Novi metodološki i paradigmatski krajolik društvenih znanosti (II dio)
Društvene znanosti proživljavaju metodološku revoluciju koja nadmašuje bilo koju transformaciju od kvantitativne revolucije sredinom 20. stoljeća (vidi Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)). Ova transformacija predstavlja više od tehnološke nadogradnje postojećih alata. Radi se o fundamentalnom preispitivanju načina na koji razumijemo društvo.…
Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)
Transformacija statističkih metoda u društvenim znanostima predstavlja jednu od najznačajnijih metodoloških revolucija u akademskom istraživanju tijekom posljednjih 175 godina. Počevši s rudimentarnom deskriptivnom statistikom i jednostavnim anketama iz sredine devetnaestog stoljeća, područje je evolviralo kroz jasno razgraničene razvojne faze, dosegnuvši današnje sofisticirane računalne analize koje pokreće umjetna inteligencija i veliki…
Što Hrvatima znači kultura i postoji li pogreška u mjerenju u zadnjem valu Eurobarometra?
U Hrvatskoj je duboko uvriježen narativ koji visoko vrednuje značenje kulture za hrvatski nacionalni identitet. Ponosimo se našom kulturnom baštinom, materijalnom i duhovnom kulturom te je smatramo važnom komponentom naše kolektivne opstojnosti. No što je s kulturom kada fokus premjestimo sa sfere kolektiviteta i idejnih koncepata o njegovom utemeljenju na…
Probabilistički online panel u Hrvatskoj
Istraživačka zajednica u Hrvatskoj odnedavno ima mogućnost koristiti probabilistički online panel. Agencija Ipsos jučer je predstavila Knowledegpanel – online panel utemeljen na slučajnom uzorkovanju. Panel trenutno uključuje 8.000 članova, a njegova izgradnja i dalje se nastavlja. Članovi su regrutirani kombinacijom slučajnog izbora telefonskih brojeva (RDD metoda) i slučajnim izborom brojeva…
Paul F. Lazarsfeld: čovjek koji je naumio izmjeriti društvo
U rujnu 1828. najveći njemački matematičar prvi je put napustio svoj zavičaj kako bi sudjelovao na kongresu prirodoslovaca u Berlinu. Naravno da nije htio nikamo otputovati. Mjesecima je to odbijao. Ovim riječima započinje Mjerenje svijeta, izvrstan roman njemačkog književnika Daniela Kehlmanna koji vrlo duhovito oslikava vjeru u razum i znanost,…
Dolazi li kraj empirijskih istraživanja u društvenim znanostima?
Budući da je kraj znanosti već odavno najavljen, vrijeme je zapitati se dolazi li i kraj empirijskih istraživanja u društvenim znanostima. Iako ovo pitanje u svjetlu sve većeg broja akademskih i primijenjenih empirijskih društvenih istraživanja može djelovati paradoksalno, smatramo ga važnim postaviti. Naime, naglašavajući „kraj“ ne mislimo na brojnost istraživanja,…
Praksa, praksa i samo praksa: kabinet za fokus grupe u Zadru
Adekvatna istraživačka infrastruktura i oprema jedan je od najvažnijih uvjeta za uspješan znanstveni rad kao i nužni uvjet učinkovitog akademskog obrazovanja. Stoga je za hrvatske društvene znanosti odlična vijest da Sveučilište u Zadru već godinu dana raspolaže s vrhunski uređenim kabinetom za provođenje grupnih diskusija. Njegovo opremanje provedeno je na…
JASP: elegantan softver za statističku obradu podataka
Zadnjih nekoliko godina sve češće statističke obrade podataka radim u JASP-u i moram ga pohvaliti.Ne želim upotrijebiti onu otrcanu frazu user friendly, ali stvarno je ugodno raditi s ovim softverom koji se slobodno može preuzeti sa sljedeće poveznice: https://jasp-stats.org/download/ JASP je baš „convenient“, prijateljskog sučelja, elegantnih outputa, nudi mogućnost provedbe…
Što nisu fokus grupe i što je potrebno za njihovo uspješno prakticiranje?
Fokus grupe nisu šest, sedam ili osam individualnih intervjua provedenih u grupi. Prema mojem iskustvu, a u životu sam sigurno pripremio, vodio i obradio više od dvjesto grupa, pred istraživača se vrlo često postavlja zahtjev da umjesto grupne diskusije zapravo provodi individualne intervjue s pojedincima okupljenim na jednom mjestu. Pri…
Pogreška pri tumačenju pogreške
Dok su do prije nekolikog godina podaci predizbornih istraživanja uzimani zdravo za gotovo, kao sigurno predviđanje izbornih rezultata, danas su i novinari i politički analitičari oprezniji u pogledu njihove prediktivne valjanosti. Stoga se prilikom predstavljanja rezultata istraživanja obično naglašava da istraživanja „rejtinga“ primarno indiciraju sentiment birača u trenutku provođenja istraživanja…