Diljem svijeta sve je manji interes za vijesti, pada povjerenje u vijesti, a društvene mreže i digitalne platforme postaju dominantni kanali informiranja

Prošli utorak Reuters Institute for the Study of Journalism objavio je petnaesto izdanje Digital News Reporta, izvješća s rezultatima istraživanja o navikama u konzumiranju vijesti i stavovima prema medijima. Prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja interes za vijesti nastavlja opadati,  povjerenje u vijesti palo je na najnižu razinu od kada se mjeri, a društvene mreže i video platforme po prvi su put su s obzirom na broj onih koji ih koriste kao izvore informacija globalno prestigle televiziju i informativne portale.

Rezultati Digital News Reporta 2026. u velikoj mjeri potvrđuju trendove koje je u istraživanju o medijskim navikama i izbjegavanju vijesti utvrdila Agencija za medije. Visoka razina izbjegavanja vijesti, rastuća uloga digitalnih platformi, posebice među mlađim generacijama, te nisko povjerenje u medije i novinare kao profesiju, obrasci su koji se konzistentno pojavljuju u oba istraživanja, neovisno o tome mjeri li se globalna ili isključivo hrvatska publika.

Metodološka napomena

Prije predstavljanja najvažnijih rezultata Reutersovog istraživanja osvrnuti ćemo se na njegovu metodologiju. Reutersovo istraživanje provela je istraživačka kuća YouGov posredstvom online ankete, prikupljajući podatke od sredine siječnja do kraja veljače ove godine u 48 zemalja, na ukupnom uzorku od gotovo 100.000 ispitanika (oko 2.000 po zemlji). Koliko se može razabrati iz metodološkog poglavlja, riječ je o istraživanju provedenom na kvotnim uzorcima korisnika Interneta. U izvješću je i navedeno da su uzorci konstruirani prema kvotama za dob, spol i regiju, a u većini zemalja i prema obrazovanju. Zbog ovakvog dizajna uzorka Reutersovi istraživači ističu da rezultate istraživanja treba smatrati reprezentativnim za „online“ populaciju, a ne za opću populaciju, budući da nedovoljno dobro predstavljaju navike i stavove starijih i manje imućnih građana.

Kako je i u Hrvatskoj demografska struktura opće populacije različita od demografske strukture „online“ populacije, ovo metodološko ograničenje treba uzeti u obzir prilikom tumačenja hrvatskih rezultata.

Podsjećamo da nedavno istraživanje Agencije za medije provedeno na probabilističkom uzorku od 1.014 punoljetnih stanovnika Hrvatske, reprezentativnom prema ključnim demografskim obilježjima, za razliku od Reutersovog pristupa, koji obuhvaća isključivo online populaciju, obuhvaća i one segmente populacije koji vijesti prate pretežno ili isključivo putem tradicionalnih medija, a koji su u online uzorcima sustavno nedovoljno zastupljeni. Stoga u hrvatskom slučaju istraživanje Agencije za medije preciznije procjenjuje ključne populacijske parametre medijskih navika i stavova prema medijima

Međutim, treba istaknuti da navedena ograničenja ne dovode u pitanje vrijednost Digital News Reporta kao komparativnog istraživačkog izvješća. Unatoč činjenici da istraživanje obuhvaća „online“ populacije, konzistentna metodologija primijenjena u 48 različitih zemalja pruža solidnu osnovu za identifikaciju međunarodnih trendova i relativno pozicioniranje pojedinih zemalja unutar šireg globalnog konteksta.

