Stariji hrvatski građani zabrinutiji su zbog klimatskih promjena od mlađih
Ekstremne vrućine koje su zadnjih tjedana zahvatile Europu ponovno su u prvi plan snažno istakle problematiku klimatskih promjena. Pitanja o tome što se događa s klimom i zašto je toplinski val toliko snažno pogodio stari kontinent uzrokujući mnoge tragične posljedice preplavila su medijski prostor. Posebice je zanimljivo da je uslijed neizdrživih vrućina problematika klimatizacijskih uređaja odjednom postala tema europskih političkih rasprava. Tome je svakako pridonijela i činjenica da je broj kućanstava u Europi koje imaju ugrađene klimatske uređaje znatno manji od onog u SAD i azijskim zemljama. Stoga se i Europska komisija suočila s pitanjem treba li zauzeti jasniji stav prema ugradnji klima-uređaja. Glasnogovornica Europske komisije odgovorila je kako Komisija nema stav „za ili protiv“ klima-uređaja, već se ovom temom bavi kroz politiku obnove zgrada, energetsku učinkovitost i stambenu strategiju te da je prioritet Europske komisije osigurati učinkovitu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti.
Problematika rashlađivanja kao politička tema najintenzivnije je došla do izražaja u Francuskoj, u zemlji koju je toplinski val najjače pogodio i čija je politička scena sve više obilježena dinamikom predstojećih predsjedničkih izbora (travanj 2027.). Tako je desna stranka Nacionalno okupljanje predstavila svoj detaljni „Plan Clim“ (vrijedan oko 40 milijardi eura) kojim predlaže masovnu i subvencioniranu ugradnju klima-uređaja u domove, javne zgrade i javni prijevoz, uz istovremeno ukidanje nekih postojećih “zelenih” propisa i energetskih certifikata koji otežavaju brzu ugradnju sustava za hlađenje. Normalno, Nepokorena Francuska, stranka Jean-Luca Mélenchona kritizirala je taj plan nazivajući klimatizaciju „lažnim rješenjem koje samo pogoršava problem”. Inače, kritike ideje intenzivnije ugradnje klima uređaja, a koje obično dolaze s lijeve strane europskog političkog spektra, uglavnom naglašavaju povećanu potrošnju električne energije, povećanu buku, dodatno zagrijavanje gradskog prostora (klima uređaji izbacuju topli zrak), kao i nagrđivanje urbanog krajolika.
U Hrvatskoj klima uređaji za sada nisu postali predmet političke rasprave. Također, ne znamo da li stavovi za ili protiv njihove ugradnje uopće imaju potencijala da postanu linija političkih rascjepa pa ćemo povezanost klima uređaja s političkim orijentacijama, barem dok ne nađemo neke ozbiljnije izvore podataka, ostaviti po strani.
No, ono što zasigurno znamo u pogledu odnosa prema problematici klimatskih promjena, to je da najveći broj Hrvata smatra da je njihov glavni generator kombinacija prirodnih i ljudskih uzroka, da smo među najzabrinutijim nacijama u Europi u pogledu posljedica klimatskih promjena, kao i da su oko toga više zabrinuti stariji od mlađih hrvatskih građana.
Za klimatske promjene podjednako su krivci priroda i ljudi
Navedene konstatacije utemeljene su u podacima prikupljenim u zadnjem valu Europskog društvenog istraživanja, zasigurno jednog od metodološki najrigoroznijih međunarodnih društveno-znanstvenih istraživačkih projekata čije smo rezultate u zadnje dvije godine predstavili u većem broju članaka na sociologija.hr.
Dakle, najveći broj hrvatskih građana (47,9%) smatra da su klimatske promjene podjednako uzrokovane ljudskim i prirodnim faktorima. Prema tom kriteriju, nalazimo se u gornjem dijelu liste europskih zemalja, uglavnom u društvu zemalja s istoka Europe, u kojima takav stav prevladava. Ovakav istočnoeuropski obrazac prilično se razlikuje od zapadno-europsko /skandinavskog u kojem znatno veći broj građana smatra da je ljudsko djelovanje uglavnom ili u potpunosti glavni uzrok klimatskih promjena. Primjerice to misli 63% Šveđana, 59% Islanđana, 56% Francuza i 55% Finaca[1].
