Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku
Zatvoreni u našemu malom dvorištu Hrvatsku poimamo uz pomoć obrazaca koji se sporo mijenjaju. Dok jedni ističu uspjehe poput gospodarskog rasta 2021.-2025., visoke zaposlenosti, niske nezaposlenosti, rasta plaća i korištenja izdašnih europskih sredstava, drugi ističu inflaciju, korupciju, nepotizam i općenito institucionalne slabosti. Na dubljoj društvenoj razini tinjaju sukobi koji vuku…
Brakovi u Hrvatskoj. Tko se za koga udaje, tko se s kime ženi?
Iako se od početka milenija povećava broj onih koji smatraju da je brak zastarjela institucija, prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti u 2017. godini, klasično poimanje i življenje braka i obitelji dvoje ljudi (žena i muž) i cjelovite obitelji (otac i majka i dijete) u Hrvatskoj još uvijek je bilo dominantno,…
Roditeljstvo na čekanju: prostorna difuzija odgode rađanja u Hrvatskoj
Posljednjih desetljeća obrasci roditeljstva u razvijenim društvima prošli su transformaciju od nekadašnje norme ranijeg i višebrojnog do kasnijeg i rjeđeg roditeljstva. Takav zaokret ne predstavlja tek promjenu osobnih preferencija na razini pojedinca ili para, već označava duboku društvenu i demografsku promjenu s dugoročnim posljedicama. Fenomen odgode rađanja prema sve kasnijoj…
Moguće veze između individualnog djelovanja i društvene strukture: prehrambene navike Hrvata i useljavanje iz azijskih zemalja
Gotovo pa paradoks! U vremenu u kojem etički konzumerizam odavano nije isključivo alternativni potrošački stil, nešto što je svojstveno samo socijalno ili ekološki ekstremno senzibilnim potrošačima, već gotovo da je potrošačka norma koju podržavaju brojni potrošači, i u vremenu high-tech kuhinja s indukcijskim pločama, pametnim hladnjacima, ugradbenim multifunkcionalnim pećnicama i…
Velika zabluda o velikoj zamjeni
Migracije su društvena činjenica u durkheimovskom[1] smislu; one postoje oduvijek i postojat će dovijeka. Od prapovijesnih vremena – u kojima se migriralo isključivo u potrazi za hranom i boljim klimatskim uvjetima do danas – uzroci i obrasci migracija su se značajno promijenili. Motivi za migracije danas su raznovrsni, migracijski procesi…
10. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva (16. – 18. svibnja)
Ovaj tjedan, od petka do nedjelje, održat će se 10. Nacionalni sociološki kongres. Tema kongresa su transformacijski procesi kojima je izloženo hrvatsko društvo. Među njima, kao tri ključna, organizatori izdvajaju zdravlje, starenje i useljavanje. Navode kako zdravlje i sustavi koji ga podržavaju reflektiraju dinamiku društvenih odnosa, kulturnih vrijednosti i ekonomskih…
Održan međunarodni studentski simpozij: „U pokretu – simpozij o migracijama“
Suradnjom Udruge studenata sociologije „Anomija“ (Fakultet hrvatskih studija) i Kluba studenata sociologije „Diskrepancija“ (Filozofski fakultet) održan je i organiziran prvi zajednički studentski simpozij pod nazivom „U pokretu – simpozij o migracijama“, koji je od 2. do 4. travnja 2025. godine okupio više od trideset izlagača i stručnjaka iz čak šest…
Zanimljive pozitivne veze između roditeljstva i kvalitete života u starijoj dobi
Kretanje nataliteta dobar je primjer za razumijevanje Weberovog koncepta metodološkog individualizma. Ono dobro zrcali činjenicu da su društvene pojave posljedica individualnog djelovanja pojedinaca, njihovih odluka i motiva, vrijednosti i aspiracija, tj. pokazuje da se makro-socijalne pojave mogu tretirati kao posljedica smislenog djelovanja pojedinaca. Drugim riječima, suštinski individualne i duboko intimne…
Hoće li imigracija postati goruća politička tema u Hrvatskoj?
Na nedavnim izborima za Bundestag u Njemačkoj, AfD, stranka koja svoj program temelji na anti-imigrantskim pozicijama, osvojila je dosad najviše glasova u svojoj povijesti i time postala druga najpopularnija stranka u državi. Ovaj događaj nipošto nije nov razvoj već ga treba shvatiti kao novi vrh krivulje uspjeha anti-imigracijskih pozicija u…
Većina stranih radnika zadovoljna je životom u Hrvatskoj
Zadnjih nekoliko godina Hrvatska se iz dominantno iseljeničke, sve više transformira u useljeničku zemlju o čemu smo na sociologija.hr već pisali u člancima Promišljanja o hrvatskoj imigracijskoj politici: bolje spriječiti nego liječiti, Počinje li povratak iseljenika i može li Hrvatskoj donijeti trajan gospodarski rast? Jedno od obilježja tog procesa je…