Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena vijestima, a informiraju se posredstvom društvenih mreža

Mladi Hrvati ne posvećuju puno vremena praćenju vijesti, a veliki broj njih informacije o političkim i društvenim zbivanjima dobiva s društvenih mreža. Zapravo, mladi Hrvati su po broju minuta koje dnevno troše na informiranje na začelju europskih zemalja, dok su po broju onih koji koriste društvene mreže u svrhu informiranja među vodećim u EU.

Na sociologija.hr već smo kroz veći broj članaka pokušali rasvijetliti neke od „misterija“ hrvatske generacije Z. Pisali smo da u odnosu na svoje europske vršnjake u anketnim istraživanjima iskazuju veću razinu sreće, veći stupanj religioznosti, da su im nešto važnije vrijednosti poštivanja nacionalnog identiteta i kulture te da kao i većina mladih u Europi snažno pristaju uz univerzalne demokratske vrijednost.

Potrebni su novi analitički pristupi

Kako će se današnja generacija Z u godinama koje slijede sve više davati dinamiku svim društvenim sferama, penetrirati u ključne društvene strukture dajući im tako sve više i više osobni pečat, i kako će se cjelokupno hrvatsko društvo sve više preoblikovati shodno njihovom senzibilitetu, vrijednostima i aspiracijama, sociologija.hr će nastavit s oslikavanjem društvenog krokija naših najmlađih sunarodnjaka. To neće biti poseban problem jer dostupnih kvalitetnih podataka je puno. Primjerice, samo Europsko društveno istraživanje (ESS) i Eurobarometar predstavljaju bogatu riznicu za široki spektar socioloških analiza. Mišljenja smo da na ovakvim izvorima podataka utemeljene analize u prvom koraku barem donekle mogu počistiti bijele pjege koje u stručnoj i općoj javnosti često zamućuju sliku o našim najmlađim sunarodnjacima. To nam se čini važno posebice stoga što će za nekoliko godina najmlađi punoljetnici u Hrvatskoj biti osobe koje neće poznavati život, ne samo izvan Hrvatske, već niti izvan EU. Stoga je i pitanje da li će do sada uobičajene metodologije, analitičke perspektive i istraživačka pitanja koja u Hrvatskoj postavljamo u vezi mladeži, ali i interpretativni okviri posredstvom kojih je pokušavamo razumjeti, a koji su u mnogim slučajevima već i danas anakroni, u budućnosti biti imalo relevantni. Ovakvim sociološkim krokijima pokušavamo dodati malo vjetra u jedra za iniciranje nekih novih i inovativnijih pristupa u objašnjavanju društvenih fenomena i pojava koji se obično vezuju uz najmlađe generacije hrvatskih građana.

Mladi Hrvati nisu među europskim šampionima u konzumiranju Interneta

Prema Europskom društvenom istraživanju, val 11 iz 2024. godine (ESS 2024), Hrvati u prosjeku provedu 209 minuta na Internetu, tj. 3,5 sata dnevno. Najmlađi, oni u dobi između 15 i 28 godina koji se uobičajeno nazivaju generacija Z, na Internetu su te godine provodili 278 minuta, tj. 4.6 sati. Puno? Možda na prvi pogled, ali nikako kada se analizira konzumacija Interneta u drugim europskim zemljama, posebice unutar iste generacije. Navedenih 278 minuta na Internetu hrvatske generacije Z znatno je manje od 405 minuta mladih iz UK, 395 minuta mladih Šveđana, 380 minuta mladih Španjolaca, 336 minuta mladih Crnogoraca ili 320 minuta mladih Srba. Zapravo, prema podacima ESS 2024, po prosječnom dnevnom utrošku vremena u svrhu korištenja Interneta hrvatska generacija Z u donjem je dijelu tablice europskih zemalja.

Grafikon 1. Prosječan broj minuta dnevno utrošen na korištenje Interneta (generacija Z) u 2024. godini

Izvor: ESS 2024.