Tablica 1. Uzroci klimatskih promjena
| Zemlja | Prirodni uzroci | Podjednako prirodni i ljudski uzroci | Ljudski uzroci |
| Slovenija | 6,4% | 54,6% | 38,8% |
| Irska | 11,6% | 53,6% | 34,1% |
| Estonija | 16,5% | 53,1% | 29,9% |
| Poljska | 12,2% | 52,1% | 35,3% |
| Crna Gora | 18,7% | 51,8% | 25,2% |
| Ukrajina | 13,5% | 50,8% | 35,0% |
| Litva | 15,4% | 50,0% | 32,9% |
| Latvija | 17,8% | 49,5% | 31,7% |
| Slovačka | 17,8% | 49,2% | 30,8% |
| Hrvatska | 9,2% | 47,9% | 42,6% |
| Portugal | 6,2% | 46,8% | 46,6% |
| Srbija | 11,5% | 46,6% | 40,6% |
| Mađarska | 8,5% | 46,5% | 44,8% |
| Bugarska | 16,4% | 43,8% | 29,8% |
| Norveška | 10,6% | 42,8% | 46,4% |
| Njemačka | 8,1% | 42,5% | 49,1% |
| Španjolska | 7,0% | 42,2% | 49,6% |
| Cipar | 7,8% | 41,4% | 47,7% |
| Nizozemska | 7,7% | 41,2% | 51,0% |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 8,6% | 41,1% | 49,9% |
| Švicarska | 5,7% | 40,7% | 53,7% |
| Belgija | 8,4% | 40,2% | 51,2% |
| Finska | 6,6% | 38,6% | 54,7% |
| Italija | 9,3% | 36,6% | 53,0% |
| Austrija | 8,8% | 36,6% | 54,2% |
| Francuska | 7,0% | 36,5% | 56,3% |
| Izrael | 23,5% | 35,5% | 39,6% |
| Island | 7,8% | 33,0% | 58,7% |
| Grčka | 10,0% | 32,7% | 54,7% |
| Švedska | 5,3% | 31,6% | 63,0% |
| Ukupno | 10,6% | 43,5% | 44,7% |
Izvor: Europsko društveno istraživanje 2024.
Hrvati su među najzabrinutijim Europljanima zbog klimatskih promjena
S druge strane, najveći broj hrvatskih građana zabrinut je zbog klimatskih promjena. Ukoliko se gledaju odgovori koji su od strane ESS-a ponuđeni ispitanicima, tada se pokazuje da čak 30% hrvatskih ispitanika izražava visok stupanj zabrinutosti, dok dodatnih 11,6% ide korak dalje i navodi da su izrazito zabrinuti što gledajući zajedno 41% građana Hrvatske svrstava se u kategoriju zabrinutih. Time se Hrvatska pozicionira na visoko, sedmo mjesto od trideset zemalja za koje su dostupni ESS podaci. Ujedno, udio ukupno zabrinutih u Hrvatskoj je viši od europskog prosjeka od 36%, dok s druge strane, tek 17% hrvatskih ispitanika izjavljuje da uopće nije zabrinuto ili nije jako zabrinuto zbog klimatskih promjena što je također ispod europskog prosjeka (21%). Drugim riječima, hrvatski građani su zbog posljedica klimatskih promjena među zabrinutijim u Europi te su po tome u ovom slučaju sličniji zapadnim i južnoeuropskim društvima poput Njemačke, Portugala, Španjolske i Austrije ili Grčke nego li skupini istočnoeuropskih, a posebice baltičkih zemalja. Ovakav stav hrvatskih građana zasigurno je u velikoj mjeri posljedica mediteranskog položaja koji Hrvatsku, uz obalne dijelove Francuske, Italije, Grčke, Španjolske i Portugala, svrstava među zemlje neposredno izložene najizraženijim posljedicama klimatskih promjena, primjerice ljetnim toplinskim valovima i učestalim požarima.
Tablica 2. Zabrinutost zbog klimatskih promjena
| Zemlja | Nije zabrinut | Jako zabrinut | Ukupno zabrinut |
| Njemačka | 13,5% | 42,6% | 53,5% |
| Portugal | 9,3% | 39,4% | 51,9% |
| Španjolska | 13,6% | 40,9% | 48,9% |
| Austrija | 15,4% | 33,3% | 44,5% |
| Slovenija | 11,3% | 37,5% | 44,1% |
| Srbija | 25,2% | 28,6% | 41,5% |
| Hrvatska | 16,7% | 29,5% | 41,1% |
| Ukrajina | 18,0% | 30,0% | 40,5% |
| Švicarska | 16,2% | 31,9% | 39,9% |
| Mađarska | 13,4% | 30,0% | 38,7% |
| Grčka | 23,2% | 27,3% | 37,9% |
| Francuska | 17,3% | 27,5% | 37,6% |
| Belgija | 19,8% | 28,1% | 37,2% |
| Italija | 16,5% | 28,1% | 36,9% |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 21,9% | 25,6% | 36,6% |
| Finska | 19,5% | 29,6% | 35,6% |
| Cipar | 22,4% | 18,7% | 33,6% |
| Nizozemska | 20,8% | 25,7% | 33,1% |
| Norveška | 18,8% | 29,7% | 33,1% |
| Irska | 24,8% | 23,3% | 32,5% |
| Slovačka | 21,8% | 26,8% | 31,4% |
| Švedska | 27,3% | 23,7% | 30,0% |
| Island | 28,3% | 23,5% | 28,0% |
| Poljska | 22,2% | 25,7% | 27,5% |
| Litva | 28,2% | 20,8% | 25,7% |
| Izrael | 33,9% | 17,0% | 24,1% |
| Latvija | 29,8% | 21,3% | 23,7% |
| Crna Gora | 25,4% | 16,4% | 22,6% |
| Estonija | 35,4% | 15,5% | 18,5% |
| Bugarska | 32,0% | 15,3% | 17,7% |
| Ukupno | 20,6% | 27,9% | 36,0% |
Izvor: Europsko društveno istraživanje 2024.