Društvene mreže i video platforme najrašireniji su izvori vijesti

Najznačajniji strukturni pomak koji bilježi Reutersovo izvješće odnosi se na činjenicu koja se u medijskoj industriju nazirala već duže vrijeme. Riječ je o tome da su društvene mreže i video platforme po prvi put globalno prestigle televiziju i informativne portale kao najrašireniji izvor vijesti. Globalno, 54% ispitanika koristi društvene mreže i video platforme kao izvor vijesti, televiziju koristi 52%, a informativne portale i aplikacije 51% ispitanika. Normalno, ovdje treba napomenuti da je razlika između televizije i društvenih mreža svega dva postotna boda te je stoga treba interpretirati s oprezom. Trend je, međutim, nedvosmislen: korištenje televizije kao izvora vijesti palo je za 13 postotnih bodova od 2020., a internetskih portala za 12 postotnih bodova, dok društvene mreže u istom razdoblju bilježe rast. Ako se uz društvene mreže i video platforme ubroje i AI chatbotovi kao novi kanal, kombinirani udio konzumacije vijesti putem posredničkih platformi prema Reutersu svojstven je za 56% ispitanih.

Graf 1. Izvori vijesti

Izvor: https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2026

Pritom je posebice uočljiva generacijska dimenzija. Naime, više od polovice ispitanika u dobnoj skupini 18–24 kao primarni izvor vijesti navodi društvene mreže, video platforme i AI chatbotove, što je 32 postotna boda više od sljedećeg najpopularnijeg izvora u toj dobnoj skupini. Globalni udio onih koji nikada nisu redovito čitali novine u ovoj generaciji iznosi 56%  što sugerira da se radi o trajnoj strukturnoj promjeni, a ne o efektu životnog ciklusa koji bi blijedio starenjem ove dobne kohorte.

Ovi podaci snažno korespondiraju s podacima prikupljenim u istraživanju Agencije za medije. Prema tom istraživanju, u slučaju Hrvatske (riječ je o općoj populaciji, a ne o online populaciji kao u slučaju Reutersovog istraživanja), 45,3% građana svaki dan koristi društvene mreže kao izvore informacija (TV- 53%, a informativne Internet portale 52%), pri čemu je korištenje društvenih mreža posebice karakteristično za najmlađe, tzv. generaciju Z: 52% najmlađih hrvatskih građana društvene mreže i digitalne platforme drži kao glavne izvore informacije.

Kako popularnost online video vijesti raste, a doseg televizijskih vijesti opada, gledanje vijesti online gotovo je svugdje premašilo gledanje televizijskih vijesti. Reuters navodi da 77% ispitanika globalno konzumira online video vijesti  barem jednom tjedno, a u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem sada više od polovice populacije prati online video vijesti.

Pritom je ključno da gotovo sav rast konzumacije online videa ide na račun trećih strana, a ne kanalima medijskih kuća. Gledanje videa na vlasničkim news stranicama i aplikacijama u 2026. iznosi 23% što je pad od 5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Drugim riječima, čak i kad publika gleda više video vijesti nego prije, taj rast ide na račun platformi poput YouTubea, TikToka ili Instagrama.

Uz porast videa, izvještaj posebno apostrofira uspon tzv. kreatora vijesti /informativnih influensera (eng. news creators / news influencers) kao relevantan strukturni fenomen[1]. Četvrtina ispitanika (27%) globalno konzumira vijesti od kreatora vijesti, a gotovo polovica (46%) od kreatora bilo kojeg tipa. Publika informativne kreatore percipira kao zabavnije, pristupačnije i autentičnije od tradicionalnih medija, ali manje pouzdane i manje nepristrane. Za veliku većinu konzumenata radi se o komplementarnoj, a ne supstitutivnoj praksi: samo 3% ispitanika vijesti prati isključivo kreatore / informativne influensere, dok ih ostatak prati paralelno s vijestima koje objavljuju tradicionalni mediji.

Također, Reutersovo izvješće bilježi rast upotrebe AI chatbotova. Međutim, on nije tako intenzivan kao rast njihovog korištenja u druge svrhe: ove godine AI chatbotove za vijesti koristi 10% ispitanih, u odnosu na 7% prošle godine. 

Pada interesa za vijesti

Usporedo s promjenama navika u konzumaciji vijesti, Reutersov izvještaj bilježi i pad interesa za vijesti. Od 2021. udio ispitanika koji izjavljuju da su izrazito ili vrlo zainteresirani za vijesti globalno je pao za 13%: s 59% na 46%. Udio pasivnih konzumenata vijesti, onih koji vijesti prate najviše jednom tjedno i iskazuju nizak interes za njih, porastao je s 16% u 2021. na 25% u 2026. Nasuprot tome, segment „news lovers“, onih koji vijesti konzumiraju intenzivno i svakodnevno smanjio se s 29% na 22%.

