvan njega četrnaesta. Sličan obrazac, ali manje izražen, uočljiv je i u Grčkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Nordijske zemlje, Nizozemska i Švicarska pokazuju suprotan obrazac: njihovi su građani izvan interneta politički vrlo aktivni, a na internetu prosječni ili suzdržani. Očito politički glas koji se čuje na društvenim mrežama u Hrvatskoj nema nikakve veze s političkim djelovanjem[3].
Naslovna ilustracija generirana je umjetnom inteligencijom uz pomoć ChatGPT-a (OpenAI).
[1] Za potrebe ove analize obuhvaćene su sljedeće zemlje: Austrija, Češka, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Island, Italija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Švicarska. Uzorkom u Hrvatskoj obuhvaćeno je 1320 ispitanika. Prije obrade podaci su ponderirani poststratifikacijskim ponderom (pspwght). Projekt u Hrvatskoj realizira Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, a nositelj projekta je dr. sc. Branko Ančić. Od 1. 1. 2024. projekt je financiran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti putem fonda NextGeneration EU Europske komisije.
[2] U Hrvatskoj su podaci prikupljeni između lipnja i prosinca 2023. anketiranjem licem u lice na stratificiranom slučajnom uzorku od 1.562 ispitanika.. Prije obrade podaci su ponderirani poststratifikacijskim ponderom (pspwght). Nacionalni koordinator i voditelj ESS u Hrvatskoj je prof. dr. sc. Dragan Bagić.
[3] Normalno, ovaj zaključak ipak treba uzeti s određenom dozom opreza. Također, terenski rad ESS-a proveden je prije potrošačkog bojkota trgovačkih lanaca početkom 2025. godine.