Hrvatska generacija Z ne posvećuje puno vremena informiranju

Međutim, hrvatska generacija Z nije samo „štedljiva“ po vremenu kojeg troši na Internetu, već u je odnosu na druge zemlje u Europi, još više štedljivija u pogledu toga koliko vremena troši na praćenje vijesti, bilo da ih čita, gleda ili sluša. Naime, mladi Hrvati su prema podacima ESS istraživanja u 2024. godini na informiranje trošili malo više od pola sata – svega 35 minuta. To je duplo manje od prosjeka mladih u analiziranim zemljama. Ako nije riječ o pogrešci u mjerenju, zbog nekog razloga vodeći su bili mladi Nijemci, onda slijede Mađari, Talijani pa Francuzi. Domaća mladež po vremenu utrošenom na informiranje smještena je na dnu ljestvice – zajedno sa Slovencima, Austrijancima, Švicarcima, Crnogorcima i Cipranima.

Grafikon 2. Prosječan broj minuta dnevno posvećenih informiranju o političkim i društvenim zbivanjima (generacija Z) u 2024. godini

Izvor: ESS 2024.

Pri tom je posebno zanimljivo da se prosječno vrijeme namijenjeno konzumaciji vijesti među najmlađim smanjilo u odnosu na 2018., tj. u odnosu na 9 val ESS istraživanja. Tadašnja hrvatska dobna kohorta 15-28 (koja se donekle poklapa sa Z kohortom iz 2024, ali ne u potpunosti) na vijesti je u prosjeku trošila 54 minute dnevno, što je 19 minuta više nego u 2024. godini. Kao što je iz sljedećeg grafikon vidljivo, pad prosječnog dnevnog vremena utrošenog za konzumaciju vijesti u periodu 2018. – 2024. u Hrvatskoj je bio među najvećima u Europi.

Grafikon 3. Prosječan broj minuta dnevno posvećenih informiranju o političkim i društvenim zbivanjima (generacija Z) u 2018. i 2024. godini

Izvor: ESS 2028 i 2024.

Napomena, zbog autoru ne prveviše razumljivih podataka za Njemačku, ova zemlja nije uključena u grafički prikaz.

Najveći broj pripadnika generacije Z informira se posredstvom društvenih mreža

Kada se informiraju o političkim i društvenim zbivanjima najmlađi Hrvati u velikom broju to čine posredstvom društvenih mreža. Prema istraživanje Eurobarometer Youth Study 2024., najveći broj njih (48%) informacije o političkim i društvenim događajima dobiva s društvenih mreža, po čemu mladi Hrvati zauzimaju poziciju blizu vrha europske ljestvice. S druge strane, u prosjeku EU su po korištenja TV-a (39%), iznad prosjeka su po korištenju portala (32% vs 26% EU), a ispod prosjeka po korištenju video servisa (npr Youtube, 18% vs 23% EU).

Grafikon 4. Korištenje društvenih medija u svrhu informiranja o društvenim i političkim pitanjima

Izvor: Eurobarometer Youth Suvey 2024.

Iako nekoliko ovdje predočenih podataka to ne mogu u potpunosti potvrditi, oni sugeriraju da najmlađi Hrvati participiraju u hrvatskom medijskom prostoru uglavnom površno. Sugeriraju da hrvatska mladež zadnjih godina sve manje vremena ulaže u informiranje, da medije ne prati sustavno, da informiranju posvećuju manje vremena od većine svojih europskih vršnjaka. Shodno tome, izgledno je kako mladi Hrvati slabo poznaju teme, naslove, dominantne narative, autore, kao i ostala obilježja domaćeg medijskog svijeta. Njihova recepcija medijskih sadržaja odvija se u najvećem broju slučajeva u okvirima koje im nameću algoritmi društvenih mreža što znači da veliki broj njih medijske sadržaje ne traži aktivno, da do njih dolaze usputno, brzo ih „proskrolaju“ ili jednostavno ignoriraju. Vjerojatno je u slučaju velikog broja mladih vrlo rijetko prisutno ciljano traženje, pažljivije čitanje, gledanje i slušanje onoga što domaći mediji tematiziraju i obrađuju. Posljedično tome, moguće je da se slika društvene zbilje hrvatskog društva svojstvena hrvatskoj generaciji Z radikalno razlikuje od većinskih medijskih narativa, ili da parafraziramo Thomasa i Luckmanna – od dominantne medijske zbilje hrvatskog društva.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.