Što se tiče interesa za vijesti, Hrvatska ne samo da prati globalni trend, nego se svrstava među one zemlje u kojima je ovaj fenomen najizraženiji.

U 2026. je trećina hrvatskih ispitanika (34%) izjavila da je „izrazito“ ili „vrlo“ zainteresirana za vijesti. To Hrvatsku smješta pri samom dnu europske ljestvice, jedino iznad Slovačke (22%), a na istu razinu s Italijom. U usporedbi s prvim mjerenjem iz 2017., kada je taj udio iznosio 57%, radi se o padu od 23 postotna boda u svega devet godina.

Kada se hrvatski pad usporedi s ostalim europskim zemljama, postaje jasno da je Hrvatska među onim europskim zemljama u kojima je pad interesa za vijesti najizraženiji. Od 22 europske zemlje za koje su dostupni usporedivi podaci za oba mjerenja (2017. i 2026.), Hrvatska je s padom od 23 postotna boda na sedmom mjestu. Najveći pad bilježi Italija (−38%), Turska (−31%), Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska (-28%), Rumunjska (−26%) i Poljska (−24%).

Grafikon 1. Interes za vijesti

Izvor: https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2026

Ovaj nalaz snažno podupire podatke istraživanja Agencije za medije, prema kojima gotovo 60% ispitanika u pravilu do vijesti dolazi slučajno, a ne aktivnim traženjem što se u velikoj mjeri može tumačiti upravo padom  interesa za vijestima. Također, treba ga gledati i u kontekstu porasta broja građana koji izbjegavaju vijesti.

U Hrvatskoj je u zadnjih deset godina porastao broj građana koji izbjegavaju vijesti

Prema Reutersovom izvješću 2026. godine 42% građana globalno i 63% u Hrvatskoj često ili povremeno izbjegavaju vijesti. Ovdje treba uzeti u obzir da je riječ o online istraživanju koje ne uključuje „offline“ populaciju. Prema istraživanju Agencije za medije koje bolje reprezentira opću hrvatsku populaciju, u Hrvatskoj je 52% onih koji namjerno, povremeno ili često izbjegavaju vijesti, te cca. 5% onih koji uopće nemaju naviku pratiti vijesti.

No, bez obzira na činjenicu da se Reutersovi podaci odnose na online populaciju, ono što ono vrlo dobro detektira odnosi se na širu poziciju Hrvatske, kao i porast izbjegavatelja vijesti u Hrvatskoj u zadnjih deset godina. Naime, kao i prethodna Reutersova istraživanja i ovo pokazuje da je Hrvatska po broju izbjegavatelja u samom vrhu poretka zemalja u kojima je istraživanje provedeno. Taj vrh čine Hrvatska, Bugarska, Grčka i Turska.

Uz to, važno je naglasiti da Hrvatska velik broj izbjegavatelja vijesti, kao što je slučaj s nekim drugim zemljama, ne bilježi tek odnedavno. Već 2017., u prvoj godini Reutersova mjerenja, udio izbjegavatelja u Hrvatskoj iznosio je 50% što je i tada bila jedna od najviših razina u Europi. U periodu od 2017. do 2026. taj udio porastao je za 13 postotnih bodova, što je manji rast nego u nekim drugim zemljama, primjerice manji nego u Ujedinjenom Kraljevstvu (+26%), Danskoj i Slovačkoj (+20%) ili Norveškoj (+19%).

