Novi metodološki i paradigmatski krajolik društvenih znanosti (II dio)
Društvene znanosti proživljavaju metodološku revoluciju koja nadmašuje bilo koju transformaciju od kvantitativne revolucije sredinom 20. stoljeća (vidi Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)). Ova transformacija predstavlja više od tehnološke nadogradnje postojećih alata. Radi se o fundamentalnom preispitivanju načina na koji razumijemo društvo.…
Evolucija statističkih metoda u društvenim znanostima: od deskriptivne statistike do računalne inteligencije (I dio)
Transformacija statističkih metoda u društvenim znanostima predstavlja jednu od najznačajnijih metodoloških revolucija u akademskom istraživanju tijekom posljednjih 175 godina. Počevši s rudimentarnom deskriptivnom statistikom i jednostavnim anketama iz sredine devetnaestog stoljeća, područje je evolviralo kroz jasno razgraničene razvojne faze, dosegnuvši današnje sofisticirane računalne analize koje pokreće umjetna inteligencija i veliki…
Društvene znanosti bez znanstvenika? AI i ulazak u novu eru društvenih znanosti
Počevši s Hovlandom, Schrammom, Katzom, teorijom hipodermičke igle pa preko Lazarsfeldove teorije dvostupanjskog djelovanja komunikacije, komunikacijske znanosti razvijale su se prvenstveno kako bi pokušale odgovoriti na pitanja kako mediji utječu na ljude te kako ljudi razumiju medijske poruke. Tek nakon toga širile su svoj problemski spektar na sve ono što…
Paul F. Lazarsfeld: čovjek koji je naumio izmjeriti društvo
U rujnu 1828. najveći njemački matematičar prvi je put napustio svoj zavičaj kako bi sudjelovao na kongresu prirodoslovaca u Berlinu. Naravno da nije htio nikamo otputovati. Mjesecima je to odbijao. Ovim riječima započinje Mjerenje svijeta, izvrstan roman njemačkog književnika Daniela Kehlmanna koji vrlo duhovito oslikava vjeru u razum i znanost,…