Toni Pranić

Toni Pranić je viši predavač na Pravnom fakultetu Osijek. Rođen 1986. godine u Zagrebu, diplomirao je sociologiju te završio preddiplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima. Od 2014. godine radi na Pravnom fakultetu Osijek gdje sudjeluje u izvođenju nastave na studijima prava, socijalnog rada te na stručnom upravno studiju. Doktorski je student na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti, pod mentorstvom dr.sc. Pétera Bodora. Bio je mlađi je urednik u časopisu Pravni vjesnik od 2018 do 2024. Glavni istraživački interesi su mu pitanja pravednosti, društvene nejednakosti, pravna kultura, digitalizacija, kvalitativne metode istraživanja te naravno, sociološke teorije.

Završni osvrt na 10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva

Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva posvećen zdravlju, starenju i useljavanju, kao dominantnim dimenzijama društvene transformacije obuhvatio je ukupno 87 izlaganja. Od ukupnog broja autorstva tih priloga, 89 autora je bilo sa znanstvenih instituta, 95 sa fakulteta i 4 iz sektora civilnog društva. Osim prethodno spomenutih tema, o procesima društvenih…

10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: rasprave o tektonskim društvenim promjenama

Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva otvoren je jučer 16.5. u školi Narodnog zdravlja Andrija Štampar. Prema uvodnim riječima Marka Mustapića, predsjednika Hrvatskog sociološkog društva, riječ je o svojevrsnom povratku u Zagreb nakon šest godina izbivanja. Uistinu, u manje od 6 godina u hrvatskom društvu dogodile su se promjene koje…

Analitička sociologija kao korak ka profesionalizaciji? Između teorijskog formalizma i aktivizma

U članku Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered?  dr. sc. Erik Brezovec otvorio je veći broj važnih i za sociologiju relevantnih tema poput pitanja o poteškoćama paradigmi, dihotomiji i između profesionalne i javne sociologije te potencijalnog rješenja u vidu analitičke sociologije. U skiciranju vlastitih razmišljanja o ovim temama krenut ću…

Sociološke skice: od digitalizacije društva ka digitalnoj solidarnosti

U vremenu intenzivne proizvodnje slika i drugih sadržaja,sjetim se priče iz Goldingovih Nasljednika, gdje likovi preko cijelih stranica pokušavaju komunicirati o svijetu oko njih bez jezika. No, osim prikaza napora koji je nekad bio potreban kako bi se sporazumijevalo, to je primarno priča o dolasku novih ljudi u svijet, njihovim…

Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost­­­

S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj…

O normama, sustavima i ljudima: mertonovski pogled na jednu obrazovnu praksu

Obrazovanje predstavlja možda najveće vrelo sociološke imaginacije. Primjerice, svaki član društva nema potomstvo, nije zaposlen, ne ide u crkvu, niti je politički aktivan, no gotovo svi1 su pohađali i završili osnovnu i srednju školu. Kad se tome doda visoko obrazovanje i na neki način zaokruži autopojeza (samoproizvođenje) cijelog sustava javlja…