Završni osvrt na 10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva
Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva posvećen zdravlju, starenju i useljavanju, kao dominantnim dimenzijama društvene transformacije obuhvatio je ukupno 87 izlaganja. Od ukupnog broja autorstva tih priloga, 89 autora je bilo sa znanstvenih instituta, 95 sa fakulteta i 4 iz sektora civilnog društva. Osim prethodno spomenutih tema, o procesima društvenih…
10. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: rasprave o tektonskim društvenim promjenama
Deseti nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva otvoren je jučer 16.5. u školi Narodnog zdravlja Andrija Štampar. Prema uvodnim riječima Marka Mustapića, predsjednika Hrvatskog sociološkog društva, riječ je o svojevrsnom povratku u Zagreb nakon šest godina izbivanja. Uistinu, u manje od 6 godina u hrvatskom društvu dogodile su se promjene koje…
Analitička sociologija kao korak ka profesionalizaciji? Između teorijskog formalizma i aktivizma
U članku Multiparadigmatičnost u sociologiji: bogatstvo ili nered? dr. sc. Erik Brezovec otvorio je veći broj važnih i za sociologiju relevantnih tema poput pitanja o poteškoćama paradigmi, dihotomiji i između profesionalne i javne sociologije te potencijalnog rješenja u vidu analitičke sociologije. U skiciranju vlastitih razmišljanja o ovim temama krenut ću…
Sociološke skice: od digitalizacije društva ka digitalnoj solidarnosti
U vremenu intenzivne proizvodnje slika i drugih sadržaja,sjetim se priče iz Goldingovih Nasljednika, gdje likovi preko cijelih stranica pokušavaju komunicirati o svijetu oko njih bez jezika. No, osim prikaza napora koji je nekad bio potreban kako bi se sporazumijevalo, to je primarno priča o dolasku novih ljudi u svijet, njihovim…
Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost
S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj…
O normama, sustavima i ljudima: mertonovski pogled na jednu obrazovnu praksu
Obrazovanje predstavlja možda najveće vrelo sociološke imaginacije. Primjerice, svaki član društva nema potomstvo, nije zaposlen, ne ide u crkvu, niti je politički aktivan, no gotovo svi1 su pohađali i završili osnovnu i srednju školu. Kad se tome doda visoko obrazovanje i na neki način zaokruži autopojeza (samoproizvođenje) cijelog sustava javlja…