Grafikon 3. Izbjegavanje vijesti

Izvor: https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2026

Povjerenje u vijesti na povijesnom je minimumu

Reutersovi podaci upućuju da je povjerenje u vijesti u 2026. godini palo na 37%, na najnižu razinu od kada Reuters mjeri ovaj pokazatelj (od 2015. godine). U 29 od 48 zemalja obuhvaćenih istraživanjem ove godine zabilježen je statistički značajan pad, a u njih 19 taj pad iznosi pet ili više postotnih bodova. U Sjedinjenim Državama vijestima vjeruje svega 25% populacije, dok je među politički desno orijentiranim Amerikancima ta razina na 15%, što je jedna od najnižih izmjerenih vrijednosti za bilo koju „ideološku skupinu“ u bilo kojoj zemlji obuhvaćenoj istraživanjem.

S obzirom na povjerenje u vijesti europska slika nije homogena, ali jest smjer kretanja. Od europskih zemalja za koje postoje usporedivi podaci za 2017. i 2026., svega četiri bilježe rast ili stagnaciju povjerenja, i sve četiri su nordijske: Finska, Norveška, Danska i Švedska.

Hrvatska je prema ovom pokazatelju pozicionira pri dnu europske ljestvice. U 2026. svega 29% hrvatskih ispitanika izjavljuje da ima povjerenje u vijesti, što je u odnosu na 2017. pad od deset postotnih bodova. Time se Hrvatska svrstava na sedmo mjesto po intenzitetu pada u grupi europskih zemalja.  Po apsolutnoj razini povjerenja u vijesti u 2026., Hrvatska je s 29% iznad jedino Grčke (18%), Mađarske (17%), Slovačke (19%), Bugarske (21%) i Srbije (22%).

Grafikon 4. Povjerenje u vijesti

Izvor: https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2026

Iako je Reutersov podatak o povjerenju u vijesti konceptualno različit od podatka Agencije za medije o povjerenju u novinare, prema kojem je prosječna ocjena povjerenja u novinare u Hrvatskoj 2,62 (na ljestvici od 1 do 5), oni zajedno tvore koherentnu sliku o povjerenju u medijsku industriju u Hrvatskoj. Ova dva podatka zajedno sugeriraju da niska razina povjerenja u hrvatski medijski sustav nije ograničeno na jedan segment ili jednu razinu medijske industrije. Kada 71% ispitanika ne vjeruje vijestima, a istovremeno po kriteriju povjerenja novinare kao profesiju rangira ispod zajedničkog prosjeka petnaest profesija (istraživanje AEM), npr. znatno niže od znanstvenika, učitelja/profesora ili liječnika ili policajaca, teško da se može govoriti o izoliranom problemu. Očito je da se radi o sustavnoj, strukturnoj krizi povjerenja koja zahvaća medijsku industriju u cjelini, a koja se onda preljeva i u fenomen izbjegavanja vijesti i okretanju od mainstream medija.

Ideološka nepristranost još uvijek je ideal

Naposljetku valja napomenuti, da usprkos sve izraženijim političkim i ideološkim polarizacijama u suvremenim društvima, najveći broj njihovih žitelja još uvijek preferira vijesti koje su političko-ideološki nepristrane, tj. u kojima se ne zrcali svjetonazorska pozicija. Malo manje od polovine ispitanih, njih 45% takvog je stava, što je više nego dvostruko od onih koji preferiraju vijesti koje dijele njihov svjetonazor (20%). Iako je od 2020. podrška idealu nepristranosti pala za tri postotna boda ona još uvijek ostaje dominantna preferencija što je jasan signal da publika, čak i dok mijenja obrasce konzumacije, i dalje prepoznaje vrijednost političko-ideološke nepristranosti.

[1] Pod pojmom news creators / news influencers (kreatori vijesti, informativni influenseri) Reuters podrazumijeva pojedince koji stvaraju i distribuiraju sadržaj o vijestima i aktualnim događanjima primarno putem društvenih mreža i video platformi (YouTube, TikTok, Instagram, X), a koji time ostvaruju određeni utjecaj na javnu raspravu o vijestima. Mogu, ali ne moraju biti profesionalno obrazovani novinari. Reuters razlikuje kreatore koji se primarno bave vijestima od onih koji se bave drugim temama, ali povremeno komentiraju aktualna zbivanja.

Naslovna ilustracija generirana je umjetnom inteligencijom uz pomoć ChatGPT-a (OpenAI).