Gotovo svaki drugi Europljanin smatra da je antisemitizam u porastu

Antisemitizam kao korpus predrasuda i diskriminacijsko ponašanje prema Židovima nije samo pojava iz minulih vremena. Riječ je o fenomenu koji u velikoj mjeri ima obilježja strukture dugog trajanja. Kao i mnoge druge predrasude i ovo je kulturno inertni fenomen koji ima sposobnost prilagodbe novim sociokulturnim i političkim okolnostima te shodno tome i mogućnost periodičnog jačanja. Na žalost, u novije vrijeme bilježe se upravo naznake njegova ponovnog jačanja diljem Europe. Na to upućuju i podaci Eurobarometra iz studenog prošle godine.

Prema podacima ovog istraživanja, sve veći broj Europljana (55% u usporedbi s 50% u 2018.) antisemitizam smatra problemom u svojoj zemlji. Pritom 47% njih (11% više u odnosu na  2018.) vjeruje da je antisemitizam porastao u posljednjih pet godina.

Antisemitizam kao problem u daleko najvećem broju ističu građani Francuske, Italije, Švedske, Njemačke i Nizozemske. U ovim zemljama antisemitizam kao problem vidi cca. ¾ građana. Najmanji broj onih koji antisemitizam drže kao društveni problem Eurobarometar bilježi u  Estoniji (9%, +3 %), Finskoj (16%, -1 %) i Latviji (19%, +5 %).

Iako se prepoznavanje antisemitizma kao problema u Europi, u odnosu na 2018. godinu, povećalo u gotovo svim sociodemografskim skupinama, češće ga kao društveni problem navode žene, stanovnici urbanih područja i osobe sa završenim visokim obrazovanjem.

Grafikon 1. % ispitanika koji smatraju da je antisemitizam problem u njihovoj zemlji

Hrvatska se nalazi ispod prosjeka Europske unije prema percepciji antisemitizma kao društvenog problema. Međutim, i u našoj je zemlji u odnosu na 2018. godinu zabilježen određeni porast broja građana koji antisemitizam doživljavaju kao društveni problem. Danas ga takvim smatra jedna trećina građana, što je 6 % više nego 2018. godine. Pritom 20% hrvatskih građana smatra da je u našoj zemlji u zadnjih pet godina antisemitizam porastao, što je također ispod prosjeka EU (47%).

Grafikon 2. Stavovi javnosti o kretanju antisemitizma u posljednjih pet godina

Porast antisemitizma u Europi prema mišljenju njenih građana povezan je sa zbivanjima na Bliskom istoku. Naime, sedam od deset Europljana (69%, tj. 15% više u odnosu na 2018.) smatra da sukobi na Bliskom istoku utječu na percepciju Židova u njihovoj zemlji. U Hrvatskoj je takvog mišljenja nešto manje od polovine ispitanih – 42%.

Grafikon 3. Stavovi javnosti o utjecaju zbivanja na Bliskom istoku na porast antisemitizma

Za razliku od EU prosjeka prema kojem je ovakvo mišljenje svojstvenije osobama lijeve političke orijentacije, u Hrvatskoj nema supstancijalne razlike između simpatizera ljevice, centra i desnice. Prema podacima koji su prikupljeni Eurobarometrom, 44% simpatizera ljevice, 44% onih koji se smještaju u centar i 41% simpatizera desnice misli da je sukob na Bliskom istoku utjecao na doživljaj Židova u Hrvatskoj. 

Od ostalih rezultata ovog istraživanja, a koji su dostupni na poveznici https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/3379, izdvojili bi da nema supstancijalne razlike zmeđu hrvatskih ispitanika i europskog prosjeka s obzirom na mišljenje o informiranosti o židovskoj kulturi i običajima: 63% ispitanika na razini EU i  67% ispitanika u Hrvatskoj smatraju da građani nisu dobro upoznati s kulturom i povijesti Židova u njihovoj zemlji.

Naslovna ilustracija generirana je umjetnom inteligencijom uz pomoć ChatGPT-a (OpenAI).