Novi metodološki i paradigmatski krajolik društvenih znanosti (II dio)
Društvene znanosti proživljavaju metodološku revoluciju koja nadmašuje bilo koju transformaciju od kvantitativne revolucije sredinom 20. stoljeća (vidi Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)). Ova transformacija predstavlja više od tehnološke nadogradnje postojećih alata. Radi se o fundamentalnom preispitivanju načina na koji razumijemo društvo.…
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena vijestima, a informiraju se posredstvom društvenih mreža
Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena praćenju vijesti, a veliki broj njih informacije o političkim i društvenim zbivanjima dobiva s društvenih mreža. Zapravo, mladi Hrvati su po broju minuta koje dnevno troše na informiranje na začelju europskih zemalja, dok su po broju onih koji koriste društvene mreže u svrhu informiranja…
Glas iz dijaspore: zadovoljstvo roditelja-iseljenika hrvatskom nastavom u inozemstvu
Nakon velikog vala iseljavanja iz Hrvatske u zemlje Europske unije između 2009. i 2013., u kojem su obitelji s djecom činile značajan udio, pitanje očuvanja hrvatskog jezika i kulture u dijaspori ponovno se aktualiziralo. Upravo s tim ciljem Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske provodi program Hrvatske nastave u…
Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)
Transformacija statističkih metoda u društvenim znanostima predstavlja jednu od najznačajnijih metodoloških revolucija u akademskom istraživanju tijekom posljednjih 175 godina. Počevši s rudimentarnom deskriptivnom statistikom i jednostavnim anketama iz sredine devetnaestog stoljeća, područje je evolviralo kroz jasno razgraničene razvojne faze, dosegnuvši današnje sofisticirane računalne analize koje pokreće umjetna inteligencija i veliki…
Sa zapadom i u dobru i u zlu? Geopolitičke orijentacije hrvatskih građana
„Tu pripadamo“ – bilo je to ljeto 2011. godine kad je ovaj slogan počeo odjekivati u sklopu kampanje hrvatskog pristupanja Europskoj uniji. U samo dvije riječi, taj slogan dobro opisuje geopolitička stremljenja Hrvatske i njihovu pozadinu od osamostaljenja naovamo. Jak poriv “povratku na Zapad“ u Hrvatskoj se javio kao i…
Obrazovni sustav i Luhmannova sociologija obrazovanja
Sustav obrazovanja kakav danas poznajemo oblikovan je u prevratima kasnog 18. stoljeća. Francuska revolucija “otrgnula” je školu iz ruku obitelji i Crkve i stavila je u službu Republike. U tom se okviru obrazovanje shvaćalo kao usmjeravanje prirodne žeđi za znanjem prema potrebama nove, nacionalne zajednice. Npr. Napoleon, iako se ponekad…
Brakovi u Hrvatskoj. Tko se za koga udaje, tko se s kime ženi?
Iako se od početka milenija povećava broj onih koji smatraju da je brak zastarjela institucija, prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti u 2017. godini, klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek je bilo dominantno,…
Mladi u Hrvatskoj pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti i vrijednosti solidarnosti te vrednuju poštivanje nacionalnog identiteta i kulture
Generalno gledajući, prema istraživanju Eurobarometar – istraživanje mladih 2024., mladi u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama EU, najviše pristaju uz univerzalne demokratske vrijednosti. Zaštita ljudskih prava, demokracije i mira te sloboda govora i mišljenja one su vrijednosti koje najveći broj mladih Hrvata i Europljana u ovom istraživanju izdvaja kao…
Domovinski rat: kolektivni napor koji je pomaknuo skretnicu povijesne putanje i snažno vrelo nacionalnog ponosa
Obično treba proći vremena kako bi se na pravi način sagledala i razumjela vrijednost nekog individualnog ili kolektivnog čina. Tek nakon što se preciznije promotre i bolje razumiju sve okolnosti u kojima se dogodio, nakon što splasne napetost i euforija uključenosti, nakon što se raščiste naslage koje zamućuju neposrednu perspektivu,…
Neki sociološki aspekti narodoznanstva Antuna Radića
O Antunu Radiću i njegovom djelu u proteklih stotinu i više godina od njegove smrti pisali su enciklopedisti, etnolozi, povjesničari, politolozi, sociolozi, publicisti i mnogi drugi. Pisati, dakle, o Antunu Radiću, onako referatski, bez studijskog pristupa s novim spoznajama, u kratkoj formi kakvu njeguje sociologija.hr, u velikoj mjeri moglo bi…