Projekti profesionalnog usmjeravanja: putokazi za uspješan karijerni put

Početak je školske godine. Ocjenjivanje u školama još nije počelo, pa je upravo pravo vrijeme za podizanje svjesnosti o važnosti profesionalnog usmjeravanja. Ne trebate biti roditelj osmaša ili maturanta, da znate koliko je velik pritisak na djecu za visokim ocjenama, jer „s lošim se ocjenama nigdje ne može upisati.“ S obzirom na inflaciju odlikaša u Hrvatskoj (Ščuric, 2025), nažalost stoji to da je izbor srednjih škola čak i učenicima koji su cijelu osnovnu školu prolazili s prosjekom 5.0 sužen. No je li opravdana (česta) percepcija roditelja da je sudbina 14-godišnjeg djeteta zauvijek upropaštena ako ne uspije upisati gimnaziju određenog rednog broja u imenu?

Činjenica jest da hrvatski obrazovni sustav traži od adolescenata da u ranoj dobi donesu veliku odluku koja može uvelike odrediti njihov profesionalni put (Šverko i sur., 2025a), a da istraživanja pokazuju da osmaši u pravilu za to nisu spremni (Babarović i Šverko, 2017) jer su više usmjereni na odabir konkretne škole a ne odabir karijere. Nalazi pokazuju da se pritom snažno oslanjaju na savjet roditelja, a školu izabiru prvenstveno s obzirom na svoje školske ocjene, ponudu obrazovnih programa u lokalnoj zajednici i financijske mogućnosti obitelji. No, za kvalitetan izbor karijere važno je i imati jasnu sliku o vlastitim interesima i sposobnostima, poznavati obrazovne mogućnosti i stanje na tržištu rada i razumjeti korake potrebne za ostvarenje ciljeva (Šverko i sur., 2025).

Proces profesionalnog usmjeravanja

Profesionalno usmjeravanje (ili profesionalna orijentacija) skup je postupaka pomoću kojih se zainteresirani pojedinci usmjeravaju u ona područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesima (B. Šverko, 2012). S ciljem podrške u odabiru zanimanja, posla i karijernog puta, ono može uključivati aktivnosti poput profesionalnog informiranja, ali i cjelovitijeg profesionalnog savjetovanja.

Važno je naglasiti da korisnici profesionalnog usmjeravanja mogu biti djeca od najranije dobi, a pogotovo onda kad (u 5. razredu) počinju skupljati bodove za srednju školu, preko srednjoškolaca koji nisu sigurni žele li se nakon srednje škole zaposliti ili nastaviti obrazovanje i na kojem točno fakultetu, kao i nezadovoljnih zaposlenika koji planiraju promjenu posla a možda i karijere, do umirovljenika koji traže posao na pola radnog vremena.

Pod vodstvom profesorice dr. sc. Ive Šverko, ove je godine završio petogodišnji projekt Hrvatske naklade za znanost Model slobodnog odlučivanja o karijeri: Uloga autonomne karijerne motivacije te zaštitnih i rizičnih faktora u profesionalnom razvoju adolescenata (Free Career Choice). U okviru projekta praćeni su učenici osnovnih i srednjih škola diljem Republike Hrvatske, kako bi se istražilo kako se u toj dobi oblikuju profesionalni interesi, razvija profesionalni identitet i postiže profesionalna zrelost. Poseban naglasak stavljen je na istraživanje važnosti rizičnih i zaštitnih faktora te autonomiju adolescenata u odabiru karijere.

Među brojnim vrijednim nalazima ovog projekta[1], za početak ćemo izdvojiti taj da većina učenika strukovnih škola ima nisko podudaranje između svojih interesa i obrazovnog programa koji pohađaju, što u pravilu ostaje tako i do kraja srednje škole (Černja Rajter i sur., 2025). Manjak informacija, kao i nekonzistentne informacije, među vodećim su poteškoćama koje naši učenici imaju pri donošenju karijernih odluka (Dević i sur., 2025). U izboru zanimanja ograničavaju ih i njihovi rodni stereotipi (Blažev i sur., 2024). Učenici koji smatraju da su njihovi roditelji uključeni u proces razvoja njihove karijere, na podržavajući način a bez da im nameću vlastite želje, u pravilu pokazuju veću profesionalnu adaptabilnost (Šimunović, 2025), lakše donose karijerne odluke (Šverko i sur., 2025b) i češće biraju škole koje su usklađene s njihovim interesima i sposobnostima (Babarović i sur., 2025).