Stariji hrvatski građani u većem su broju zabrinuti zbog klimatskih promjena
I dok su ukupno gledajući Hrvati među najzabrinutijim Europljanima u pogledu posljedica klimatskih promjena, izgleda da takav stav podjednako ne izražavaju svi građani. Naime, podaci ESS istraživanja iz 2024. godine jasno ukazuju da je među mlađim generacijama u Hrvatskoj veći broj onih koji nisu zabrinuti zbog klimatskih promjena te znatno manji broj onih koji su ukupno zabrinuti.
Podaci u sljedećoj tablici[2] ukazuju da zabrinutost zbog klimatskih promjena u Hrvatskoj sustavno raste s dobi (χ²=42,123; df = 12; p < 0,001). Udio onih koji uopće nisu zabrinuti ili nisu jako zabrinuti najviši je kod generacije Z (27,8%) te postupno opada preko generacije Y (16,7%) do generacije X i baby boomera. Obrnut obrazac vrijedi za udio jako zabrinutih: on raste s 30,2% kod generacije Z, preko 36,2% u slučaju generacije Y, 43,7% kod generacije X, do 46% kod najstarije generacijske skupine. Ovdje treba napomenuti da je ovaj trend svojstven za ukupan europski uzorak, no da je u Hrvatskoj on dosta snažnije izražen od europskog prosjeka.
Tablica 3. Zabrinutost zbog klimatskih promjena po generacijama u Hrvatskoj
| Generacija | Nije zabrinut | Donekle zabrinut | Jako zabrinut |
| Generacija Z | 27,8% | 41,9% | 30,2% |
| Generacija Y | 16,7% | 47,1% | 36,2% |
| Generacija X | 12,7% | 43,6% | 43,7% |
| Baby boomeri i stariji | 14,9% | 39,2% | 46,0% |
| Ukupno | 16,8% | 42,1% | 41,1% |
Izvor: Europsko društveno istraživanje 2024.
Navedeni obrazac prema kojem su mlađi hrvatski, ali i mlađi eurpski građani općenito, u manjem broju zabrinuti zbog posljedica klimatskih promjena svakako djeluje kontraintuitivno i možda nije očekivan. Naime, bilo bi logičnije očekivati da je skrb za prirodni okoliš kao i izrazitija ekološka svijest sastavni dio vrijednosnih orijentacija koje ulaze u generalni sklop postmaterijalističkih vrijednosti, a za koje je vjerojatnije da su prema propozicijama Ingelhartove teorije svojstvenije mlađim hrvatskim građanima. No, izgleda da djelovanje nekih drugih čimbenika utječe na ovaj neočekivani generacijski obrazac. Kojih, to je teško reći. Primjerice, moguće je da tome doprinosi činjenica da su stariji ljudi znatno više zdravstveno ugroženi od posljedica klimatskih promjena od mlađih. Ili je možda riječ o tome da je neposredno životno iskustvo starijih generacija jedan od faktora koji generira veću razinu klimatske zabrinutosti u njihovom slučaju. Naime, baby boomeri i generacija X svjedočili su dužem razdoblju uočljivih promjena klime te im dugoročna usporedba „nekad i sada” možda pruža konkretniji referentni okvir za procjenu ozbiljnosti problema. Također, starije generacije pamte vrijeme prije nego što se o klimatskim promjenama uopće govorilo, upoznati su s porastom intenziteta ove problematike, dok mlađi o njoj slušaju cijeli život, pa je moguće da im ova tema djeluje manje uznemirujuće. Nadalje, moguće je da je klimatska problematika kod mlađih generacija u drugom planu stoga što je zasjenjena drugim vrstama egzistencijalnih briga. Sukladno tome, moguće je da su mlađe osobe sklonije percipirati globalne rizike kao vremenski udaljene ili apstraktnije („bit će vremena za to“).
Sve u svemu, zanimljiva spoznaja koja naprosto čezne za pokušajem da pobliže razjasni. Ne sumnjam da će hrvatski sociolozi u čijem su središtu istraživačkog interesa ekološke teme uskoro ponuditi neka objašnjenja.
[1] Kategorija ispitanika koji ne vjeruju da se klima mijenja izostavljena je iz tablice zbog zanemarivog udjela u većini zemalja. Zemlje su poredane silazno prema udjelu kategorije „podjednako“. U tablici su prikazane spojene kategorije odgovora „u potpunosti ljudsko djelovanje“ i „uglavnom ljudsko djelovanje“, te „u potpunosti prirodni procesi“ i „uglavnom prirodni procesi“.
[2] Izvorna petostupanjska ljestvica zabrinutosti zbog klimatskih promjena sažeta je radi preglednosti u tri kategorije: “Nije zabrinut” objedinjuje kategorije “uopće nije zabrinut” i “nije jako zabrinut”; “Donekle zabrinut” odgovara izvornoj kategoriji “donekle zabrinut”; a “Jako zabrinut” objedinjuje kategorije “vrlo zabrinut” i “izrazito zabrinut”. Postoci se odnose na udio ispitanika unutar svake generacijske skupine.