Na završnoj konferenciji projekta Free Career Choice, održanoj u svibnju ove godine, svoja iskustva iz prakse su, u okviru okruglog stola Profesionalno usmjeravanje mladih kroz obrazovanje i razvoj karijere, podijelile i Ivana Tramošljika, Romana Grđan i Sonja Jordanić Golub, psihologinje zaposlene u osnovnim i srednjim školama. Složile su se da psihologu u školi, s obzirom na brojne zadatke koje kao stručni suradnik svakodnevno izvršava, ne ostaje vremena za profesionalno savjetovanje učenika, koje bi uključivalo individualnu procjenu njihovih interesa i osobina i sposobnosti baziranih na psihologijskom testiranju i intervjuu. Takvu uslugu (besplatno) pružaju Hrvatski zavod za zapošljavanje i Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK), premda je cjelovito profesionalno usmjeravanje učenika primarno namijenjeno onima koji imaju teškoće u razvoju ili teže zdravstvene teškoće koje im značajno otežavaju izbor zanimanja. Neodlučni učenici (kao i svi drugi koji žele unaprijediti svoje osobne potencijale za cjeloživotni razvoj karijere), također su dobrodošli u CISOK, na brojne aktivnosti profesionalnog informiranja. Cjelovito profesionalno savjetovanje mogu dobiti u privatnim psihologijskim praksama. Danijel Bićanić, jedan od rijetkih psihologa u Hrvatskoj koji se bavi profesionalnim usmjeravanjem, također sudionik okruglog stola, potvrdio je nalaze projekta istaknuvši da se po pomoć najviše javljaju učenice osmog razreda s prosjekom 5.0 koje ne biraju između obrazovnog programa već između rednog broja preferiranih gimnazija, ali i učenici koji među ponuđenim obrazovnim sadržajima osnovnoškolskog ili općeg srednjoškolskog obrazovanja ne mogu pronaći sadržaje u većoj mjeri povezane s funkcioniranjem biznisa i sličnih područja iz tzv. realnog sektora.

Dok god u školama ne počnemo zapošljavati stručnjake koji bi se bavili isključivo profesionalnim usmjeravanjem učenika, stručna služba, uz najbolju volju, može pronaći vremena tek za grupno profesionalno informiranje učenika, direktno ili preko njihovih razrednika. Stoga je široj zajednici vjerojatno najvrjedniji rezultat projekta Free Career Choice razvoj online sustava za profesionalno usmjeravanje, namijenjenog širokom spektru korisnika kao pomoć u donošenju informiranih i prikladnih odluka o karijeri.

Putkarijere.hr

Na platformi Put karijere, dostupnoj na stranici www.putkarijere.hr (Hrvatska zaklada za znanost, 2025), možete naći niz materijala razvijenih dugogodišnjim radom istraživačke skupine Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar pod vodstvom profesorice dr. sc. Ive Šverko i profesora dr. sc. Tonija Babarovića. Platforma je jednostavna i besplatna za korištenje, a sadržaji su prilagođeni korisnicima različitih profila: učenicima osnovnih i srednjih škola te njihovim roditeljima, studentima, zaposlenim osobama koje razmatraju promjenu karijere, nezaposlenima te stručnjacima za razvoj karijere. Uz brojne informacije o zanimanjima i poveznice na web stranice relevantne na usmjeravanje karijere, korisnici mogu ispuniti niz validiranih psihologijskih upitnika te na temelju toga dobiti individualizirane povratne informacije. Osim toga, stranica sadrži pripremljene programe profesionalnog razvoja koje mogu primjenjivati stručni suradnici u školama te savjete i informacije roditeljima, kako bi svi zajedno bili podrška djeci u donošenju karijernih odluka.

Premda se može činiti da je tema profesionalnog usmjeravanja prvenstveno relevantna učenicima završnih godina osnovne i srednje škole i njihovim roditeljima, treba naglasiti da ona itekako ima širi društveni kontekst. Profesionalno usmjeravanje jasno se pokazuje učinkovitim i za obrazovni i gospodarski sustav. Kvalitetna profesionalna orijentacija smanjuje stopu ranog napuštanja školovanja i povećava vjerojatnost da mladi završe obrazovanje koje je povezano s potrebama tržišta rada (Cedefop, 2022). Dodatno, smanjuje nesklad vještina i potreba tržišta, te dugoročno smanjuje troškove loših zapošljavanja. S obzirom na dostupne podatke Europske ekonomske i socijalne komisije (EESC, 2018) o prisutnosti nesklada vještina zaposlenika i zahtjeva posla u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, umjetnom inteligencijom (ChatGPT, osobna komunikacija, 2. listopada 2025) možemo procijeniti da Republika Hrvatska kvalitetnijim profesionalnim usmjeravanjem i odabirom zaposlenika može uštedjeti od 3 do 6 milijardi eura godišnje.

Literatura

Babarović, T., Butković, L., Krpanec, E., Černja Rajter, I., & Šverko, I. (2025). Some personal and contextual determinants of congruence between vocational interests and educational profile of adolescents. In C. Pracana & M. Wang (Ur.) Psychological Applications and Trends, inScience Press, str. 181-186.

Babarović, T. i Šverko, I. (2017). Profesionalno usmjeravanje u osnovnim i srednjim školama iz perspective učenika. Zagreb: Agencija za mobilnost i programe EU.

Blažev, M., Popović, D. i Šverko, I. (2024). Longitudinal Patterns in Gender-Typed Career Interests and Career Stereotypes Among Boys and Girls in Middle Adolescence. Journal of Career Assessment, 33(2), 383-404. https://doi.org/10.1177/10690727241267757

Cedefop (2022). Minimising early leaving from vocational education and training in Europe: Career guidance and counselling as auxiliary levers (Working Paper No. 11). Publications Office of the European Union. https://doi.org/10.2801/918437

Černja Rajter, I., Krpanec, E. i Babarović, T. (2025). Will I ever fit in? The trajectories of person-enviroment fit of vocational students to their school program. [Rad predan na objavljivanje].

Dević, I., Babarović, T. i Šverko, I. (2025). Changes in Career Decision-Making Difficulties During Early and Mid-Adolescence. [Rad predan na objavljivanje].

Economic and Social Committee (EESC) (2018, srpanj). Skills mismatch: we are losing millions, and will be losing even more! https://www.eesc.europa.eu/en/news-media/eesc-info/eesc-info-august-2018/articles/63724

Hrvatska zaklada za znanost (2025, svibanj). Put karijere. https://www.putkarijere.hr

OpenAI. (2025). ChatGPT (October 2 version) [Large language model]. https://chat.openai.com

Ščuric, R. (2025, 13. svibnja). Teror 5.0 prosjeka: Učenici su nemotivirani, iscrpljeni, sjede u školi i samo čekaju kad će završiti. Srednja.hr. https://www.srednja.hr/novosti/teror-5-0-prosjeka-ucenici-su-nemotivirani-iscrpljeni-sjede-u-skoli-i-samo-cekaju-kad-ce-zavrsiti/

Šimunović, M. (2025). Personality traits and career adaptability in adolescents: The mediating role of core self-evaluations. Psihologija, 58(1), 107-125. https://doi.org/10.2298/PSI221220019S

Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: Usmjeravanje, odabir i osposobljavanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Šverko, I., Babarović, T., Blažev, M., Černja Rajter, I., Dević, I., Krpanec, E., Popović, D. i Šimunović, M. (2025a). Profesionalni razvoj u adolescenciji. Rezultati projekta Free Career Choice. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Šverko, I., Šušić, K., Popović, D., Dević, I. i Babarović, T. (2025b). Personality traits, psychological capital, and parental behaviors as determinants of career decision-making difficulties in adolescence. In C. Pracana & M. Wang (Ur.) Psychological Applications and Trends, inScience Press, str. 176-180.

[1] objavljeno je preko 20 znanstvenih radova, preko 60 kongresnih priopćenja te dvije doktorske disertacije

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.